<\/p>\n\n\n\n
Dugi niz godina bila je u samom vrhu, na 3. mestu, a u poslednjem izve\u0161taju bila je 5.<\/p>\n\n\n\n
EEA i Evropska komisija svake godine objavljuju izve\u0161taj o kvalitetu voda za kupanje u Evropi. Najnoviji izve\u0161taj, objavljen 16. juna 2026, odnosi se na sezonu 2025. i temelji se na podacima koje su prijavile dr\u017eave \u010dlanice EU te Albanija i \u0160vajcarska sa 22.289 kupali\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n
Kvalitet vode ne mjeri se tako da neko pogleda more, rijeku ili jezero i ka\u017ee: \u201eOvo izgleda \u010disto.\u201d Voda se uzorkuje pre i tokom sezone kupanja, a zatim se u laboratoriji tra\u017ee dve grupe bakterija: Escherichia coli i crevni enterokoki.<\/p>\n\n\n\n
One same po sebi ne moraju uvijek biti najve\u0107i problem, ali su najbolji indikator da je voda mo\u017eda zaga\u0111ena fekalijama, na primjer iz kanalizacije, septi\u010dkih jama, sto\u010dnog \u0111ubriva ili povr\u0161inskog oticanja nakon velikih ki\u0161a. Zato se nazivaju indikatorske bakterije. One su kao dimni alarm. Alarm ne zna\u010di da postoji po\u017ear, ali upozorava da bi mogao postojati.<\/p>\n\n\n\n
Prema evropskim pravilima Direktive o vodi za kupanje, voda se razvrstava u \u010detiri kategorije: izvrsna, dobra, zadovoljavaju\u0107a i nezadovoljavaju\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je naglasiti da ocjena nije rezultat samo jednog uzorkovanja. Klasifikacija se temelji na podacima iz aktuelne sezone i tri prethodne, u ovom slu\u010daju iz perioda od 2022. do 2025. To daje stabilniju sliku, jer jedno kratko zaga\u0111enje nakon pljuska ne bi smjelo potpuno da preokrene ocjenu neke pla\u017ee.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima za sezonu 2025, u Hrvatskoj je 896 od 1039 prijavljenih kupali\u0161ta dobilo najvi\u0161u ocjenu, \u201eizvrsno\u201d. To je 86,2% svih prijavljenih lokacija. Ranijih godina redovno je imala preko 95%.<\/p>\n\n\n\n
Bilo je o\u010dekivano da \u0107e pasti jer je takav bio trend posljednjih godina, prije svega zbog masovnog turizma, uklju\u010duju\u0107i i ogroman nauti\u010dki. Naime, udio Hrvatske u svjetskom nauti\u010dkom turizmu procjenjuje se na oko 40%, o \u010demu smo ve\u0107 pisali na Indexu. No, niko nije o\u010dekivao toliki pad.<\/p>\n\n\n\n
Dr sc. Slaven Jozi\u0107, vi\u0161i nau\u010dni saradnik sa Instituta za okeanografiju i ribarstvo, tuma\u010di da je problem u na\u010dinu na koji se obra\u0111uju podaci nalaza uzorkovanja i ra\u010dunaju statistike. \u201eVelik dio ovog pada mo\u017ee se pripisati \u010dinjenici da \u010dak 113 hrvatskih kupali\u0161ta jo\u0161 nije klasifikovano, uglavnom zato \u0161to za njih ne postoji dovoljno dug niz uzorkovanja. U ranijim izvje\u0161tajima tek je nekoliko pla\u017ea bilo neklasifikovano\u201d, ka\u017ee Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201eAko se gledaju samo kupali\u0161ta koja su zaista klasifikovana, odnosno uzorkovana svih godina koje se ra\u010dunaju, Hrvatska i dalje stoji vrlo visoko. Od 926 klasifikovanih lokacija, 896 ih je izvrsnog kvaliteta, \u0161to je oko 96,8%. Naime, kada se ra\u010duna procenat pla\u017ea sa izvrsnim kvalitetom vode, on se ne izra\u010dunava u odnosu na broj onih pla\u017ea koje redovno prate i prijavljuju rezultate uzorkovanja, ve\u0107 u odnosu na ukupan broj prijavljenih pla\u017ea. 113 pla\u017ea koje nisu klasifikovane stoga kvari statistiku\u201d, tuma\u010di Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Name\u0107e se pitanje za\u0161to se pla\u017ee prijavljuju, a uzorkovanje za njih se ne vodi sistematski i redovno? Jozi\u0107 tuma\u010di da postoji \u010ditav niz pla\u017ea na kojima se uzorkovanje radi tek povremeno.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTo su nove pla\u017ee koje se uvode u monitoring, a na kojima se ne sprovode redovna uzorkovanja. Uzorkovanje se pla\u0107a pa \u0107e investitori ponekad finansirati uzorkovanje, a ponekad ne\u0107e. Te pla\u017ee vjerovatno su sve izvrsnog kvaliteta. No, ako ne postoji sistematsko pra\u0107enje, EEA ih ne\u0107e klasifikovati me\u0111u pla\u017ee sa izvrsnim kvalitetom, a one \u0107e ipak u\u0107i u kona\u010dan zbir.<\/p>\n\n\n\n
Za kupa\u010de je najva\u017enija jednostavna poruka, a ta je da se hrvatske vode i dalje mogu svrstati me\u0111u najbolje u Evropi, iza Kipra, Gr\u010dke, Bugarske i Austrije\u201d, poru\u010duje Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dio problema je i kvalitet vode na kopnenim pla\u017eama jer se i one ra\u010dunaju u ukupnu statistiku. Na nivou EU generalno, one su zaga\u0111enije od morskih.<\/p>\n\n\n\n
