{"id":986711,"date":"2026-06-16T12:05:00","date_gmt":"2026-06-16T10:05:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=986711"},"modified":"2026-06-16T11:46:05","modified_gmt":"2026-06-16T09:46:05","slug":"biotehnicki-fakultet-ucg-znanja-koja-ostaju-nezamjenjiva-u-eri-vjestacke-inteligencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/biotehnicki-fakultet-ucg-znanja-koja-ostaju-nezamjenjiva-u-eri-vjestacke-inteligencije\/","title":{"rendered":"Biotehni\u010dki fakultet UCG: znanja koja ostaju nezamjenjiva u eri vje\u0161ta\u010dke inteligencije"},"content":{"rendered":"

U razgovoru sa dekanom za RTV PG, prof. dr\u00a0Igorom Pajovi\u0107em<\/strong>, govorimo o tome \u0161ta ove promjene konkretno zna\u010de za studente koji danas biraju svoju profesionalnu budu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n

Programi na Biotehni\u010dkom fakultetu obuhvataju i ekolo\u0161ku proizvodnju, ljekovito bilje i biotehnologiju hrane. Koliko su budu\u0107i studenti svjesni da su to jedne od najperspektivnijih oblasti danas?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

„Na po\u010detku i prije konkretnog odgovora na postavljeno pitanje, moram da istaknem i najavim jedan izuzetno bitan datum koji nam se bli\u017ei. Naime, 10. aprila naredne, 2027. godine, Biotehni\u010dki fakultet \u0107e proslaviti 90 godina od svog osnivanja. Zna\u010di manje od godine dana nas dijeli od datuma kada \u0107emo proslaviti godi\u0161njicu osnivanja najstarije nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dke institucije u Crnoj Gori, jednog od osniva\u010da i \u010dlana Univerziteta Crne Gore. Sam\u00f4 postojanje, opstanak i razvoj institucije kroz razli\u010dite istorijske epohe ukazuju na zna\u010daj i mnogostruki doprinos Biotehni\u010dkog fakulteta razvoju Crne Gore. Ogroman rad, trud i pregnu\u0107e generacija; ali i imena kao \u0161to su akademici Ljubo Pavi\u0107evi\u0107, Marko Uli\u0107evi\u0107 i Milorad Miju\u0161kovi\u0107; nagrade i priznanja kao \u0161to je Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, priznanja, zahvalnice, plakete, povelje date Instituciji ili zaslu\u017enim pojedincima; sve je to osnova iz koje je izrastao i na kojoj je baziran savremeni i moderni Biotehni\u010dki fakultet“ isti\u010de prof. dr Igor Pajovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Studijski programi koji obuhvatanju od biljne proizvodnje, ljekovitog bilja, kontinentalnog i mediteranskog vo\u0107arstva, vinogradarstva i vinarstva, rasadni\u010darstva, za\u0161tite bilja; preko ratarstva i povrtarstva, animalne proizvodnje i tehnologija u animalnoj proizvodnji; do agrobiznisa sa agroturizmom i ruralnog razvoja i bezbijednosti hrane su na izboru mladim ljudima, budu\u0107im bruco\u0161ima.<\/strong> Kroz vi\u0161e sprovedenih prezentacija u srednjim \u0161kolama u Petnjici, Beranama, Andrijevici, Bijelom Polju, Baru i Podgorici, kao i u\u010de\u0161\u0107em na otvorenim danima na\u0161eg Univerziteta maturantima su prikazane opcije koje im Biotehni\u010dki fakultet nudi za nastavak \u0161kolovanja.<\/p>\n\n\n\n

Studije koje povezuju prirodu, nauku i tr\u017ei\u0161te rada<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Studenti danas o\u010dekuju da tokom studija steknu konkretna znanja i iskustva koja \u0107e im pomo\u0107i da se lak\u0161e uklju\u010de u svijet rada. Na koji na\u010din Biotehni\u010dki fakultet odgovara na ta o\u010dekivanja?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

