\u0110ukanovi\u0107 upozorava i da Evropska unija proces pristupanja ne posmatra samo kroz formalno ispunjavanje tehni\u010dkih kriterijuma, ve\u0107 i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje politi\u010dkog sistema.<\/p>\n\n\n\n
POBJEDA: \u0160ta o\u010dekujte u narednom periodu povodom reformi u oblasti izbornog zakonodavstva? Ako izostane dogovor opozicije i parlamentarne ve\u0107ine, kakvu to poruku \u0161alje Briselu, ali i samim gra\u0111anima?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110UKANOVI\u0106:<\/strong> Vrijeme nam definitivno ne ide u prilog. Sve smo bli\u017ee periodu od godinu dana prije redovnih parlamentarnih izbora, kada se prema dobrim demokratskim praksama ne preporu\u010duju zna\u010dajne izmjene izbornog zakonodavstva. Zbog toga je prostor za ozbiljnu i kvalitetnu izbornu reformu sve u\u017ei. Istovremeno, te\u0161ko je govoriti o stvarnoj politi\u010dkoj volji za reformu, jer da je ona postojala, klju\u010dna pitanja izbornog sistema mogla su biti rije\u0161ena tokom 2024. i 2025. godine, pa \u010dak i ranije. Umjesto toga, svjedo\u010dimo kontinuiranom odlaganju i izostanku politi\u010dkog konsenzusa. Ukoliko dogovor izme\u0111u vlasti i opozicije izostane, to \u0107e poslati zabrinjavaju\u0107u poruku i gra\u0111anima i evropskim partnerima. Prije svega, da politi\u010dki akteri nijesu spremni da pitanja od op\u0161teg interesa stave ispred partijskih kalkulacija. To istovremeno otvara i pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti politi\u010dkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Ako zaista zastanemo i Crna Gora na kraju ne uspije da postigne taj dogovor o klju\u010dnim izmjenama izbornog zakonodavstva, koliko to mo\u017ee realno da ugrozi plan zatvaranja pregovara\u010dkih poglavlja do kraja naredne godine? Mo\u017ee li se desiti da Brisel jednostavno progleda kroz prste?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110UKANOVI\u0106<\/strong>: To svakako mo\u017ee predstavljati ozbiljan izazov. Evropska unija ne posmatra proces pristupanja samo kroz formalno ispunjavanje tehni\u010dkih kriterijuma, ve\u0107 i kroz kvalitet demokratskih institucija i funkcionisanje politi\u010dkog sistema. Zato se postavlja pitanje da li bi EU mogla da zanemari \u010dinjenicu da nijesu obezbije\u0111eni puni uslovi za odr\u017eavanje fer i demokratskih izbora, ukoliko bi ostali segmenti pregovara\u010dkog procesa napredovali. Dosada\u0161nja iskustva pokazuju da je Evropska unija u odre\u0111enim situacijama znala da bude pragmati\u010dna kada postoji \u0161iri politi\u010dki interes za pro\u0161irenje. Me\u0111utim, dugoro\u010dno gledano, te\u0161ko je zamisliti punu integraciju dr\u017eave koja nije rije\u0161ila klju\u010dna pitanja izbornog integriteta i povjerenja u izborni proces. Upravo zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li \u0107e se zatvaranje poglavlja zaista odvijati planiranom dinamikom ukoliko izostanu reforme koje su od su\u0161tinskog zna\u010daja za demokratiju.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Stalno se isti\u010de kako je Crna Gora najdalje odmakla u procesu pristupanja EU. Ipak, sasvim se mogu\u0107im \u010dini i scenario da mi ispunimo veliki dio tehni\u010dkih mjerila, a da zbog ovih nerije\u0161enih pitanja izbornog sistema i hroni\u010dne politi\u010dke polarizacije ipak ne zatvorimo sva poglavlja u tom predvi\u0111enom roku. Dijelite li tu bojazan?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110UKANOVI\u0106:<\/strong> Potpuno ste u pravu, takav scenario je sasvim mogu\u0107. Iako je Crna Gora trenutno najdalje odmakla me\u0111u dr\u017eavama kandidatima iz regiona, i dalje postoji veliki broj izazova koji mogu usporiti ili ote\u017eati zavr\u0161etak pregovora sa na\u0161e strane. Tu, prije svega, mislim na politi\u010dke krize, institucionalne probleme, sporost u sprovo\u0111enju reformi i nedostatak politi\u010dke volje u pojedinim oblastima. Posebno su osjetljiva poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava, pravosu\u0111e i temeljna prava, ali i Poglavlje 27 koje se ti\u010de \u017eivotne sredine i klimatskih promjena, gdje su potrebni zna\u010dajni institucionalni i finansijski kapaciteti. Zbog toga nije dovoljno formalno ispunjavati tehni\u010dka mjerila. Jednako je va\u017eno pokazati odr\u017eive rezultate i politi\u010dku posve\u0107enost reformama. Ukoliko se postoje\u0107i problemi nastave, nije isklju\u010deno da planirani rokovi budu pomjereni.