{"id":985257,"date":"2026-06-13T14:00:00","date_gmt":"2026-06-13T12:00:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=985257"},"modified":"2026-06-13T12:58:36","modified_gmt":"2026-06-13T10:58:36","slug":"epcg-razvija-virtuelnu-elektranu-kao-narednu-fazu-energetske-tranzicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/epcg-razvija-virtuelnu-elektranu-kao-narednu-fazu-energetske-tranzicije\/","title":{"rendered":"EPCG razvija virtuelnu elektranu kao narednu fazu energetske tranzicije"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To je saop\u0161teno tokom prezentacije \u201eVirtuelna elektrana: platforma za upravljanje fleksibilno\u0161\u0107u\u201c, koja je odr\u017eana u okviru petog simpozijuma energetike EPCG NET, a koji je organizovala EPCG u Budvi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tehni\u010dki direktor EPCG Ljubi\u0161a \u0110urkovi\u0107 podsjetio je da su osnovni ciljevi energetske tranzicije dekarbonizacija energetskog sektora, pove\u0107anje u\u010de\u0161\u0107a energije iz obnovljivih izvora, unapre\u0111enje energetske efikasnosti, smanjenje emisija i uskla\u0111ivanje sa klimatskom politikom Evropske unije, uz dostizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o dosada\u0161njim rezultatima, \u0110urkovi\u0107 je istakao da je EPCG u novembru 2022. godine zapo\u010dela razvoj koncepta prozjumera kroz projekte Solari 3000+, Solari 500+ i Solari 5000+.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eProjekti Solari zasnovani na modelu &#8216;proizvodi gdje tro\u0161i\u0161&#8217;, koji se pokazao veoma uspje\u0161nim, a EU je novom direktivom o ebergetskim svojstvima zgrada potvrdila opravdanost primjene takvog modela.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Krovovi objekata postali su kapaciteti za proizvodnju elektri\u010dne energije, dok su potro\u0161a\u010di postali i proizvo\u0111a\u010di energije prozjumeri\u201c, rekao je \u0110urkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim rije\u010dima, zahvaljuju\u0107i realizaciji ovih projekata, Crna Gora danas ima vi\u0161e od 10.000 prozjumera sa ukupno instaliranih oko 100 MW snage, koji godi\u0161nje proizvode pribli\u017eno 135 GWh elektri\u010dne energije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je naveo da su koristi od projekata vi\u0161estruke \u2013 od stabilnijih i decentralizovanih izvora energije za elektroenergetski sistem do smanjenja tro\u0161kova elektri\u010dne energije za doma\u0107instva nakon perioda otplate fotonaponskih sistema, koji u prosjeku traje \u0161est do sedam godina.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u0110urkovi\u0107 je istakao da je kroz projekte Solari EPCG stekla zna\u010dajna iskustva u upravljanju procesima vezanim za prozjumere, kao i da su formirani stru\u010dni timovi koji danas u\u010destvuju u izgradnji velikih solarnih elektrana.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim rije\u010dima, do kraja 2027. godine o\u010dekuje se da solarne i vjetroelektrane u Crnoj Gori proizvode oko 500 GWh elektri\u010dne energije godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o narednoj fazi energetske tranzicije, \u0110urkovi\u0107 je naglasio da je klju\u010dno pitanje kako skladi\u0161titi energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora i kako je efikasno integrisati u distributivnu i prenosnu mre\u017eu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eJedan od trendova koji je sve popularniji u zemljama Evropske unije jeste razvoj virtuelnih elektrana\u201c, rekao je on.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Virtuelna elektrana ne proizvodi energiju na jednoj lokaciji, ve\u0107 objedinjeno upravlja solarnim elektranama, baterijskim sistemima za skladi\u0161tenje energije, punja\u010dima za elektri\u010dna vozila, fleksibilnom potro\u0161njom i drugim distribuiranim energetskim resursima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">In\u017eenjer u Direkciji za OIE EPCG Vuk Kasalica predstavio je koncept platforme za upravljanje fleksibilno\u0161\u0107u, isti\u010du\u0107i da je cilj prelazak sa samog procesa proizvodnje elektri\u010dne energije na upravljanje fleksibilnim energetskim resursima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kako je objasnio, distributivne trafostanice i traforeoni vi\u0161e nijesu samo mjesta potro\u0161nje elektri\u010dne energije, ve\u0107 postaju aktivna \u010dvori\u0161ta u kojima se pojavljuju prozjumeri, baterijski sistemi i punja\u010di za elektri\u010dna vozila.