„Studenti, u stvari, o\u010dekuju samo normalan i prirodan odnos i poredak stvari. Logi\u010dno je da bez inovativnih rje\u0161enja, primjenjivih ili, jo\u0161 bolje, ve\u0107 primijenjenih u praksi, sama teorija postaje neodr\u017eiva. Prosto, tako funkcioni\u0161e moderan svijet i mi moramo dati maksimalan doprinos tim procesima. Mogu, uslovno, re\u0107i da je u oblasti biotehni\u010dkih nauka na postavljeno pitanje \u201clak\u0161e\u201d odgovoriti, nego u neklim drugim oblastima rada. Naime, Biotehni\u010dki fakultet je neraskidivo vezan za praksu i prakti\u010dnu obuku. Tako je bilo i prije dono\u0161enja novog zakona o visokom obrazovanju, a tako bi bilo i da nije uvedena praksa kao obavezna za sve univerzitetske jedinice. Na\u0161e Imanje \u201cLje\u0161kopolje\u201d<\/strong> je osnovano iz tri razloga: da slu\u017ei kao mjesto na kojem \u0107e biti stacioniran in situ <\/em>kolekcioni zasad vinove loze i vo\u0107aka, odnosno mjesto gdje se \u010duva genetski potencijal utohtonih sorti kroz Banku gena Crne Gore. Zatim da slu\u017ei studentima za sticanje prakti\u010dnih iskustava i kao mjesto gdje \u0107e se izvoditi nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki rad, odnosno eksperimenti, uklju\u010duju\u0107i izrade magistarskih radova i doktorskih teza. Svakako, menad\u017ement je posve\u0107en uvo\u0111enju inovativnih sistema proizvodnje na Imanju, a samim tim i edukaciji studenata u smislu, na primjer: upravljanja dronovima i robotima u poljoprivredi i sli\u010dno<\/strong>. Pored navedenog moram ista\u0107i i saradnju sa privredom i drugim proizvo\u0111a\u010dima, poput Planta\u017ea \u201c13. Jul\u201d sa kojima imamo dugogodi\u0161nju saradnju koja se ogleda i u posjetama na\u0161ih studenata planta\u017eama i pra\u0107enju specifi\u010dnih procesa“ nastavlja Igor Pajovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111unarodna iskustva i projekti kao dio studentskog \u017eivota<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Fakultet posljednjih godina intenzivno razvija me\u0111unarodnu saradnju kroz brojne projekte i partnerstva. Kakve mogu\u0107nosti to otvara studentima tokom studije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

„Internacionalizacija i \u0161irenje saradnje sa partnerima iz okru\u017eenja, EU i svijeta je primarni zadatak na\u0161e institucije. Brojni su programi razmjene studenata i nastavnog osoblja koji se koriste. Tako\u0111e, brojni su i me\u0111unarodni projekti u \u010dijoj izradi i realizaciji u\u010destvuju zaposleni na Biotehni\u010dkom fakultetu, uklju\u010duju\u0107i saradnike i studente razli\u010ditih nivoa studiranja. Studentska organizacija dobija permanentnu podr\u0161ku od fakulteta u realizaciji svojih aktivnosti, tako su samo u poslednjih mjesec dana kroz partnerstvo finansirani odlazak studenata na Poljoprivredni sajam u Novom Sadu i organizacija Agronomijade koja je ove godine odr\u017eana u Crnoj Gori, ta\u010dnije Budvi. Toj manifestaciji prisustvovale su ekupe studenata iz svih zemalja okru\u017eenja, gdje su studenti pored sportskih nadmetanja imali i provjere stru\u010dnih znanja i vje\u0161tina“ izdvaja profesor.<\/p>\n\n\n\n

Na koji na\u010din se nastavni planovi prilago\u0111avaju savremenim izazovima u oblasti poljoprivrede, proizvodnje hrane i za\u0161tite \u017eivotne sredine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