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Kada podvu\u010demo crtu, \u0161to je zapravo danas ve\u0107a opasnost za na\u0161 evropski put – sam nedostatak reformi ili o\u010digledan nedostatak politi\u010dke volje da se one sprovedu onog trenutka kada zadiru u interese partija, bilo na vlasti ili u opoziciji? Razmi\u0161ljaju li politi\u010dki akteri uop\u0161te o posljedicama svojih postupaka po gra\u0111ane ove zemlje?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110UKANOVI\u0106<\/strong>: Vidim to tako da su nedostatak reformi i nedostatak politi\u010dke volje me\u0111usobno uzro\u010dno-posljedi\u010dno povezani i te\u0161ko ih je posmatrati odvojeno. Reforme izostaju upravo onda kada nema spremnosti politi\u010dkih aktera da prihvate promjene koje mogu ograni\u010diti njihov politi\u010dki uticaj ili ugroziti njihove kratkoro\u010dne interese. Vjerujem da su politi\u010dki akteri uglavnom svjesni posljedica svojih odluka po evropski put zemlje i po gra\u0111ane. Me\u0111utim, praksa pokazuje da su njihove politi\u010dke kalkulacije \u010desto dominantno usmjerene ka o\u010duvanju partijskih pozicija i ostvarivanju neposrednih politi\u010dkih ciljeva. Problem nastaje kada evropske reforme zahtijevaju kompromis, odricanje od dijela politi\u010dke kontrole ili ja\u010danje institucija na ra\u010dun partijskog uticaja. Tada se evropska agenda \u010desto povla\u010di pred uskim partijskim interesima, a cijenu takvog pristupa na kraju pla\u0107aju gra\u0111ani, kroz sporiji razvoj dr\u017eave i usporavanje evropske integracije. <\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Kako ocjenjujete poruke poslate sa nedavno odr\u017eanog Samita Evropske unije i Zapadnog Balkana u Tivtu? U kojoj mjeri takvi me\u0111unarodni doga\u0111aji mogu ubrzati na\u0161 put ka punopravnom \u010dlanstvu?<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u0110UKANOVI\u0106<\/strong>: Samit EU – Zapadni Balkan predstavlja va\u017ean politi\u010dki signal i potvrdu da je Crna Gora prepoznata kao relevantan partner u evropskim procesima. Posebno je zna\u010dajno \u0161to su sa tog skupa poslate jasne poruke podr\u0161ke evropskoj perspektivi regiona i potrebi ja\u010danja stabilnosti, demokratije i bezbjednosti na evropskom kontinentu.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, ovakvi doga\u0111aji, koliko god bili va\u017eni za me\u0111unarodni polo\u017eaj dr\u017eave, ne mogu zamijeniti doma\u0107e reforme. Najva\u017eniji dio posla i dalje ostaje na crnogorskim institucijama i politi\u010dkim akterima. Evropska podr\u0161ka postoji, ali napredak ka \u010dlanstvu zavisi prvenstveno od na\u0161e sposobnosti da sprovodimo reforme, ja\u010damo institucije i posti\u017eemo politi\u010dki konsenzus o pitanjima koja su klju\u010dna za evropsku integraciju.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ukoliko u vremenu pred nama dogovor izme\u0111u vlasti i opozicije izostane, to \u0107e poslati zabrinjavaju\u0107u poruku i gra\u0111anima i evropskim partnerima da politi\u010dki akteri nijesu spremni da pitanja od op\u0161teg interesa stave ispred partijskih kalkulacija, \u0161to istovremeno otvara pitanje institucionalne zrelosti sistema i sposobnosti politi\u010dkih elita da ispune obaveze koje proizlaze iz evropske agende. To je, u intervjuu za\u00a0Pobjedu, ocijenila docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica\u00a0Nikoleta \u0110ukanovi\u0107, napominju\u0107i da je vremena sve manje, jer se bli\u017ei izborna godina kada se po demokratskim praksama ne preporu\u010duju zna\u010dajne izmjene izbornog zakonodavstva.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":984751,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[7],"tags":[5523,17534],"naslovna":[908],"class_list":["post-984750","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-izborna-reforma","tag-nikoleta-djukanovic","naslovna-izdvajamo"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984750","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=984750"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984750\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":984752,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984750\/revisions\/984752"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/984751"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=984750"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=984750"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=984750"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=984750"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Evropska podr\u0161ka postoji, ali napredak ka \u010dlanstvu zavisi od nas<\/h2>\n\n\n\n