<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
To je poru\u010deno sa petog panela \u201cNovi energetski trendovi\u201d koji je u okviru simpozijuma energetike EPCG NET, organizovala Elektroprivreda Crne Gore (EPCG).<\/p>\n\n\n\n
Dr Dragan Ostoji\u0107, \u010dlan Nadzornog odbora EPS-<\/strong>a ocijenio je da se u analizi energetskog sektora mogu izdvojiti tri klju\u010dna trenda.<\/p>\n\n\n\n \u201ePrvi su cijene, drugi se odnosi na tehnologije koje se pojavljuju na tr\u017ei\u0161tu, a tre\u0107i, o kojem se do sada nije mnogo govorilo, jeste promjena uloge potro\u0161a\u010da\u201c, naveo je Ostoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201eSvi dobro znamo da smo u\u0161li u zonu izuzetno pove\u0107ane turbulencije i volatilnosti cijena, ali i vi\u0161eg nivoa cijena. Tokom ove godine vidjeli smo pove\u0107anje cijena od oko 50 odsto, kao posljedicu geostrate\u0161kih i geopoliti\u010dkih de\u0161avanja\u201c, rekao je Ostoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako je pojasnio, ta de\u0161avanja nijesu odvojena od energetskog sektora, jer su mnogi geopoliti\u010dki procesi direktno povezani sa kretanjima u globalnoj energetici.<\/p>\n\n\n\n \u201eU Evropi je cijena elektri\u010dne energije povezana sa dva faktora cijenom ugljen-dioksida i cijenom gasa\u201c, pojasnio je Ostoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201e\u017divimo u vremenu izuzetne volatilnosti cijena energije i mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e one ostati povi\u0161ene. Cijena nafte od 100 dolara po barelu vi\u0161e se ne posmatra kao ne\u0161to nemogu\u0107e, a pove\u0107ana cijena gasa ima direktne posljedice za tr\u017ei\u0161te elektri\u010dne energije\u201c, rekao je Ostoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako je kazao da energetika nikada nije bila stati\u010dan sektor, pojavljuje se veliki broj novih tehnologija koje konkuri\u0161u fosilnim gorivima i poku\u0161avaju da prona\u0111u svoje mjesto na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n \u201eU Evropi je taj proces bio dodatno podstaknut sna\u017enim politi\u010dkim mjerama, zelenom agendom i politi\u010dkom podr\u0161kom,Danas vidimo veliki prostor za konkurenciju razli\u010ditih tehnologija u razli\u010ditim segmentima tr\u017ei\u0161ta\u201c, rekao je Ostoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je naglasio potrebu za akumulacijom elektri\u010dne energije kao jedan od najzna\u010dajnijih fenomena.<\/p>\n\n\n\n \u201eAkumulacija elektri\u010dne energije, u razli\u010ditim formama i u razli\u010ditim vremenskim dimenzijama, postaje veoma va\u017ena za budu\u0107nost energetike\u201c, zaklju\u010dio je Ostoji\u0107.<\/p>\n\n\n\n Tehni\u010dki direktor Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Ljubi\u0161a \u0110urkovi\u0107 <\/strong>ocijenio je da bez intenzivne izgradnje solarnih i vjetroelektrana nema odr\u017eive energetske tranzicije.<\/p>\n\n\n\n \u201cZemlje Zapadnog Balkana nemaju alternativu intenzivnoj izgradnji solarnih elektrana, vjetroelektrana i baterijskih postrojenja za skladi\u0161tenje elektri\u010dne energije, jer \u0107e u suprotnom poslovanje nacionalnih elektroenergetskih kompanija postati neodr\u017eivo\u201d, poru\u010dio je \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je podsjetio da su jo\u0161 2015. godine potpisani prvi sporazumi koji se ti\u010du principa energetske tranzicije,da su u njima definisani jasni ciljevi, te da je razlika izme\u0111u onoga \u0161to je do 2025. godine ura\u0111eno u dr\u017eavama \u010dlanicama Evropske unije i zemljama Zapadnog Balkana velika.