<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Navode da Ustav, Krivi\u010dni zakonik i Zakon o za\u0161titi od diskriminacije zabranjuju podsticanje mr\u017enje i netrpeljivosti po bilo kojem li\u010dnom svojstvu, ali internet je i dalje zona u kojoj se mr\u017enja \u0161iri brzo i gotovo bez posljedica.<\/p>\n\n\n\n
„Razmjere problema u digitalnom prostoru ilustruje i monitoring komentara na sedam naj\u010ditanijih portala (Vijesti, Borba, CdM, Portal Analitika, Dan, Antena M i RTCG), koji je CGO sproveo u jednom talasu pro\u0161le godine. Od 1.217 analiziranih objava i 12.969 komentara, govor mr\u017enje registrovan je u komentarima ispod 22% objava, a 13% svih komentara sadr\u017ealo je elemente govora mr\u017enje – od etni\u010dkog omalova\u017eavanja i dehumanizacije, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do do veli\u010danja ratnih zlo\u010dina i genocidnih narativa. Izrazite su razlike me\u0111u platformama: dok je na Instagramu zabilje\u017eeno 86 spornih komentara, na Facebook-u ih je bilo \u010dak 718, naj\u010de\u0161\u0107e usmjerenih prema Bo\u0161njacima, Albancima i Hrvatima iz Boke, te oko identitetski osjetljivih tema“, navode iz CGO.<\/p>\n\n\n\n
Nedavno mapiranje govora mr\u017enje u Crnoj Gori, koje su sproveli Savjet Evrope i Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), pokazuje da govor mr\u017enje vi\u0161e nije incident, ve\u0107 normalizovana pojava koja se \u010desto predstavlja kao \u201e\u0161ala“, \u201emi\u0161ljenje“ ili \u201ekritika“, dok je digitalna sfera dominantni kanal \u0161irenja.<\/p>\n\n\n\n
„Naj\u010de\u0161\u0107e mete su \u017eene, naro\u010dito one u javnoj sferi, politi\u010darke, novinarke i civilne aktivistkinje, zatim LGBTIQ+ osobe, Romi i Egip\u0107ani i druge etni\u010dke i vjerske manjine. Gra\u0111ani i gra\u0111anke kao njegov naj\u010de\u0161\u0107i izvor prepoznaju govor politi\u010dara, pa tek onda online platforme i medije. Sli\u010dnu sliku daje i istra\u017eivanje IPSOS-a za UN iz decembra 2024. godine, prema kojima \u010dak 93% gra\u0111ana i gra\u0111anki primje\u0107uje govor mr\u017enje u svom okru\u017eenju, dok znatan dio mladih ne umije da napravi jasnu razliku izme\u0111u slobode izra\u017eavanja i govora mr\u017enje“, kazali su iz CGO.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, brojke su, kako navode, samo dio \u0161ire slike, jer je govor mr\u017enje na internetu odavno postao funkcionalan – politi\u010dki koristan onima koji bira\u010dko tijelo mobili\u0161u na strahu i podjelama, a komercijalno isplativ dijelu medija kojima svaki zapaljivi komentar donosi vi\u0161e klikova.<\/p>\n\n\n\n
„Paradoksalno, upravo nesankcionisana mr\u017enja postaje prijetnja slobodi govora, jer oni koji su njena meta sve \u010de\u0161\u0107e biraju \u0107utanje, povla\u010denje iz javnog prostora i autocenzuru. Online mr\u017enja odavno ne ostaje samo na ekranu, ve\u0107 se preliva u stvarni \u017eivot, podsti\u010de netrpeljivost i stvara ambijent u kojem diskriminacija i nasilje postaju prihvatljiviji. To potvr\u0111uju i doga\u0111aji iz oktobra pro\u0161le godine, kada su nakon incidenta na Zabjelu zabilje\u017eeni brojni ksenofobi\u010dni i islamofobi\u010dni izlivi usmjereni prema turskim dr\u017eavljanima koji \u017eive i rade u Crnoj Gori, kao i verbalni napadi, vandalizam i okupljanja na kojima su \u0161ireni diskriminatorni narativi. Podizanju tenzija doprinijela su i reagovanja pojedinih polit\u010dkih partija, ali i medija u Crnoj Gori i medija iz Srbije bliskih re\u017eimu Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Tako je jedan slu\u010daj zloupotrebljen za \u0161irenje kolektivne netrpeljivosti prema \u010ditavoj zajednici“, naveli su iz CGO i dodaju:<\/p>\n\n\n\n
