Kako su kazali iz te zdravstvene ustanove, poznato je da previše soli ima negativan uticaj na zdravlje te da dovodi do povećanog rizika oboljevanja i umiranja od povišenog krvnog pritiska, bolesti srca, povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, srčanih i moždanih udara.
“Takođe se povezuje sa većom učestalošću gojaznosti, osteoporoze, raka želuca, Meniereove bolesti i bolesti bubrega. U mnogim zemljama, tri četvrtine unešenog natrijuma (glavni sastojak soli) u ishrani dolazi iz prerađene i ultraprerađene hrane kao što su: sosevi i prelivi, hljeb i pekarski proizvodi, suhomesnati proizvodi, grickalice, gotova jela, prerađeno meso i sirevi. Efikasan način smanjenja unosa natrijuma kod stanovništva je smanjenje sadržaja natrijuma u prerađenoj hrani sprovođenjem regulatornih mjera uz podizanje svijesti i podršku stanovništvu u donošenju informisanih odluka o kupovini. Smanjenje unosa soli/natrijuma jedna je od najisplativijih javno-zdravstvenih intervencija, svaki uloženi euro u intervenciju donosi povraćaj od najmanje 12 eura i uključuje: reformulisanje prehrambenih proizvoda tako da sadrže manje soli; uspostavljanje podsticajnog okruženja u javnim institucijama, kao što su bolnice, škole, radna mjesta i domovi za stare; promjena ponašanja i kampanje u masovnim medijima putem društvenog marketinga radi podizanja svesti o smanjenju potrošnje soli; unapređenje obilježavanja hrane na prednjoj strani pakovanja i ograničenja marketinga; redovno praćenje unosa soli u populaciji, sadržaja soli u hrani i izvora soli u ishrani”, naveli su iz IJZ u saopštenju.
Navode da Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje dnevno manje od 2000 mg/dan natrijuma (što je ekvivalentno manje od 5 g/dan soli), a so treba da bude jodirana, što je važno za pravilan razvoj mozga kod fetusa i malog djeteta i optimizaciju mentalnih funkcija uopšte.
“SZO naročito podržava udruživanje napora više sektora (zdravstvenog, proizvodnje hrane, ugostiteljstva..) uz promociju akcija za smanjenje unosa soli i zaštitu javnog zdravlja.
Unos soli stanovništva u Crnoj Gori, među odraslima je i dalje visok, (11,6 g soli/dan). Evidentno je da i dalje postoje uvreženi stavovi i ponašanje u ishrani koji doprinose prevelikom unosu soli, kao i niska svijest o značaju prevelikog unosa soli na zdravlje populacije. Najveći dio soli koji unosi stanovništvo u Crnoj Gori je iz tzv „skrivenih“ izvora, tj., iz pekarskih i suhomesnatih proizvoda, sireva, industrijski proizvedene hrane, konzervirane hrane, grickalica, konditora, jela iz restorana i brze hrane”, dodali su iz instituta.
Institut za javno zdravlje Crne Gore u saranji sa Ministarstvom zdravlja, Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove domaćim proizvođačima i partnerima, radi na smanjenju „skrivene“ soli u hrani uz kampanju povećanja svijesti i znanja opšte populacije.
Kako pojedinac može smanjiti unos natrijuma?
- jedite uglavnom svježu, minimalno prerađenu hranu
- čitajući deklaracije, birajte proizvode s malo natrijuma
- hranu pripremati sa malo ili bez dodatka natrijuma/soli
- umjesto soli koristite bilje i začine za poboljšanje ukusa i aromatiziovanje hrane,
- ograničiti upotrebu komercijalnih umaka, preliva i instant proizvoda
- ograničite konzumaciju prerađene hrane
- uklonite solanik sa stola
- zamjenite običnu kuhinjsku so zamjenama za so sa nižim sadržajem natrijuma
- birajte proizvode koristeći „nutritivne izjave“ – dostupna upozorenja na prednjoj strani pakovanja „niži sadržaj soli“ i sl.