Filipović za Gradski: Novo zaduženje sasvim izvjesno; Mulešković: Uslovi zaduženja bolji u odnosu na prethodne tri godine

Foto: Gradski.me
Foto: Gradski.me

Foto: Gradski.me

Nedavno zaduženje Crne Gore od 687 miliona eura, realizacijom emisije obveznica sa kamatnom stopom od 5,8 odsto, uz unaprijed plaćeni hedžing, uzburkalo je crnogorsku javnost te izazvalo zabrinutost građana da li će javni dug Crne Gore u narednom periodu biti pod kontrolom.

Gradski portal je zatražio dodatna pojašnjenja od eminentnih ekonomskih analitičara Olega Filipovića i Mirze Muleškovića, koji su uvjereni da je zaduženje bilo neophodno i opravdano, ali da je, zbog tendencija na međunarodnom tržištu, trebalo sačekati povoljniji momenat. Iz Ministarstva finansija smo dobili obećanje da će odgovori na naša pitanja biti dostavljeni u naredna dva dana.

Filipović: Trebalo je ići na miks zaduživanja sa ino i domaćim finansijskim tržištem

Vlada je u emisiju zaduženja sa obveznicama u dolarima, na koje ima zakonsko pravo jer su dospjele obaveze negdje oko 680 miliona eura, ušla iz dva razloga: prvi je da bi vidjeli kolika bi bila potencijalna potražnja investitora na tržištu u odnosu na emisiju i na taj način dobili neke nove investitiore, dok se drugi dio tiče direktnih dogovora, objašnjava ekonomski analitičar Oleg Filipović.

Ističe da će, prema najavama, gotovo kompletan iznos zaduženja biti iskorišćen za eliminisanje obaveza iz prethodnog vremenskog perioda, te smatra da nije trebalo odmah ići u cjelokupan iznos zaduženja.

„Lično smatram, pošto bi te obaveze prispjele u različitim vremenskim periodima, a postoji neka tendencija pada kamatnih stopa na finansijskim tržištima, da je tu trebalo ići na parcijalno zaduživanje, dok je sa druge strane trebalo praviti miks zaduživanja sa ino finansijskim i domaćim tržištem. Kada kažem domaćim tržištem, mislim da je trebalo ponuditi obaveznice našim građanima, jer u ovom momentu, u bankama kod naših građana, direktno kao fizičkih lica, ima oko 2 milijarde eura. Znamo da banke daju kamatu od 3 odsto, tako da mislim da bi neka kamata od 5 odsto bila izuzetno prijemčiva za građane i da je to trebalo ponuditi“, naglašava Filipović.

Što se same transakcije tiče, Filipović ističe da je evidentno da su u postupku koristili četiri banke.

„Postavlja se pitanje kako smo došli do tih banaka, kao i pitanje sa kim smo potpisali ugovor o hedžingu. Po tom ugovoru mi plaćamo njima kamatnu stopu od 5,8 odsto, a oni plaćaju kamatnu stopu u dolarima, u iznosu od 7, 25 odsto. To su podaci koje moramo znati i moramo znat ko su kupci naših obveznica, odnosno ko je investirao u njihovu kupovinu“, poručuje Filipović.

Filipović vjeruje da će se u budućnosti ići u novo zaduživanje, jer se, kako kaže, prosto kreirala takva atmosfera.

„Imamo najave da će se krenuti u investiranje nekih od kapitalnih investicija, a od premijera Spajića smo čuli da će ovaj dio sredstava biti korišćen isključivo, ili u najvećem dijelu, za pokrivanje prethodnih obaveza, a za kapitalne investicije, tipa druge dionice autoputa, pretpostavljam da će se ići na nova zaduživanja. Takođe imamo i njegovu najavu da se neće stati sa ovim načinom zaduživanja, kroz emisije obveznica, što je na neki način najava novog zaduživanja“, navodi Fiipović.

Smatra da bi trebali naći granicu u tom zaduživanju, ali i da treba sačekati strategiju upravljanja javnim dugom, koju Vlada najavljuje da će objaviti zajedno sa fiskalnom strategijom.

„Po odluci Skupštine, do kraja godine imaju pravo da se zaduže još nekih 400 miliona. Prosto negdje mora da stane začarani krug tog zaduživanja. Razumijem da je ovo bilo neophodno zaduživanje, ali smatram da ga nije trebalo uzeti u kompletnom iznosu već, kao što sam rekao, parcijalno, do kraja godine, i da je trebalo koristiti domaće finansijsko tržište, jer bi na njemu dobili nižu kamatnu stopu od one koju smo dobili na ino tržištu“, uvjeren je analitičar.

Naredne godine, podsjeća Filipović, pristiže i dug od 500 miliona eura emitovanih obveznica, koje treba vratiti.

„U toj strategiji upravljanja javnim dugom postavlja se pitanje da li neko razmišlja da se negdje zadužimo i reotkupimo te dionice, da bi na taj način izvršili uštedu. Ministarstvo finansija takođe mora izaći sa strategijom na srednji i duži rok, od 7 do 10 godina, kako izaći iz ovog začaranog kruga zaduživanja i kada ćemo stati sa njim. Ako imamo u vidu da ovu emisiju obveznica moramo vratiti već 2031. godine, trebalo bi već sad napraviti projekat kako obezbiijediti sredstva za njihovo vraćanje“, zaključuje Filipović.