„Pravo pitanje! U procesu akreditacije studijskih programa, u kojem je cijeli Univerzitet Crne Gore, nalazi se i Biotehni\u010dki fakultet. \u0160to se ti\u010de na\u0161e institucije, akreditacija je do\u0161la u pravo vrijeme, odnosno poslije neke dvije decenije od pokretanja nastave na fakultetu. Dvije decenije su negdje pravo vrijeme da se sagledaju nastavni planovi, revidiraju i osavremene. I upravo taj proces nam daje, nasu\u0161no potrebnu, mogu\u0107nost da inoviramo postoje\u0107e studijske programe, da ih u\u010dinimo bli\u017eim i interesantnijim mladim ljudima. Da im kroz njih omogu\u0107imo edukaciju koja \u0107e ih br\u017ee i sigurnije voditi ka zasnivanju radnog odnosa. Nikako ne smijemo da zaboravimo krucijalnu informaciju u vezi sa procesom akreditacije na na\u0161em fakultetu, a to je planirano pokretanje studijskog programa \u201c\u0160umarstvo\u201d na Biotehni\u010dkom fakultetu<\/strong>. Treba pomenuti da je preko 50% Crne Gore pod \u0161umama ili \u0161umskim zemlji\u0161tem i da dugo vremena na\u0161i kadrovi, da bi se edukovali iz oblasti \u0161umartva, moraju i\u0107i u inostranstvo; a da pri tome cijelo vrijeme postoji potreba za navedenim kadrom. Navedeno \u0107e zna\u010dajno pove\u0107ati interesovanje mladih ljudi za upis na Biotehni\u010dki fakultet, a \u0161to je jo\u0161 va\u017enije dobi\u0107emo kadar u oblasti \u0161umarstva \u0161kolovan u Crnoj Gori“.<\/p>\n\n\n\n

Najve\u0107e investiciono ulaganje od osnivanja fakulteta<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Univerzitet Crne Gore opredijelio je 2,3 miliona eura za nadogradnju \u010detvrtog sprata Biotehni\u010dkog fakulteta, namijenjen Nacionalnoj referentnoj fitosanitarnoj laboratoriji. Kakav \u0107e to konkretan uticaj imati na nastavu, istra\u017eiva\u010dki rad i mogu\u0107nosti koje \u010dekaju studente koji  upisuju ovaj Fakultet?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

„Tako je, na fakultetu se odvija \u010ditav niz aktivnosti, adaptacija, nadogradnja, zamjena nekih djelova kojima je istekao radni vijek. Zgrada Biotehni\u010dkog fakulteta je useljena davne 1985. godine i od tada do danas nije puno ulagano u njenu adaptaciju. Odr\u017eavana jeste, ali nikada nije bilo ve\u0107eg investiranja u nju. Negdje oko 2002. godine je sanirano desetak laboratorija, upravo u istu svrhu, da bi fitosanitarna laboratorija po\u010dela sa radom. Najve\u0107e investiciono ulaganje u zgradu po\u010delo je prije nekih dvije godine i sada smo stigli pred kraj. Naime, gradnja jo\u0161 jednog sprata, pored trajnog rje\u0161avanja problema sa krovom, donosi novi, savremeno opremljen prostor i za laboratoriju, ali i nove tri predavaonice za studente uz par kancelarija za zaposlene. Svakako, u jednom dijelu, otvara se prostor da studenti tu sti\u010du prakti\u010dna iskustva iz laboratorijskog rada u za\u0161titi bilja \u2013 fiosanitarnom nadzoru nad karantinskim i ukupno \u0161tetnim organizmima. A, otvara se i prostor za zasnivanje radnog odnosa za deset mladih stru\u010dnjaka. <\/strong>Pored ulaganja u nadogradnju, zavr\u0161ava se kre\u010denje fasade, koja nije ra\u0111ena od te daleke 1985.; mijenjaju se unutra\u0161nji liftovi; ugra\u0111ena je rampa za OSI lica i istima omogu\u0107en pristup svakom dijelu zgrade upotrebom liftova i rampi. Najzna\u010dajniji projekat, pokrenut u saradnji sa studentima, je ponovno povezivanje zgrade Biotehni\u010dkog fakulteta sa modernom toplanom<\/strong>, \u0161to \u0107e na prvom mjestu obezbijediti optimalne uslove za boravak studenata na fakultetu, a u krajnjem \u0107e doprinijeti ve\u0107oj energetskoj efikasnosti objekta uz smanjenje tro\u0161kova. U planu je adaptacija dijela prostora i stvaranje pogodnog ambijenta za boravak studenata u novoj \u010ditaonici sa internet salom. Smatramo da \u0107e na taj na\u010din fakultet ,,o\u017eivjeti\u201d i ponovo postati mjesto gdje se mladi rado okupljaju. Treba pomenuti i da je na Imanju zamijenjena ograda i izvr\u0161eno kr\u010denje nepotrebne vegetacije; pokrenut je proces revitalizacije kolekcionog zasada vinove loze uz postavljanje protivgradne mre\u017ee i podizanje novih 2 hektara vinograda pod sortom Krato\u0161ija. Pokrenut je i pri kraju je proces za\u0161tite, odnosno, brendiranje imena \u201cInstitutova lozova rakija\u201d, proizvoda koji je kao tradicionalan doma\u0107i vrhunski proizvod na\u0161ao svoje mjesto u korpi \u2013 poklonu liderima koji su bili na Samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana koji je odr\u017ean ove godine u Tivtu“.<\/p>\n\n\n\n

