<\/p>\n\n\n\n
Podsje\u0107aju da je Upravni sud poni\u0161tio prethodno rje\u0161enje Ministarstva i zauzeo jasan i izri\u010dit pravni stav da se zaposlenima koji rade \u0161est radnih dana sedmi\u010dno subota, kao njihov radni dan, ura\u010dunava u dane godi\u0161njeg odmora, te da zakonski minimum od 24 radna dana ne predstavlja uve\u0107ano pravo u odnosu na zaposlene koji isto puno radno vrijeme ostvaruju kroz petodnevnu radnu sedmicu.<\/p>\n\n\n\n
„Sud je pri tome posebno ukazao da zaposleni koji rade puno radno vrijeme od 40 \u010dasova sedmi\u010dno ne mogu biti dovedeni u povoljniji polo\u017eaj samo zbog razli\u010ditog rasporeda radnog vremena, jer bi takvo tuma\u010denje dovelo do nejednakog tretmana zaposlenih koji ostvaruju isto puno radno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je naglasiti da Upravni sud u ovom predmetu nije ostavio prostor za razli\u010dita tuma\u010denja. Presuda je jasna, eksplicitna i nedvosmislena. Uprkos tome, u ponovnom postupku donijeto je novo rje\u0161enje koje su\u0161tinski po\u010diva na istom pravnom tuma\u010denju koje je Sud ve\u0107 ocijenio nezakonitim.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je zna\u010dajno ukazati da je Ministarstvo rada neposredno nakon stupanja na snagu Zakona o radu (2020.godine), u vezi sa ovim pitanjem zauzelo pravni stav koji je u potpunosti odgovarao tuma\u010denju koje je kasnije potvr\u0111eno i presudom Upravnog suda Crne Gore. Naknadno odstupanje od tog prvobitnog tuma\u010denja proizvelo je vi\u0161egodi\u0161nju pravnu nesigurnost i dovelo do sudskog spora \u010diji ishod danas ne ostavlja prostor za dilemu.<\/p>\n\n\n\n
Predmetni spor nije nastao zbog nejasno\u0107a u Zakonu o radu, ve\u0107 kao posljedica odstupanja od pravnog tuma\u010denja koje je Ministarstvo rada prvobitno samo smatralo ispravnim.<\/p>\n\n\n\n
Jer, ovaj spor nije proizvela nejasna norma. Proizvela ga je promjena njenog tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
Va\u017eno je naglasiti da predmetna zakonska rje\u0161enja nijesu specifi\u010dnost crnogorskog zakonodavstva, ve\u0107 su zasnovana na me\u0111unarodnim standardima i evropskoj pravnoj tekovini u oblasti organizacije radnog vremena, koja pravo na godi\u0161nji odmor vezuje za broj sedmica odmora, a ne za broj kalendarskih dana. Upravo zbog toga se zaposleni koji isto puno radno vrijeme od 40 \u010dasova sedmi\u010dno ostvaruju kroz pet, odnosno \u0161est radnih dana,<\/p>\n\n\n\n
izjedna\u010davaju u pogledu trajanja godi\u0161njeg odmora, pri \u010demu se kod zaposlenih kojima je subota radni dan i ona ura\u010dunava u dane godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n\n\n\n
Unija poslodavaca Crne Gore od samog po\u010detka nije dijelila naknadno promijenjeno tuma\u010denje Ministarstva rada, smatraju\u0107i da ono nije bilo u skladu sa Zakonom o radu, me\u0111unarodnim standardima na kojima su predmetna rje\u0161enja zasnovana, niti sa svrhom samog instituta godi\u0161njeg odmora. Istovremeno, isti pravni stav godinama u stru\u010dnoj javnosti zastupa i prof. dr Vesna Simovi\u0107 Zvicer, profesorka radnog prava i koordinatorka radne grupe za izradu Zakona o radu.<\/p>\n\n\n\n
Danas se vi\u0161e ne postavlja pitanje razli\u010ditih pravnih tuma\u010denja Zakona o radu. To pitanje je okon\u010dano dono\u0161enjem presude Upravnog suda. Pitanje koje ostaje jeste kakvu poruku dr\u017eava \u0161alje gra\u0111anima i privredi ukoliko ni nakon ovako jasne i nedvosmislene presude ne dolazi do napu\u0161tanja pravnog shvatanja koje je Sud ve\u0107 ocijenio nezakonitim.<\/p>\n\n\n\n
Za privredu, ovo pitanje daleko prevazilazi konkretan spor i na\u010din obra\u010duna godi\u0161njeg odmora. Poslodavci godinama ukazuju da su pravna sigurnost, stabilnost, predvidivost i jednaka primjena propisa me\u0111u osnovnim pretpostavkama odgovornog poslovanja, investicija i povjerenja u institucije.<\/p>\n\n\n\n
Privreda mora imati izvjesnost da \u0107e, kada za\u0161titu svojih prava tra\u017ei pred nadle\u017enim sudom i u tome uspije, sudska odluka imati svoje puno pravno dejstvo. Jer, ukoliko se i nakon ovako jasne presude mo\u017ee istrajavati na istom pravnom shvatanju, opravdano se postavlja pitanje \u0161ta gra\u0111ani i privreda mogu o\u010dekivati od sudske za\u0161tite svojih prava i kakav je stvarni doma\u0161aj upravnosudske kontrole zakonitosti rada uprave.<\/p>\n\n\n\n
Primjena prava ne mo\u017ee zavisiti od o\u010dekivanja, interesa ili pritisaka bilo koje interesne grupe. Dr\u017eavni organi du\u017eni su da svoje odluke zasnivaju na zakonu i pravnim stavovima sudova, a ne na procjeni mogu\u0107ih reakcija zainteresovanih strana.<\/p>\n\n\n\n
Su\u0161tina ovog pitanja zato daleko prevazilazi okvir konkretnog spora. Ono je, prije svega, pitanje odnosa prema pravnoj dr\u017eavi, a onda i pitanje odnosa dr\u017eave prema gra\u0111anima i privredi koji od njenih institucija ne o\u010dekuju privilegije, ve\u0107 samo ono \u0161to bi u svakom ure\u0111enom pravnom sistemu moralo biti nesporno \u2013 stabilnost, predvidivost, jednaku primjenu zakona i po\u0161tovanje sudskih odluka.<\/p>\n\n\n\n
Jer, u ure\u0111enom pravnom sistemu, sudske odluke nijesu preporuke. One su obavezuju\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
I upravo zato, po\u0161tovanje sudskih odluka nije stvar izbora“, kazali su u saop\u0161tenju.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Unija poslodavaca Crne Gore izra\u017eava ozbiljnu zabrinutost povodom postupanja Ministarstva rada, zapo\u0161ljavanja i socijalnog dijaloga u ponovnom postupku vo\u0111enom nakon presude Upravnog suda Crne Gore od 3. aprila 2026. godine, naveli su u saop\u0161tenju.<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":930003,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[34800,11623],"naslovna":[],"class_list":["post-986857","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-odluke-suda","tag-unija-poslodavaca"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986857","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=986857"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986857\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":986858,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986857\/revisions\/986858"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/930003"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=986857"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=986857"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=986857"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=986857"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}