{"id":987380,"date":"2026-06-17T15:11:00","date_gmt":"2026-06-17T13:11:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=987380"},"modified":"2026-06-17T13:51:55","modified_gmt":"2026-06-17T11:51:55","slug":"knjiga-maje-djuric-predstavljena-u-matici-crnogorskoj-ilustrovana-studija-koja-oslikava-kulturno-prozimanje-dva-prostora","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/knjiga-maje-djuric-predstavljena-u-matici-crnogorskoj-ilustrovana-studija-koja-oslikava-kulturno-prozimanje-dva-prostora\/","title":{"rendered":"Knjiga Maje \u0110uri\u0107 predstavljena u Matici crnogorskoj: Ilustrovana studija koja oslikava kulturno pro\u017eimanje dva prostora"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istori\u010darka umjetnosti Tatjana Koprivica istakla je da knjiga nije skup biografija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Ovo je studija koja oslikava kulturno pro\u017eimanje dva prostora, u kojem su iz Hrvatske dolazili modernizacijski procesi koji su osna\u017eivali mediteranski karakter Crne Gore. Posebno je to bilo va\u017eno u inicijalnoj fazi razvoja fotografije, koja je doslovno po\u010dela dono\u0161enjem kamere na Cetinje iz Dubrovnika, a potom i djelovanjem ateljea koji su imali svoje filijale u Boki Kotorskoj i periodi\u010dno posje\u0107ivali Knja\u017eevinu i Kraljevinu Crnu Goru \u2013 rekla je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je dodala da se studija zasniva na obimnoj gra\u0111i koju je autorka godinama prikupljala u Kanadi, Austriji, Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, istra\u017euju\u0107i 19 dr\u017eavnih institucija, kao i brojne privatne arhive i fondove.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Va\u017ean segment koji nam autorka predstavlja u knjizi jesu \u017eiva svjedo\u010danstva savremenika o pojedinim fotografima, kao i svjedo\u010danstva samih fotografa o vlastitim iskustvima \u2013 napomenula je Koprivica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u010cinjenicu da imamo knjigu koja spaja dvije kulture teoreti\u010dar umjetnosti Luka Rakojevi\u0107 nazvao je privilegijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Te spone poznate su od Ma\u017eurani\u0107a, Kikereca i Bukovca, preko Bulaji\u0107a, Vukoti\u0107a i Papi\u0107a, do Kova\u010da. Me\u0111utim, iz svijeta fotografije tek bismo se sjetili Smodlake, Laforesta i Popovi\u0107a. Maja je, me\u0111utim, uspjela da predstavi vi\u0161e od trideset autora. Vrlo koncizno i sistemati\u010dno prenijela je biografije fotografa, na diskretan i filigranski na\u010din objasnila kontekste i odabrala ilustracije. Iz li\u010dnog iskustva mogu re\u0107i da je ova knjiga veoma zna\u010dajan izvor. Prate\u0107i njene tragove i hode\u0107i utabanim stazama po Majinim stopama, prona\u0161ao sam brojne veze istra\u017euju\u0107i druge medije i saznao da je jo\u0161 jedan umjetnik koji predstavlja sponu Hrvatske i Crne Gore \u2013 Andrija Maurovi\u0107 \u2013 crtao za \u201eCjenovnik Grizbah-Knaus\u201c 1929. i 1930. godine, dok su pribli\u017eno u isto vrijeme nastale fotografije Ljudevita Grizbaha s motivima Budve, Ulcinja i Herceg Novog. To samo potvr\u0111uje rasko\u0161 i zna\u010daj svijeta knjige \u201eAnalogni mostovi svjetlosti: Hrvatski i crnogorski fotografi (1845\u20131975)\u201c, koji prevazilaze sferu istorije fotografije \u2013 rekao je Rakojevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Urednik izdanja Marko \u0160padijer izrazio je zadovoljstvo \u0161to u Crnoj Gori ve\u0107 imamo autore koji mogu da sinteti\u0161u saznanja o kulturnim doga\u0111ajima i fenomenima na veoma profesionalan na\u010din, istakav\u0161i da je Maja \u0110uri\u0107 jedna od njih.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 Po\u010dela je od perioda dagerotipije, od Anastasa Jovanovi\u0107a i Njego\u0161evog prvog fotoaparata, pa do 1975. godine, jer je to vrijeme prave fotografije, koja je sama po sebi bila umjetni\u010dko djelo \u2013 rekao je \u0160padijer i dodao da je fotografija nekada u crnogorskim domovima zamjenjivala ikonu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autorka Maja \u0110uri\u0107 podsjetila je da je svoj prvi nau\u010dni tekst objavila u \u010dasopisu \u201eMatica\u201c, pa je saradnja na knjizi bila prirodan slijed. Osvrnula se i na fenomen svjetlosti, o kojem je, kako je kazala, najvi\u0161e nau\u010dila od svog oca, slikara Pura \u0110uri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o temi knjige, istakla je da nije izabrana nasumi\u010dno, ve\u0107 da je proistekla iz predavanja o hrvatskim fotografima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u2013 \u010cesto mi dosadi, \u010desto mi bude muka, pogotovo od suvoparnog pisanja, ali se trudim da sve bude dokumentovano i da u tekstu bude toplih pri\u010da, ne\u010dega \u0161to \u0107e oplemeniti. Onda otkrijete nove kolekcije i neke stvari koje vas ponesu \u2013 rekla je autorka.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kompletan snimak promocije knjige \u201eAnalogni mostovi svjetlosti: Hrvatski i crnogorski fotografi (1845\u20131975)\u201c dostupan je na Jutjub kanalu Matice crnogorske.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ilustrovana studija Maje \u0110uri\u0107 \u201eAnalogni mostovi svjetlosti: Hrvatski i crnogorski fotografi (1845\u20131975)\u201c, koju je Matica crnogorska nedavno objavila u saradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske i zagreba\u010dkim Skaner studijom, promovisana je sino\u0107 u Podgorici.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":987385,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[1112,29074,17816],"naslovna":[],"class_list":["post-987380","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-knjiga","tag-maja-djuric","tag-studija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=987380"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":987384,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987380\/revisions\/987384"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/987385"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=987380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=987380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=987380"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=987380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}