<\/p>\n\n\n\n \u201eCilj do 2025. godine bio je da ukupna instalisana snaga solarnih elektrana bude 400 gigavata. Taj cilj je prema\u0161en u 2025. godini Evropska unija imala je 406 gigavata instalisane snage solarnih elektrana i 246 gigavata vjetroelektrana\u201c, rekao je \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, kada se ti podaci uporede sa rezultatima zemalja Zapadnog Balkana, dolazi se do zaklju\u010dka da se region, iako je prihvatio agende o energetskoj tranziciji, u praksi suprotstavlja preuzetim obavezama.<\/p>\n\n\n\n \u201eUkoliko se ne bude sprovodila ova agenda, poslovanje elektroprivreda u zemljama Zapadnog Balkana bi\u0107e potpuno nemogu\u0107e. Zato moramo intenzivno da gradimo solarne elektrane, vjetroelektrane i baterijska postrojenja za skladi\u0161tenje elektri\u010dne energije. Nema drugog puta\u201c, poru\u010dio je \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je poru\u010dio da je osnovni zadatak elektroprivreda da proizvode dovoljno elektri\u010dne energije i obezbijede snabdijevanje doma\u0107instava i privrede, ali i da, kao dominantno dr\u017eavne kompanije, pametno upravljaju eventualnim vi\u0161kovima elektri\u010dne energije i plasiraju ih na berzama po najvi\u0161im cijenama.<\/p>\n\n\n\n \u201eDa biste ta dva su\u0161tinska cilja mogli da ostvarite, morate da uradite ono \u0161to je definisano u agendi\u201c, zaklju\u010dio je \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Doc. dr Jelene Stojkovi\u0107 sa Elektrotehni\u010dkoh fakulteta Beograd, <\/strong>ocijelia je da je region u\u0161ao u fazu energetske tranzicije u kojoj izgradnja obnovljivih izvora energije i dalje predstavlja izazov, ali je njihova integracija u sistem postala jo\u0161 zahtjevnije pitanje.<\/p>\n\n\n\n \u201cPojam fleksibilnosti sistema \u0107e se sve \u010de\u0161\u0107e pominjati na stru\u010dnim skupovima\u201d, poru\u010duje Stojkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n \u201eTradicionalno smo imali proizvodnju koja je pratila potro\u0161nju. Sada, kada na strani proizvodnje o\u010dekujemo mnogo vi\u0161e varijabilnih obnovljivih izvora, koji su te\u017ee upravljivi, fleksibilnost moramo da tra\u017eimo na strani potro\u0161nje. Upravo tu agregator ima klju\u010dnu ulogu\u201c, istakla je Stojkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ona je objasnila da agregator pronalazi dodatnu vrijednost u resursima koji ve\u0107 postoje u sistemu, ali su trenutno pasivni.<\/p>\n\n\n\n \u201eAgregator je taj koji pasivne resurse pretvara u aktivne, omogu\u0107avaju\u0107i da oni postanu aktivni potro\u0161a\u010di, da u\u010destvuju na tr\u017ei\u0161tu i aktivno doprinose radu sistema\u201c, navela je Stojkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Kako je dodala, fleksibilnost je i u doma\u0107em zakonodavnom okviru prepoznata kao potrebna, ali se svi izazovi ne mogu rje\u0161avati isklju\u010divo investicijama u velike elektrane i mre\u017enu infrastrukturu.<\/p>\n\n\n\n \u201eNemamo luksuz da sve probleme rje\u0161avamo samo investicijama u velike elektrane i mre\u017eu. To je svakako neophodno i sigurno \u0107e se raditi u narednom periodu, ali dio rje\u0161enja jeste upravo rasuta fleksibilnost, koju agregator mo\u017ee da okupi i ponudi operatoru prenosnog i distributivnog sistema\u201c, rekla je Stojkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Danijela Aisailovi\u0107, direktorka Udru\u017eenja obnovljivi izvori energije (OIE) iz Srbije<\/strong> je govre\u0107i o novim energetskim trendovima u toj zemlji, kazala da se se trenutku globalne energetske neizvjesnosti i potrebe za energetskom nezavisno\u0161\u0107u donosi regulativa koja usporava budu\u0107e projekte.