Jusovača je ime starog zatvora ili apsane, nijemi svjedok burne istorije Podgorice. Funkcionisala je u vrijeme turske okupacije, potom u Kraljevini Crnoj Gori, Kraljevini Srba Hrvata i Slovenaca i naposlijetku u SFRJ. Preživjela je dva svjetska rata i postala simbol Glavnog grada.

Jusovača je nazvana po Jusuf-begu Mučinu Krniću koji je rođen 1811. godine. Bio je bogati trgovac, zemljoposjednik i dobavljač hrane za vojsku.

U Podgorici je stekao ime kao zloglasni policijski zapovijednik.

Jusuf-beg je, prema predanju, sredinom 19. vijeka dogradio i proširio staru tursku tamnicu, a drugi ukazuju na to da se na prostoru današnje Jusovače nalazio Mali poligon za obuku pripadnika otomanske vojske.

Jusuf-beg je prema nekim podacima otkupio kuću koja je na početku služila kao magacin. Kako u tom periodu nije bilo adekvatnog prostora za protivnike zakona turskog carstva, objekat je pretvoren u zatvor u kojem su u početku zatvarani sitniji prestupnici. Ubrzo je proširen kada su u njega zatvarani crnogorski borci za oslobođenje.

Jusuf-bega je u centru Podgorice 1874. godine ubio Pero Ivanov Popović koji je kod njega služio kao čobanin, a koji je u okršaju takođe poginuo. Ubistvo bega izazvalo je pokolj Crnogoraca u Podgorici 7. oktobra 1874. godine. Taj događaj prethodio oslobodilačkom ratu.

Nakon prelaska Podgorice pod crnogorsku vlast, zbog straha od osvete, mnoge muslimanske porodice među kojima i Jusufovi potomci, izbjegle su u Tuzi ili se raselile. Crnogorske vlasti dugo nijesu dirale imovinu raseljenih muslimana i nastojale su da muslimanskog življa što više ostane. U Jusove dvore se u vrijeme guvernera Podgorice Maša Vrbice uselio vojvoda Marko Miljanov i u njima stanovao dok nije prešao da živi na Medunu.

Jusovača je prelazila iz ruke u ruku sve do 1880. godine, a neko vrijeme u njoj se nalazila muzička škola.

Potomak Jusuf-bega prodao je kompleks crnogorskim vlastima za 150 napoleona.

Jusovača postaje Kažnjeni zatvor 1893. godine.

Zbog potrebe za proširenjem, otkupljene su kuće popa Petra Radičevića koje su bile preko puta ulice Orahovska mahala. Tada je sagrađen i ogradni zid koji je kasnije u više navrata dograđivan.

U doba nezavisne crnogorske države Jusovača je postala zatvor za političke protivnike. Zatvor je za to vrijeme bio moderan, dvospratni i dvored od po osam ćelija odvojenih hodnikom.

U maloj avliji bila je kuhinja.