NVO AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA

HRA: Zabrinjavajući primjer tolerancije policijske torture

Insistiraju da se ta prvostepena presuda u žalbenom postupku preispita na osnovu međunarodnih standarda procesuiranja prijava torture, jer je, naglašavaju, ta obaveza Crne Gore prema njenom Ustavu i međunarodnim ugovorima, ključna i za ispunjavanje obaveza u postupku pridruživanja Evropskoj uniji.
Foto Akcija za ljudska prava


Iz NVO „Akcija za ljudska prava“ kažiu da oslobađajuća presuda Osnovnog suda u Podgorici za petoricu policijskih inspektora optuženih za iznuđivanje iskaza teškim nasiljem nad Markom Boljevićemi, pokazuje veoma zabrinjavajući pristup procesuiranju torture, po kome je kritička oštrica usmjerena isključivo ka žrtvi, dok se iskazi državnih službenika nekritički prihvataju, čak i onih čije su kolege optužene. Ovakav odnos suda prema policijskoj torturi ohrabrabruje zlostavljače a zastrašuje žrtve da torturu prijave.

Iz te NVO očekuju da se ta prvostepena presuda u žalbenom postupku preispita na osnovu međunarodnih standarda procesuiranja prijava torture, jer je to obaveza Crne Gore prema njenom Ustavu i međunarodnim ugovorima, ključna i za ispunjavanje obaveza u postupku pridruživanja Evropskoj uniji.

-Ovaj slučaj je posebno važan jer se radilo o iznuđivanju iskaza u cilju prevarnog procesuiranja postavljanja eksploziva na kuću državnog službenika bezbjednosti Duška Golubovića i lokal Grand. Kako je to propalo, jer je iznuđivanje iskaza prijavljeno, a i drugi dokazi su tu operaciju onesposobili, oba slučaja postavljanja eksploziva do danas nijesu rasvijetljena“, navodi se u saopštenju HRA i naglašavaju da je rasvijetljeno samo to da je na osnovu iznuđenog, netačnog iskaza Marka Boljevića, koji je podvrgnut torturi, pokušano da se krivica svali na one koji te eksplozive nisu postavili (Jovana Grujičića i Benjamina Mugošu).

-Sada, posle gotovo pet godina nakon što je Marko Boljević u maju 2020. godine mučenjem u podgoričkom Centru bezbjednosti primoran na davanje netačnog iskaza, sud za to nije osudio ni jednog službenika Uprave policije“, navode iz HRA i naglašavaju da je sutkinja Larisa Mijušković-Stamatović, koja je posle dvije godine suđenja donijela prvostepenu presudu, zamjerila oštećenom Boljeviću što torturu nije prijavio iste večeri, već „tek sjutradan“, pozivajući se na kršenje „principa blagovremenosti“ na strani žrtve, koji je nepoznat u međunarodnoj praksi procesuiranja torture.

Iz te organizacije očekuju da po žalbi Viši sud obezbijedi da se ova presuda sagleda neophodno kritično i nepristrasno, uz poznavanje međunarodnog standarda zabrane mučenja.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments

Najnovije

Povezani članci