<\/p>\n\n\n\n \u201eKada bih odgovarala na pitanje koji su novi energetski trendovi u Srbiji, konkretno ne bih znala \u0161ta da ka\u017eem, jer se de\u0161avaju neke \u010dudne, paradoksalne stvari. U vremenu kada imamo problem sa sigurno\u0161\u0107u snabdijevanja, kada imamo svjetsku energetsku neizvjesnost, kada je svima potrebna energetska nezavisnost i novi megavati, mi imamo situaciju da se kod nas donosi regulativa koja stopira budu\u0107e projekte\u201c, navela je Aisailovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o problemima sa kojima se investitori suo\u010davaju, kazala je da je u posljednje dvije godine veliki broj njih imao pote\u0161ko\u0107e u dobijanju dozvola, iako takvi problemi ranije nijesu postojali u toj mjeri.<\/p>\n\n\n\n \u201cSamo u okviru na\u0161eg udru\u017eenja postoji investitori su Elektromre\u017ei Srbije polo\u017eili bankarske garancije u vrijednosti od 29 miliona eura\u201d, rekla je Aisilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Rigo Villamar<\/strong>\u00edn generalni menad\u017eer za Crnu Goru u kompaniji POWER X Japan, <\/strong>ocijenio je da baterijski sistemi predstavljaju jedno od najbr\u017eih, najpristupa\u010dnijih i najefikasnijih rje\u0161enja za stabilizaciju elektroenergetskih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n \u201eBaterijski sistem je najpristupa\u010dniji i najbr\u017ei za instalaciju. Izgradnja nove hidroelektrane mo\u017ee trajati i deset godina, uklju\u010duju\u0107i odobrenja, dok se baterijski park od 500 megavata mo\u017ee isporu\u010diti za 12 mjeseci\u201c, rekao je Villamar\u00edn.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, baterije mogu efikasno da odgovore na razli\u010dite vrste optere\u0107enja dnevna, sezonska ili ona koja se javljaju na zagu\u0161enim ta\u010dkama mre\u017ee.<\/p>\n\n\n\n \u201eNajva\u017enije je da baterije danas mogu da donose novac jer baterije mogu da stvore novi izvor prihoda za energetske sisteme i njihove korisnike\u201d, jasan je Villamarin.<\/p>\n\n\n\n Tina Scherf, generalna menad\u017eerka LE Power Germany <\/strong>ocijenila je da \u0107e tranzicija ka zelenom vodoniku postojati, ali da \u0107e biti sporija i postepena.<\/p>\n\n\n\n \u201eImamo strategiju i viziju, ali sada moramo pre\u0107i na projekte koji se mogu instalirati i koji ne zahtijevaju razvojni ciklus od deset ili petnaest godina\u201c, istakla je Scherf.<\/p>\n\n\n\n \u201eMi se fokusiramo na manje primjene i na zamjenu sivog vodonika zelenim. To je najjednostavniji pristup, jer se vodonik ve\u0107 koristi u industriji \u0161irom svijeta naj\u010de\u0161\u0107e u proizvodnji \u010delika, rafinerijama, fabrikama stakla i sli\u010dnim sektorima\u201c, kazala je Scherf.<\/p>\n\n\n\n Ona je ocijenila da se vodonik mora integrisati u projekte obnovljivih izvora energije, navode\u0107i da ga nije mogu\u0107e razvijati izolovano od energetskog sistema.<\/p>\n\n\n\n \u201e Ti obnovljivi izvori moraju biti dostupni po \u0161to ni\u017eoj cijeni\u201c, pojasnila je Scherf.<\/p>\n\n\n\n Kako je dodala, ni\u017ei tro\u0161kovi mogu biti rezultat dobre osun\u010danosti, povoljnih uslova za vjetar, ali i kori\u0161\u0107enja perioda negativnih cijena elektri\u010dne energije u Evropi.<\/p>\n\n\n\n \u201cZa za investitore od presudnog zna\u010daja je stabilan regulatorni okvir\u201d, ocijenila je Scherf.<\/p>\n\n\n\n \u201eKao i kod svakog projekta, potreban je regulatorni okvir koji postoji i koji je stabilan. To je klju\u010dno za investitore\u201c, poru\u010dila je Scherf.<\/p>\n\n\n\n Rukovodilac organizacione jedinice gasnih servisa u Siemens Energy Srbija, Lazar Radovanovi\u0107 <\/strong>ocijenio je da je stabilnost elektroenergetskog sistema tokom energetske tranzicije jedno je od klju\u010dnih pitanja koje mora biti pa\u017eljivo adresirano.