{"id":986125,"date":"2026-06-15T12:22:00","date_gmt":"2026-06-15T10:22:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=986125"},"modified":"2026-06-15T10:24:14","modified_gmt":"2026-06-15T08:24:14","slug":"matica-crnogorska-objavila-roman-vijek-pavla-dukljana-jovana-radojevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/matica-crnogorska-objavila-roman-vijek-pavla-dukljana-jovana-radojevica\/","title":{"rendered":"Matica crnogorska objavila roman \u201eVijek Pavla Dukljana\u201c Jovana Radojevi\u0107a"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rukopis je decenijama ostao u posjedu porodice, a danas se prvi put predstavlja \u010ditaocima kao vrijedan knji\u017eevni i kulturni doga\u0111aj zahvaljuju\u0107i njegovim potomcima koji su Matici crnogorskoj ustupili rukopis i autorska prava.\u00a0<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eVijek Pavla Dukljana\u201c je obiman psiholo\u0161ko-istorijski roman koji na 1420 strana kroz sudbine svojih junaka tematizuje slo\u017eene crnogorske podjele nastale nakon perioda poznatog kao&nbsp;<em>bijeli teror<\/em>&nbsp;(1919\u20131928), zatim Drugog svjetskog rata pa sve do 1969. godine. Autor se ne bavi samo politi\u010dkim i dru\u0161tvenim previranjima, &nbsp;ve\u0107 duboko zadire u unutra\u0161nje drame pojedinca, pitanja identiteta, pripadnosti, istorijskog pam\u0107enja i moralnih izbora. Istovremeno, roman predstavlja izuzetnu riznicu crnogorskog jezika, njegovih izraza, govora i duhovnog naslje\u0111a, zbog \u010dega ima ne samo knji\u017eevnu ve\u0107 i zna\u010dajnu kulturno-istorijsku vrijednost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objavljivanjem ovog djela Matica crnogorska ispunjava va\u017enu misiju o\u010duvanja nacionalne kulturne ba\u0161tine i daruje crnogorskoj javnosti rukopis koji svjedo\u010di o jednom vremenu, njegovim podjelama i ljudskim sudbinama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jovan Radojevi\u0107 ro\u0111en je 14. oktobra 1928. godine u Mokrom kod \u0160avnika. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u rodnom mjestu, gimnazijsko obrazovanje sticao je u Nik\u0161i\u0107u i Plovdivu, a Filozofski fakultet zavr\u0161io je u Beogradu. Tokom profesorske karijere predavao je knji\u017eevnost u vi\u0161e gradova tada\u0161nje Jugoslavije \u2013 \u0160avniku, Boanu, Beogradu, Prizrenu, Obrenovcu i Vrbasu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jo\u0161 od mladosti objavljivao je poeziju u knji\u017eevnim \u010dasopisima. Posebno mjesto u njegovoj biografiji zauzima pjesma \u201eGolijatove marginalije\u201c, objavljena po\u010detkom 1970. godine u \u010dasopisu \u201eOvdje\u201c. Zbog njenog slobodarskog i humanisti\u010dkog tona tada\u0161nje vlasti osudile su je kao \u201enacionalisti\u010dku\u201c i \u201epoliti\u010dki provokativnu\u201c, iako se u pjesmi ne pominje nijedan narod niti nacija. Odluka najvi\u0161ih partijskih organa izazvala je veliki odjek u tada\u0161njoj Jugoslaviji, a redakcija \u010dasopisa podnijela je ostavku u znak protesta zbog politi\u010dkog pritiska i cenzure.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ovaj doga\u0111aj obilje\u017eio je Radojevi\u0107ev javni i knji\u017eevni \u017eivot, ali nije zaustavio njegovo stvarala\u0161tvo. Tokom narednih decenija nastavio je predano da pi\u0161e, rade\u0107i na svom \u017eivotnom projektu \u2013 romanu u \u010detiri knjige \u201eVijek Pavla Dukljana\u201c, koji je danas, vi\u0161e od tri decenije nakon njegove smrti, kona\u010dno ugledao svjetlost dana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored knji\u017eevnosti, Radojevi\u0107 se bavio i umjetni\u010dkom obradom drveta, ostaviv\u0161i za sobom brojne minuciozne radove koji svjedo\u010de o njegovoj stvarala\u010dkoj svestranosti i posve\u0107enosti ljepoti u svim njenim oblicima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor je zbirke pjesama \u201eVje\u010dnost na dlanu\u201c (1974), koja je nai\u0161la na veoma dobar prijem kod knji\u017eevne kritike, kao i posthumno objavljene zbirke \u201e\u010celu dom je rije\u010d\u201c (2003).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jovan Radojevi\u0107 preminuo je 29. septembra 1992. godine u Vrbasu, nedugo nakon zavr\u0161etka rukopisa svog velikog romana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Urednik ovog izdanja je Ivan Ivanovi\u0107, generalni sekretar Matice crnogorske, dok u ime izdava\u010da knjigu potpisuje predsjednik Ivan Jovovi\u0107. Za grafi\u010dko oblikovanje romana Jovana Radojevi\u0107a bila je zadu\u017eena profesorica Fakulteta likovnih umjetnosti UCG Suzana Pajovi\u0107.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Objavljivanje \u201eVijeka Pavla Dukljana\u201c predstavlja ne samo knji\u017eevni doga\u0111aj ve\u0107 i \u010din kulturne pravde prema autoru koji je \u010ditav \u017eivot posvetio jeziku, knji\u017eevnosti i slobodi stvarala\u0161tva. Njegov roman danas dolazi pred \u010ditaoce kao svjedo\u010danstvo jednog vremena, jednog naroda i jednog izuzetnog knji\u017eevnog glasa.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Matica crnogorska objavila je posthumno i po prvi put roman u \u010detiri knjige \u201eVijek Pavla Dukljana\u201c knji\u017eevnika, pjesnika i profesora Jovana Radojevi\u0107a, jedno od najzna\u010dajnijih neobjavljenih djela savremene crnogorske knji\u017eevne ba\u0161tine. <\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":986126,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[6185,10484],"naslovna":[],"class_list":["post-986125","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-matica-crnogorska","tag-roman"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986125","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=986125"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986125\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":986127,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/986125\/revisions\/986127"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/986126"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=986125"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=986125"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=986125"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=986125"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}