Za\u0161to bi mladi \u010dovjek koji danas razmi\u0161lja o svojoj budu\u0107nosti trebalo da izabere Biotehni\u010dki fakultet i kuda ga ta odluka mo\u017ee odvesti za deset godina?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

„Dobim dijelom odgovor na postavljeno pitanje se krije u dosada\u0161njem razgovoru, ali ipak nedostaje upravo detalj, odnosno potpun odgovor na pitanje: za\u0161to izabrati Biotehni\u010dki fakultet i kuda nas to vodi?<\/p>\n\n\n\n

Smatram da smo na drugi dio pitanja odgovore dobili od alumnista Biotehni\u010dkog fakulteta, koje smo u serijalu \u201cAlumni pri\u010de: Nauka kojom hrani\u0161 budu\u0107nost\u201d<\/strong> pitali, oko Nove godine, \u0161ta rade i koliko im je studiranje na na\u0161em fakultetu pomoglo da zapo\u010dnu i razviju sopstvenu karijere. Odgovori su bili od zaposlen\/zaposlena sam u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, Agenciji za za\u0161titu \u017eivotne sredine, vinarijama, Upravi za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Direkciji za sto\u010darstvo u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i \u0161umarstva, pivari \u201eTrebjesa\u201c Nik\u0161i\u0107, Vrtnom Centru Kalija, kompaniji „13. Jul Planta\u017ee“ do vlasnik\/vlasnica sam poljoprivredne apoteke, kompanije Enovitis, firme koja se bavi odr\u017eavanjem i ure\u0111ivanjem zelenih povr\u0161ina, menad\u017eer sam pejza\u017enog ure\u0111enja, supervizor za odr\u017eavanje golf teren…<\/p>\n\n\n\n

A potpun odgovor na postavljeno pitanje je prili\u010dno komplikovan, ali ako probamo da ga uprostimo izgledao bi ovako: poslednja oblast ljudskog djelovanja na koju \u0107e uticati vje\u0161ta\u010dka inteligencija su biotehni\u010dke nauke.<\/strong> Prosto to je elementarna potreba svakog pojedinca i svakog dru\u0161tva \u2013 proizvodnja i upotreba zdrave hrane. Ljudi, stru\u010dnjaci uklju\u010deni u tu proizvodnju nezamjenljivi su, a upravo njih \u0161kolujemo mi.<\/strong> Hrana o kojoj govorimo mora biti proizvedena na ekolo\u0161ki prihvatljiv na\u010din uz minimum intervencija koje obuhvataju upotrebu mineralnih\/vje\u0161ta\u010dkih \u0111ubriva i pesticida. Svakako, poenta je na hrani koja kvalitetom odgovara najvi\u0161im standardima. Crna Gora je zemlja gdje je kvalitet gastronomske ponude na svjetskom nivou. I upravo to je na\u0161 adut; da uz prirodne ljepote ponudimo ne\u0161to \u0161to je plus, ne\u0161to \u0161to ljudi tra\u017ee \u2013 o\u010duvanu prirodu predivne zemlje i gastronomiju nivoa kraljeva. U toj kombinaciji Crna Gora je eldorado Evrope“ zaklju\u010duje profesor i time zavr\u0161ava ovaj intervju.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Biotehni\u010dkom fakultetu Univerziteta Crne Gore u toku su va\u017eni razvojni procesi koji unapre\u0111uju uslove za studiranje, nastavu i nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dki rad. Realizuje se infrastrukturna investicija vrijedna 2,3 miliona eura, razvijaju se savremeni studijski programi u oblastima poljoprivrede, ekologije i biotehnologije hrane, a istovremeno se ja\u010da me\u0111unarodna saradnja kroz projekte i razmjenu znanja sa partnerskim institucijama.<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":986717,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[34782,188,12092],"naslovna":[],"class_list":["post-986711","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-biotehnicki-fakultet-ucg","tag-crna-gora","tag-intervju"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986711","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=986711"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986711\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":986724,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986711\/revisions\/986724"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/986717"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=986711"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=986711"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=986711"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=986711"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}