Jozi\u0107 ka\u017ee da je tu u igri vi\u0161e faktora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU EU je 2025. godine 88% morskih pla\u017ea bilo izvrsnog kvaliteta, dok je kod kopnenih taj udio bio 78%. Prate se pla\u017ee na vje\u0161ta\u010dkim jezerima, na prirodnim i na rijekama. Rijeke su poseban problem: samo 47% od oko 1200 slu\u017ebenih rije\u010dnih kupali\u0161ta u Evropi imalo je izvrsan kvalitet. Razlog je u tome \u0161to je more veliko, slano i dinami\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Zaga\u0111enje se u njemu \u010desto br\u017ee razrijedi, a sun\u010devo zra\u010denje i slanost mogu smanjivati pre\u017eivljavanje mikroorganizama koji se uzorkuju. Rijeke i mala jezera mnogo su ranjiviji sistemi. Ako nakon oluje kanalizacija ili oborinske vode u\u0111u u malu rijeku, kupa\u010di to mogu osjetiti ve\u0107 isti dan. Kod rijeka se sve \u0161to se dogodi uzvodno mo\u017ee vrlo brzo pojaviti nizvodno\u201d, ka\u017ee Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
EEA posebno upozorava da su male rijeke, ribnjaci i jezera sa malim protokom osjetljiviji na kratkotrajna zaga\u0111enja povezana sa jakom ki\u0161om ili su\u0161om, naro\u010dito ljeti.<\/p>\n\n\n\n
To je va\u017eno i za Hrvatsku, jer su hrvatske kopnene vode za kupanje znatno slabije od obalnih. U 2025. Hrvatska je imala 42 prijavljene kopnene lokacije, od kojih su 23 bile izvrsne, 11 dobrih, tri zadovoljavaju\u0107e, tri nezadovoljavaju\u0107e i dvije neklasifikovane.<\/p>\n\n\n\n
Jozi\u0107 ka\u017ee da Hrvatska nema mnogo klasifikovanih kopnenih pla\u017ea.<\/p>\n\n\n\n
\u201eImamo Jarun, ne\u0161to oko Vara\u017edina, Slavonskog Broda i Osijeka, ukupno 42 pla\u017ee. One su znatno lo\u0161ijeg kvaliteta od morskih pa tako\u0111e kvare na\u0161 ukupan plasman. Na sre\u0107u, ne previ\u0161e jer je njihov udio mali. Neke zemlje imaju mnogo vi\u0161e kopnenih pla\u017ea, a manje morskih i obratno, pa to mo\u017ee objasniti kako to da smo po kopnenim pla\u017eama 22, po morskim 14, a ukupno ipak bolji \u2013 12\u201d, tuma\u010di Jozi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Na nivou EU, 85% kupali\u0161ta u 2025. dobilo je ocjenu izvrsno, 96% zadovoljilo je barem minimalne standarde, a samo 1,5% lokacija ocijenjeno je kao nezadovoljavaju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
EEA nagla\u0161ava da je kvalitet voda za kupanje u Evropi posljednjih decenija znatno porastao ponajprije zato \u0161to se manje nepre\u010di\u0161\u0107enih i djelimi\u010dno pre\u010di\u0161\u0107enih otpadnih voda ispu\u0161ta u prirodu.<\/p>\n\n\n\n
Jessika Roswall, evropska povjerenica za \u017eivotnu sredinu, vodnu otpornost i konkurentnu cirkularnu ekonomiju, u saop\u0161tenju Evropske komisije i EEA rekla je da \u201eevropski rezultati o vodama za kupanje jo\u0161 jednom pokazuju vrijednost evropskog ekolo\u0161kog zakonodavstva i decenija ulaganja u pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda i upravljanje vodama\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Hrvatska sistematski prati kvalitet mora za kupanje od 1989, a u nekim regijama ispitivanja su po\u010dela jo\u0161 1986. godine. U izvje\u0161taju se navodi da je program tokom godina uskla\u0111ivan sa evropskim pravilima, smjernicama Mediteranskog akcionog plana i smjernicama WHO-a.<\/p>\n\n\n\n
Treba ista\u0107i da evropska direktiva kupa\u010de prvenstveno \u0161titi od mikrobiolo\u0161kog rizika, dakle od bakterija koje upu\u0107uju na fekalno zaga\u0111enje. Ona ne daje potpunu sliku hemijskog zaga\u0111enja, na primjer pesticida, farmaceutika, nutrijenata, PFAS jedinjenja ili mikroplastike. Ti se problemi prate drugim evropskim pravilima, posebno tzv. Okvirnom direktivom o vodama.<\/p>\n\n\n\n
Drugim rije\u010dima, \u201eizvrsna voda za kupanje\u201d zna\u010di da je voda prema propisanim mikrobiolo\u0161kim kriterijumima bezbjedna za kupanje. Ne zna\u010di da je cio ekosistem savr\u0161en ili da u njemu nema drugih pritisaka, prenosi Indexhr<\/a>.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Hrvatska je u novom izve\u0161taju Evropske agencije za \u017eivotnu sredinu (EEA) u ukupnom poretku po \u010disto\u0107i pla\u017ea zavr\u0161ila na 12. mestu. Po \u010disto\u0107i morskih svrstana je na 14. mesto, dok je po kopnenim pretposlednja, odnosno 22.<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":421914,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[1723,722,1745],"naslovna":[],"class_list":["post-987651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region","tag-evropa","tag-hrvatska","tag-plaza"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=987651"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987651\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":987652,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987651\/revisions\/987652"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/421914"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=987651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=987651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=987651"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=987651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}