U strahu od pobjede krajnje desničarskih stranaka na izborima, vlade širom Evrope nastoje zauzeti oštriji stav.
Ministri unutrašnjih poslova koji se sastaju u Briselu prvi put će glasati o nizu mjera koje je ove godine predstavila izvršna vlast EU-a kako bi se strože regulisao dolazak i povratak migranata, prenosi Hina.
Predložene mjere
Evo o kojim se mjerama radi, budu li usvojene.
Otvaranje centara izvan granica EU-a u koje bi se slali migranti čiji su zahtjevi za azil odbijeni, takozvanih „centara za povratak“.
Strožije kazne za migrante koji odbijaju napustiti evropsku teritoriju, uključujući i duža razdoblja pritvora.
Vraćanje migranata u zemlje koje nisu njihove zemlje porijekla, ali koje Evropa smatra „sigurnim“.
Opadanje broja ilegalnih ulazaka u Evropu za oko 20 posto dosad ove godine u poređenju s prošlom nije ublažio pritisak da se djeluje po tom politički eksplozivnom pitanju.
Do ovih je najnovijih predloga došlo samo nekoliko mjeseci nakon što je EU usvojio novi zakon o migracijama koji će stupiti na snagu u junu.
„Moramo prebaciti u višu brzinu“, rekao je povjerenik EU za migracije Magnus Bruner, „kako bismo ljudima dali osjećaj da imamo kontrolu nad ovim što se događa.“
Reakcije i kritike
Nove inicijative izazvale su zgražanje među aktivistima koji rade s migrantima.
„Umjesto da ulaže u bezbjednost, zaštitu i uključivost, EU bira politike koje će gurnuti još više ljudi u opasnost i pravni limbo“, rekla je Silvia Karta iz PICUM-a, nevladine organizacije koja pruža zaštitu nedokumentovanim migrantima.
Ali pod poticajem Danske, koja predsjedava EU-om i već se dugo zalaže za ove mjere, države članice ubrzano napreduju.
Diplomata EU-a rekao je za AFP da među čelnicima bloka postoji „široko uvažena politička želja“ da se nastavi s ovim dodatnim koracima.
„Vrlo brzo napredujemo“, rekao je diplomata, govoreći u ime drugih pod uslovom anonimnosti.
No, neki u bloku i dalje su skeptični.
Francuska dovodi u pitanje zakonitost i efikasnost nekih predloga, dok Španija nije uvjerena da „centri za povratak“ funkcionišu, nakon nekoliko neuspješnih pokušaja drugih zemalja.
Uprkos zabrinutosti, postoji podrška zastupnika desnog centra i krajnje desnice, koji su već dali početno zeleno svjetlo u Evropskom parlamentu.
Ako ova tri predloga u ponedjeljak odobre države članice EU-a, zvaničnici kažu da će cilj biti odmah započeti pregovore s Parlamentom kao sljedeći korak prema odobrenju.
Raspodjela tražilaca azila
Iako će u ponedjeljak velik dio fokusa biti na novim predlozima koji se forsiraju, biće i teških razgovora o raspodjeli najmanje 30.000 tražilaca azila prema nedavnim zakonskim promjenama.
Taj potez dio je novog sistema „solidarnosti“ koji pomaže u smanjenju pritiska na zemlje koje bilježe velik broj dolazaka, poput Grčke i Italije.
Očekuje se da će druge zemlje EU-a prihvatiti tražioce azila ili doprinijeti s 20.000 eura po osobi zemljama pod pritiskom.
No, s obzirom na to da se vlade širom bloka podstiču na pooštravanje imigracione politike, pružanje pomoći za prihvat dodatnih tražilaca azila krcato je političkim rizikom.
„Malo je ministara unutrašnjih poslova koji će htjeti izaći pred novinare i reći: ‘U redu, primio sam ih 3000′“, rekao je europski zvaničnik za AFP.
EU je ipak pod pritiskom da postigne kompromis o preseljenju ljudi, a vrijeme ističe kako bi se donijela konačna odluka do kraja godine.