Mulešković: Bez rasta realne ekonomije ne možemo da očekujemo nove investicije

Najnovije zaduženje Vlade Crne Gore bilo je neophodno da bi se vratila stara dugovanja. Uslovi pod kojima smo se zadužili, ukoliko gledamo na ono što se dešava na međunarodnom tržištu, nijesu najpovoljniji, ali su bolji u odnosu na ono što smo dobijali u prethodne tri godine, smatra ekonomski analitičar Mirza Mulešković.

Ističe da Crna Gora u posljednjih nekoliko godina nije prepoznata kod finansijskih institucija i partnera kao dobra, stabillna ekonomija, iako se, kako kaže, plasira priča da je tražnja za dionicama bila velika.

„Tražnja jeste bila velika jer je i kamatna stopa bila visoka. Ono što bi morala biti opomena za Vladu jeste da se mnogo više povede računa o tekućoj potrošnji i da se radi na razvoju realne ekonomije, jer sve ono što se najavljuje sa povećanjem tekuće potrošnje, sa povećanjem zarada, treba da bude finansirano iz nečega, a to treba da proizvede privreda. Ukoliko to ne uradimo, čini se da smo sa ovim zaduženjem ušli u jedan ciklus zaduživanja koji bi mogao da traje dosta dugo i koji bi mogao da ostavi negativne efekte na sve segmente našeg društva“, poručuje Mulešković.

Bez razvoja ekonomije, bez stvaranja novih ekonomskih vrijednosti, bez implementacije kapitalnih projekata ne možemo razmišljati o tome da imamo stabilnu ekonomiju, ne možemo razmišljati o tome da se u narednom periodu manje zadužujemo već ćemo samo nastaviti sa tom praksom, upozorava analitičar.

„Želim da vjerujem da ćemo se zaduživati isključivo za vraćanje starih dugova i kapitalne projekte, ali, ukoliko se ne smanji javna potrošnja plašim se da ćemo morati da se zadužimo i za ostale stvari. Prethodne dvije vlade su mnogo povećale javnu potrošnju, a naša ekonomja nije odreagvala, tako da će neko to morati da plaća. Uglavnom to plaća privreda, ali, u ovom slučaju privreda neće moći da proizvede toliko novca i samim tim će se ići u nova zaduživanja“, uvjeren je Mulešković.

Ono što je bitno napomenuti, kako dodaje, jeste da bi u ovom trenutku bilo bolje da se malo sačekalo sa zaduživanjem, jer je jasno da će na međunarodnom tržištu doći do određenih padova.

„Ali, i da smo izabrali dobar trenutak pitanje je po kojim ćemo se stopama u narednom periodu zaduživati. Sa svakim narednim zaduživanjem ulazimo u sve veće probleme, jer ćemo vjerovatno, kao i ovog puta, reprogram starih dugova vršiti po visokim kamatnim stopama, što znači da osim starog duga plaćamo i ono što su kamate, osim starog duga plaćamo dodatnu kamatu i osim starog duga plaćamo i razliku koja je između te dvije kamatne stope“, naglašava Mulešković.

Upozorava da bez razvijene ekonomije ne možemo očekivati da ćemo na realnim osnovama moći da vraćamo dug, već, kako ističe, upravo novim zaduživanjem.

„Isto tako, bez rasta realne ekonomije ne možemo da očekujemo nove investicije, a bez novih investicija nema napretka, nema ekonomskog razvoja“, poručuje Mulešković.

Građani Podgorice koje smo anketirali, na novo zaduživanje Vlade ne gledaju blagonaklono, već strahuju od obmane, ali i od mogućeg grčkog scenarija.

„Andrija Mandić i Milojko Spajić ne mogu da vode ovu državu jer su je doveli već do ogromnog zaduženja, a na ljeto nas očekuje novo, iako to kriju. Crna Gora ne ide ka Evropi već ka bankrotu, ka grčkom scenariju. Povećali su minimalne penzije, i to je dobra stvar, ali pogledajte cijene, pogledajte kako građani žive, sve će vam biti jasno. Neminovno nas čeka novo zaduženje jer Crna Gora ne proizvodi ništa, nema od čega da vraća dugove sem da ide u nova zaduženja“, smatra podgoričanin Danilo Radonjić.

Njegova sugrađanka Žana Martinović smatra da je posljednje zaduživanje samo uvod u nove finansijske probleme.

„Ne vjerujem da će ovo zaduženje, iako svrsishodno, moći da pokrije i najavljene kapitalne projekte, te će se zbog njih ići u novo. To je samo novi teg o vratu ionako krhke i urušene ekonomije, a, ukoliko se nastavi, posljedice mogu biti nesagledive“, ocjenjuje Martinović.

Ipak, bilo je i onih koji u premijera Milojka Spajića imaju ogromno povjerenje.

„Spajić je do sada ispoštovao sve što je rekao. Podigao je penzije, plate…Obećao je bolji standard za sve crnogorske građane i ja vjerujem da će u tome uspjeti. Konačno je na čelu države neko ko zna što radi i ko će da radi za dobrobit građana, ne za sebe i partiju“, uvjerena je sugrađanka koja je željela da ostane anonimna.

Kontaktirali smo i Ministarstvo finansija, a njihove odgovore na pitanja kako je došlo do izbora banki koje su učestvovale u postupku zaduživanja, sa kim je potpisan ugovor o hedžingu i zašto se nije išlo u miks zaduživanja sa domaćim i ino fiansijskim tržištem, očekujemo uskoro.

Jovanović D.

Ostavite komentar

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments