U o\u010dima nekih unutar administracije Donalda Trampa, Parsi nije samo jo\u0161 jedan va\u0161ingtonski analiti\u010dar koji iznosi svoje mi\u0161ljenje.<\/p>\n\n\n\n
Stejt department je pokrenuo istragu o Parsiju i mogao bi da poku\u0161a da ga deportuje, prema ameri\u010dkim zvani\u010dnicima i dokumentima u koje je uvid imao The Free Press.<\/p>\n\n\n\n
Parsi je ro\u0111en u Iranu, odrastao u \u0160vedskoj, \u017eivi u SAD vi\u0161e od 25 godina i ima zelenu kartu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDr\u017eavni sekretar je bio veoma jasan\u201c, rekao je jedan zvani\u010dnik Trampove administracije o naporima Marka Rubija da se suprotstavi iranskom uticaju u SAD.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvako ko poku\u0161ava da potkopa SAD, mi to ozbiljno razmatramo\u201c. To uklju\u010duje \u201eljude koji podr\u017eavaju na\u0161e protivnike i \u010diji rad doprinosi njihovoj agendi i potkopava na\u0161u bezbjednost\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Zvani\u010dnici administracije su ve\u0107 zapo\u010deli postupke deportacije protiv drugih nosilaca ameri\u010dke zelene karte koje smatraju da poma\u017eu Iranu ili da su mu naklonjeni. U aprilu je Stejt department saop\u0161tio da su federalni agenti uhapsili ro\u0111aku i praunuku Kasema Sulejmanija, iranskog komandanta ozna\u010denog kao terorista, koji je ubijen u vazdu\u0161nom napadu 2020. godine po nalogu Trampa.<\/p>\n\n\n\n
Te \u017eene se opiru deportaciji i pori\u010du da su u srodstvu sa Sulejmanijem.<\/p>\n\n\n\n
SAD su tako\u0111e poni\u0161tile vizu \u0107erki Alija Larid\u017eanija, vo\u0111e Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbjednost Irana, koji je ubijen u izraelskom vazdu\u0161nom napadu u martu.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111e u aprilu, federalni agenti su priveli i oduzeli zelene karte ro\u0111acima Masume Ebtakari, biv\u0161e liderke iranskog studentskog pokreta koji je 1979. zauzeo ameri\u010dku ambasadu u Teheranu i dr\u017eao 52 Amerikanca kao taoce.<\/p>\n\n\n\n
Ebtakari je zbog svojih o\u0161trih govora dobila nadimak \u201eVri\u0161te\u0107a Meri\u201c. Njen sin i njegova porodica dobili su vize, a zatim i status zakonitog stalnog boravka tokom Obamine administracije, napisao je Rubio na mre\u017ei X.<\/p>\n\n\n\n
Postoji i zabrinutost da Trampova administracija koristi prijetnju deportacijom kako bi u\u0107utkala kriti\u010dare rata. Advokat koji zastupa te \u017eene rekao je da su njihova gra\u0111anska prava i pravo na pravi\u010dan postupak o\u010digledno povrije\u0111eni.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOno \u0161to je ovde zabrinjavaju\u0107e jeste da administracija, preko dr\u017eavnog sekretara, mo\u017ee da iznese bilo kakvu optu\u017ebu protiv osobe sa zakonitim stalnim boravkom, da joj oduzme pravni status i pokrene postupak uklanjanja iz Sjedinjenih Dr\u017eava bez ijednog dokaza\u201c, rekao je advokat Sem Faragala za The Free Press. Dvije \u017eene tra\u017ee da budu pu\u0161tene iz pritvorskog centra u Teksasu kako bi nastavile borbu protiv naloga za deportaciju.<\/p>\n\n\n\n
Ameri\u010dka vlada ima ovla\u0161\u0107enje, prema saveznim imigracionim zakonima, da deportuje svakog nedr\u017eavljanina koji bi mogao da stvori \u201epotencijalno ozbiljne negativne posljedice po spoljnu politiku Sjedinjenih Dr\u017eava\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Pro\u0161le godine Rubio je tvrdio da jedna odredba zakona omogu\u0107ava dr\u017eavnom sekretaru da \u201eli\u010dno utvrdi da bi prisustvo ili aktivnosti stranca ugrozili va\u017ean interes ameri\u010dke spoljne politike\u201c, \u010dak i kada su ono \u0161to ta osoba govori ili vjeruje u potpunosti legalni.<\/p>\n\n\n\n
Rubio je to tvrdio u okviru poku\u0161aja vlade da deportuje Mahmuda Halila, studenta Univerziteta Kolumbija koji je bio jedan od lidera protesta protiv Izraela. Odluka apelacionog suda ovog mjeseca omogu\u0107ava vladi da ga zadr\u017ei u pritvoru i poku\u0161a da ga deportuje, ali je pritvor privremeno obustavljen dok on tra\u017ei da Vrhovni sud preuzme njegov slu\u010daj.<\/p>\n\n\n\n
Parsi (51), dugo izaziva nezadovoljstvo mnogih Iranaca-Amerikanaca, koji smatraju da on koristi svoj boravi\u0161ni status i legitimitet u SAD kako bi poja\u010davao poruke re\u017eima. Neki republikanci i aktivisti protiv re\u017eima godinama poku\u0161avaju da se bave Parsijem.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2020. senatori Tom Koton iz Arkanzasa, Majk Braun iz Indijane i Ted Kruz iz Teksasa izjavili su da je jedna organizacija koju je Parsi osnovao po\u010detkom 2000-ih i koja je podr\u017eavala diplomatsko pribli\u017eavanje Va\u0161ingtona i Teherana \u201eu SAD poja\u010davala propagandu re\u017eima\u201c. Ta organizacija se zove Nacionalni Iransko-ameri\u010dki savet (NIAC). Ta tri zakonodavca tra\u017eila su istragu Ministarstva pravde kako bi se utvrdilo da li NIAC ilegalno djeluje kao neregistrovani strani agent. Nikakva istraga niti sprovedene mjere nikada nisu zvani\u010dno objavljene.<\/p>\n\n\n\n
Parsi je uvijek negirao bilo kakvu krivicu i odbacio kritike kao poku\u0161aj u\u0107utkivanja svakoga ko se usudi da se suprotstavi politici Trampove administracije prema Iranu.<\/p>\n\n\n\n
NIAC je pismo ameri\u010dkih senatora nazvao \u201emakartisti\u010dkim targetiranjem iranske ameri\u010dke organizacije za gra\u0111anska prava\u201c i naveo da predstavlja va\u017ean glas onih koji ne \u017eele rat u svojoj domovini.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, Parsi i ljudi bliski njemu o\u010digledno vide istragu Stejt departmenta kao ozbiljnu prijetnju. Izvr\u0161na direktorka Instituta Kvinsi, Lora Lampe, obavijestila je u aprilu zaposlene i finansijere tog instituta da je njegov predsjednik prihvatio njen zahtjev da se \u201epokriju pravni tro\u0161kovi pripreme za \u2014 i ako bude potrebno, borbe protiv \u2014 poku\u0161aja deportacije Trite\u201c, prema memorandumu koji je pregledao The Free Press.<\/p>\n\n\n\n
U memorandumu se navodi da Quincy u tom trenutku anga\u017euje advokata za imigraciono pravo koji je \u201esavjetovao da odmah pripremimo zahtjev za habeas corpus koji bi bio spreman ako bi Parsi bio iznenada pritvoren od strane imigracionih vlasti\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Lampe je za dio nadzora nad Parsijem okrivila i desni\u010darsku influenserku Lauru Lumer, \u010diji online napadi ciljaju ljude za koje smatra da su nelojalni predsjedniku. U objavi na mre\u017ei X u aprilu, Lumer je optu\u017eila Parsija da je \u201eportprol iranskog re\u017eima\u201c koji je koristio Kvinsi i NIAC \u201eda plasira proiranske poruke re\u017eima\u201c. U maju je napisala da su \u201enjegovi dani u na\u0161oj zemlji odbrojani\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Online peticija koju je pokrenuo ro\u0111eni Iranac istra\u017eiva\u010d i aktivista Af\u0161in Kamjabi, u kojoj se tvrdi da bi Parsi trebalo da bude deportovan jer je pomagao iransku informacionu ratnu kampanju, prikupila je vi\u0161e od 81.000 potpisa.<\/p>\n\n\n\n