„Svjedoci smo i targetiranja novinara i aktivista putem mre\u017ea kao stranih pla\u0107enika, izdajnika i sli\u010dno, dok neregistrovani, ali i neki registrovni, portali nesmetano \u0161ire dezinformacije i propagandu. Mr\u017enja sti\u017ee i iz samih institucija: u objavi sekretarke jednog poslani\u010dkog kluba, Marice Bulatovi\u0107, transrodne osobe opisane su pogrdnim rije\u010dima, zbog \u010dega je CGO, u okviru Koalicije \u201eRavnopravno“, tra\u017eio da Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo formira predmet, da Za\u0161titnik ljudskih prava i sloboda ispita navode i da nadle\u017eni poslani\u010dki klub pokrene disciplinsku odgovornost, naro\u010dito u svjetlu nedavno usvojenog Obavezuju\u0107eg uputstva Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eila\u0161tva za postupanje u predmetima govora mr\u017enje i zlo\u010dina iz mr\u017enje“.<\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to povezuje mnoge od ovih slu\u010dajeva jeste, kako navode, institucionalna pasivnost.<\/p>\n\n\n\n
„Analiza preporuka Za\u0161titnika pokazuje da ta institucija \u010desto ostaje usamljeni korektiv \u010dije preporuke nemaju obavezuju\u0107u snagu i nerijetko bivaju ignorisane, dok tu\u017eila\u0161tvo i sudovi rijetko prepoznaju govor mr\u017enje, odnosno \u010desto ga prekvalifikuju u prekr\u0161aj \u201enaru\u0161avanja javnog reda i mira“.<\/p>\n\n\n\n
Borba protiv govora mr\u017enje nije pitanje cenzure niti za\u0161tite jedne grupe, ve\u0107 pitanje za\u0161tite ljudskog dostojanstva, o\u010duvanja demokratskog prostora i po\u0161tovanja osnovnih evropskih vrijednosti. Praksa Evropskog suda za ljudska prava potvr\u0111uje da govor mr\u017enje ne u\u017eiva za\u0161titu slobode izra\u017eavanja, a obaveza uskla\u0111ivanja sa tim evropskim standardima predstavlja sastavni dio evropskih obaveza Crne Gore“, kazali su iz ove organizacije.<\/p>\n\n\n\n
Zato CGO poziva institucije, medije i politi\u010dke aktere da prestanu relativizovati govor mr\u017enje i da na njega reaguju dosljedno, pravovremeno i bez selektivnosti, uz ulaganje u medijsku i digitalnu pismenost, posebno me\u0111u mladima.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111unarodni dan borbe protiv govora mr\u017enje obilje\u017eava se 18. juna, na osnovu rezolucije Generalne skup\u0161tine Ujedinjenih nacija A\/RES\/75\/309, usvojene u julu 2021. godine. Datum je izabran kao godi\u0161njica usvajanja Strategije i Plana djelovanja UN-a protiv govora mr\u017enje iz 2019. godine.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO), uo\u010di 18. juna – Me\u0111unarodnog dana borbe protiv govora mr\u017enje, upozorava da je govor mr\u017enje, posebno u digitalnom prostoru, postao dio svakodnevne komunikacije u Crnoj Gori.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":941061,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[798,6252],"naslovna":[],"class_list":["post-987290","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cgo","tag-govor-mrznje"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987290","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=987290"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987290\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":987291,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/987290\/revisions\/987291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/941061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=987290"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=987290"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=987290"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=987290"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}