Iako su zdrava ishrana i fizička aktivnost preduslovi za dobro zdravlje i uravnoteženu tjelesnu težinu, većina sugrađana koje smo pitali uglavnom ne praktikuju zdrave stilove života.
„Ne treniram i ne hranim se zdravo“, kazao je sugrađanin.
Građani su često ponavljali da im je teško da počnu da treniraju i vode računa o ishrani. Ipak, bilo je i onih koji su svjesni važnosti pravilne ishrane.
„Ja se zdravo hranim, ali ne treniram. Mnogi se kod nas hrane nezdravo, a to loše utiče na naše zdravlje“, istakla je sagovornica.
I statistika pokazuje da veliki broj građana ne vodi računa o ishrani. Više od 35 odsto djece u Crnoj Gori je prekomjerno uhranjeno i gojazno, što nas smiješta u vrhu Evropskih zemalja, ističu iz Instituta za javno zdravlje. Ni odrasli ne bilježe bolju statistiku, pa tako oko 50 odsto građana Crne Gore ima višak kilograma.
,,Gojaznost nije estetski problem, gojaznost je bolest i prema njoj treba tako da se ophodimo. Ljudima trebamo da pomognemo, ne smijemo da ih stigmatizujemo, da se to na vrijeme tretira i liječi i da se smanjuju prateće bolesti. Gojaznost je osnov za druge hronične bolesti, za dijabetes, bolesti srca i krvnih sudova, povezana sa određenim karcinomima, povezana sa ostorporozom“, ističe dr Zorica Đorđević, specijalista higijene IJZ.
Stručnjaci upozoravaju da percepcija roditelja i dalje nije na zadovoljavajućem nivou kada je riječ o pravilnoj ishrani njihove djece.
,,Od 2016. godine smo imali tri takva istraživanja i u sva tri istraživanja smo dobili identične podatke, a to je da 90 odsto roditelja smatra da njihovo dijete nema nikakav problem sa uhranjenošću, a ustvari ono što smo mi dobili antropometrijskim mjerenjima da smo iz godine u godinu imali 40 odsto djece koja su imali neki problem sa uhranjenošću“, kazala je dr Enisa Kujundžić, specijalista higijene IJZ.
Osim manjka fizičke aktivnosti, istraživanja Instituta za javno zdravlje pokazuju da naša djeca ne jedu dovoljno raznovrsnu hranu, što je glavni uzrok gojaznosti.
,,Govorimo o povrću koje treba da bude zastupljeno svaki dan, osim povrća tu su žitarice cijelog zrna, mlijeko i mliječni proizvodi, tu je voće, meso, riba, jaja, to je jedan opus namirnica koje bi trebalo da konzumiraju djeca svakodnevno. Ono što bi itekako trebalo da izbace i nikako da ne konzumiraju na svakodnevnom nivou, to su zaslađeni napici, slatkiši, grickalice, brza hrana“, napominje dr Kujundžić.
Kujundžić naglašava da i odrasli trebaju da baziraju ishranu na raznovrsnim namirnicama. Ističe da je populacija u zabludi da je zdrava hrana skupa, stvar je kako kaže, svijesti i izbora. U borbi protiv gojaznosti mora da se uključi cijeli sistem, od zdrastvenog do prosvjetnog, edukacija građana je važna kako bi birali dobro za sebe i sačuvali zdravlje, zaključili su u Institutu za javno zdravlje.
