foto: Gradski.me
Crnogorsko sudstvo su u posljednjih pet godina napustile 124 sudije, a u istom periodu izabrano je oko 80 novih, podaci su godišnjih izvještaja Sudskog savjeta. Zabrinjava, kako ističe za Gradsku advokat Andrijana Razić, što država nije zainteresovana za reformu koja je, smatra, do sada moglo biti sprovedena. Dominantno se, upozorava Razić, urušava sudstvo gdje zaposleni već duže vremena nemaju advekvatne uslove za rad. Iz Akcije za ljudska prava pozivaju na hitno rješavanje problema upražnjenih sudskih mjesta što se, dodaju, odražava na ažurnost sudova.
Reforma pravosudja pominje se od smjene vlasti 2020.godine, ali je i dalje mrtvo slovo na papiru, kazala je Razić.
„Džabe vam je i zakonodavna i izvršna vlast, koje su uređene i funkcionišu, a nisu, Ali sve i da jesu uređene i da funkcionišu kako bi trebalo, ako nemate temelj u smislu regulisanog pravosuđa i postavljenih čvrstih stubova , sve drugo moze da vam se sruši kao kula od karata“ kazala je Razić.
Neophodni su, ističu sagovornice Gradske, adekvatni uslovi za rad u pravosuđu i podsticajne mjere kako bi se prevazišao nedostatak kadrova.
„Uzrok problema leži u tome da, prostim jezikom rečeno izvršnu i zakonodavnu vlast nije briga kako rade ti ljudi u kojim uslovima, da im je glava u torbi , za vjerovatno vrlo oskudnu novčanu nadoknadu i plus bez zaštite države, kao glineni golubovi izloženi, svjesni da iza njih ne stoji niko“, dodaje Razić.
„Takođe, obavezno čekanje od godinu i po od kada je kandidat izabran za sudiju i državnog tužioca pa do njihovog postavljanja na dužnost je predug i treba se skratiti kako bi se riješio problem upražnjenih mjesta. Pored toga izazov predstavljaju i troškovi života sudija i tužilaca koji dolaze iz drugih gradova, a koji treba da pohađaju obuku u Podgorici“ kazala je Suzana Oniščuk iz Akcije za ljudska prava.

Sudije i tužioci rade daleko više od propisane norme, podaci su Akcije za ljudska prava.
„Dovodi nas do pitanja koju vrstu kvaliteta možemo da očekujemo kada je opterećenje toliko“, dodaje Oniščuk.
A da sudovi nijesu privlačni mladim pravnicima pokazuje posljednji konkurs, gdje se za više od 40 pripravničkih mjesta prijavilo samo devet osoba.
„Porazno je to što mladi naraštaji ne vide u tom pozivu, koji bi trebao biti iz nekih ličnih uvjerenja i častan poziv, pa onda tek finansijska strana. ali ako to više nije na spisku poželjnih profesija to vam govori o društvenoj situaciji dje se država ponaša kao da nam sudstvo nije jedna od tri najvažnije grane vlasti i kao da uopšte ne postoji“, ističe Razić.
A u kom pravcu ide sudstvo i ko su ljudi koji ce raditi, te da li ce ih uopste biti, pitanje je za druge dvije grane vlasti. Ukoliko se ne povuku konkretni potezi, ovo ce ostati posao za rijetke, upozoravaju sagovornice Gradske.