Portparol Stejt departmenta rekao je da ne mo\u017ee da komentari\u0161e imigracioni status Parsija niti bilo kog drugog nosioca ameri\u010dke zelene karte.<\/p>\n\n\n\n
Od svog osnivanja 2019. godine, Kvinci se zala\u017ee za smanjenje ameri\u010dkog vojnog prisustva \u0161irom svijeta i za okon\u010danje onoga \u0161to naziva \u201evje\u010ditim ratovima\u201c Va\u0161ingtona na Bliskom istoku.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj istra\u017eiva\u010dki centar tako\u0111e promovi\u0161e bla\u017ei pristup tradicionalnim ameri\u010dkim protivnicima poput Kine i Rusije. Tako\u0111e se sna\u017eno zala\u017ee da SAD smanje vojnu podr\u0161ku Izraelu.<\/p>\n\n\n\n
Parsi je u jednom podkastu pro\u0161log mjeseca rekao da je pokrenuo Kvinsi sa ambicioznim ciljem \u201epromjene velike strategije Sjedinjenih Dr\u017eava\u201c kako bi se \u201edr\u017eavna politika fokusirala na diplomatiju i vojno uzdr\u017eavanje\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Strategija instituta Kvinsi uklju\u010duje djelovanje i na ljevicu i na desnicu ameri\u010dke politike, a Parsi je u tome bio veoma uspje\u0161an.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2024, mnogi zagovornici tvrde linije prema Iranu i kriti\u010dari Parsija bili su iznena\u0111eni kada je D\u017eej Di Vens, tada senator iz Ohaja, odr\u017eao veliki govor o spoljnoj politici na konferenciji koju su zajedni\u010dki organizovali institut Kvinsi i Ameri\u010dki konzervativci. Parsi je sjedio u prvom redu.<\/p>\n\n\n\n
Parsi i NIAC su tvrdili da Iran mo\u017ee postati saveznik SAD uprkos dugoj istoriji antiameri\u010dke retorike i nasilja.<\/p>\n\n\n\n
Parsi je posjetio Bijelu ku\u0107u vi\u0161e od 30 puta prije nego \u0161to je nuklearni sporazum izme\u0111u SAD i Irana postignut 2015. godine, prema evidenciji posjeta. Sebe je javno opisivao kao \u201eneformalnog\u201c savjetnika u pregovorima. Visoki zvani\u010dnici Obamine administracije u\u010destvovali su na konferencijama NIAC-a, a organizacija je postala dio mre\u017ee think tankova i uticajnih aktera koje je Ben Rods, Obamin zamjenik savjetnika za nacionalnu bezbjednost, nazvao \u201eeho-komorom\u201c.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od kada su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Izrael u\u0161li u rat protiv Irana, mo\u017eda nijedna osoba u Americi nije citirana \u010de\u0161\u0107e kao kriti\u010dar tog sukoba od Trite Parsija, suosniva\u010da istra\u017eiva\u010dkog centra ameri\u010dkog Kvinsi Instituta za odgovorno upravljanje.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":915683,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[230,70],"naslovna":[],"class_list":["post-984705","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-donald-tramp","tag-sad"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984705","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=984705"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984705\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":984706,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/984705\/revisions\/984706"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/915683"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=984705"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=984705"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=984705"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=984705"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}