<\/p>\n\n\n\n \u201eDanas dolazimo do sistema koji bi, kroz proizvodnu tranziciju, trebalo da integri\u0161e veliki broj obnovljivih izvora energije. To unosi potpuno druga\u010diju dinamiku, jer proizvodnja zavisi od ambijentalnih uslova, pa \u010dak i od hidrologije. Zbog toga je upravljanje takvim sistemima potpuno druga\u010dije\u201c, kazao je Radovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, raniji konvencionalni sistemi imali su predvidivu proizvodnju, koja se relativno lako planirala na godi\u0161njem ili sezonskom nivou.<\/p>\n\n\n\n \u201ePotro\u0161nja je bila ujedna\u010dena i imala je linearan rast. Danas se i na profilu potro\u0161nje vidi velika dinamika, kao i potpuno druga\u010dije navike. Industrija koja je nekada postojala danas je ili u smanjenim kapacitetima ili je na pojedinim mjestima vi\u0161e nema\u201c, rekao je Radovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je dodao da se, usljed promjena u privredi i navikama potro\u0161a\u010da, promijenilo i mjesto na kojem se energija tro\u0161i, a da dodatnu kompleksnost elektroenergetskom sistemu donose data centri i njihova specifi\u010dna dinamika potro\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n \u201eKada u tu ra\u010dunicu uklju\u010dimo i data centre, sa njihovom specifi\u010dnom dinamikom potro\u0161nje, mo\u017eemo re\u0107i da se tehni\u010dki rizici najvi\u0161e sumiraju u potrebi obezbje\u0111ivanja stabilnog elektroenergetskog sistema tokom energetske tranzicije\u201c, istakao je Radovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n On je poru\u010dio da se stabilnost elektroenergetskog sistema ne mo\u017ee obezbijediti bez aktivnijeg i preciznijeg planiranja.<\/p>\n\n\n\n \u201eStabilnost elektroenergetskog sistema tokom energetske tranzicije klju\u010dno je pitanje koje treba adresirati. Da bi se ona ostvarila, mora se mnogo aktivnije planirati. Danas ne planiramo samo godi\u0161nje ili sezonski, ve\u0107 i na nivou mjeseca, dana i sata, a sada se ide i ka 15to minutnom planiranju\u201c, naveo je Radovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dio je da je za uspje\u0161no upravljanje tehni\u010dkim rizicima od presudnog zna\u010daja pravovremeno obezbijediti stabilnost elektroenergetskog sistema u uslovima ubrzane energetske tranzicije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Energetska tr\u017ei\u0161ta ulaze u period visoke volatilnosti i vi\u0161ih cijena, zato \u0107e akumulacija elektri\u010dne energije biti jedan od najva\u017enijih faktora budu\u0107eg razvoja elektroenergetike, a fleksibilnost\u00a0 klju\u010dna za uspje\u0161nu integraciju obnovljivih izvora u sistem bez kojih nema odr\u017eive energetske tranzicije.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":985363,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[34611,836,34613,34612],"naslovna":[],"class_list":["post-985362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-dragan-ostojic","tag-epcg","tag-jelene-stojkovic","tag-ljubisa-djurkovic"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=985362"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":985364,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985362\/revisions\/985364"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/985363"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=985362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=985362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=985362"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=985362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}