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">To, kako je naveo, donosi nove izazove za distributivnu mre\u017eu, poput povratnog toka elektri\u010dne energije prema srednjem naponu, problema sa naponskim prilikama i dodatnih optere\u0107enja usljed razvoja elektromobilnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eTe izazove ne posmatramo kao prepreku, ve\u0107 kao priliku za stvaranje novih resursa fleksibilnosti i nove vrijednosti za elektroenergetski sistem\u201c, rekao je Kasalica.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim rije\u010dima, fizi\u010dki sloj budu\u0107e platforme \u010dini\u0107e prozjumeri, baterijski sistemi, punja\u010di za elektri\u010dna vozila i drugi upravljivi potro\u0161a\u010di, dok je za njihovo efikasno povezivanje klju\u010dna stabilna komunikacija i stalni nadzor stanja u mre\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kasalica je objasnio da je aplikativni sloj zami\u0161ljen kao sistem vi\u0161e povezanih podsistema, me\u0111u kojima su DERMS, zadu\u017een za upravljanje mre\u017enim ograni\u010denjima i sigurnost sistema, i virtuelna elektrana kao agregator svih resursa unutar odre\u0111enog traforeona.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predstavljena je i razvojna mapa projekta koja predvi\u0111a pet faza.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prva faza obuhvata pilot implementaciju baterijskih sistema i punja\u010da za elektri\u010dna vozila, s ciljem provjere njihovog doprinosa radu mre\u017ee u realnim uslovima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Druga faza predvi\u0111a optimizaciju i napredno upravljanje resursima kroz povezivanje sistema, definisanje pravila upravljanja i prelazak sa upravljanja pojedina\u010dnim ure\u0111ajima na upravljanje lokalnom mre\u017eom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Tre\u0107a faza odnosi se na \u0161irenje projekta na ve\u0107i broj trafostanica uz standardizaciju opreme, komunikacije i na\u010dina upravljanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U \u010detvrtoj fazi planirano je formiranje virtuelne elektrane objedinjavanjem baterija, prozjumera, punja\u010da za elektri\u010dna vozila i drugih resursa u centralnu platformu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Peta faza podrazumijeva tr\u017ei\u0161nu integraciju i monetizaciju fleksibilnosti kroz smanjenje vr\u0161nih optere\u0107enja, balansiranje sistema, pru\u017eanje pomo\u0107nih usluga i razvoj novih poslovnih modela u skladu sa regulativom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kasalica je rekao da \u0107e se uspjeh projekta mjeriti tehni\u010dkim, operativnim, ekonomskim i dru\u0161tvenim efektima, uklju\u010duju\u0107i unapre\u0111enje rada mre\u017ee, ve\u0107u digitalizaciju i podr\u0161ku energetskoj tranziciji Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eProzjumeri, baterije i punja\u010di za elektri\u010dna vozila ve\u0107 imaju vrijednost, ali njihova puna sistemska vrijednost nastaje tek kada se pove\u017eu, mjere i koordinisano upravljaju\u201c, poru\u010dio je Kasalica.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) kao naredni korak energetske tranzicije razvija koncept virtuelne elektrane (VPP), koja bi trebalo da omogu\u0107i efikasniju integraciju obnovljivih izvora energije i upravljanje fleksibilno\u0161\u0107u elektroenergetskog sistema.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":985258,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[7513,836,34587],"naslovna":[],"class_list":["post-985257","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-energetska-tranzicija","tag-epcg","tag-virtuelna-elektrana"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985257","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=985257"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985257\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":985259,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/985257\/revisions\/985259"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/985258"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=985257"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=985257"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=985257"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=985257"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}