To je Portalu RTCG kazao poznati hotelijer i doskora\u0161nji direktor Turisti\u010dke organizacije u Gusinju, Gani Rosi Djombalaj, koji je izrazio duboko \u017ealjenje zbog stradanja mlade planinarke iz Srbije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSvi smo jako potre\u0161eni jer smo veoma dobro znali tu djevojku. Bila je izvanredan planinar i alpinista, i kao i mnogi njeni kolege osvajala viso\u010dije vrhove. Problem sa planinskim masivom Prokletija u Crnoj Gori je prije svega taj \u0161to nije adekvatno obezbije\u0111en. Dr\u017eava Crna Gora sa Planinarskim savezom i Nacionalnim parkovima mora malo vi\u0161e ulo\u017eiti u ovaj kraj koji iz godine u godinu privla\u010di sve ve\u0107i broj ljubitelja prirode\u201d, kazao je Djombalaj.<\/p>\n\n\n\n
On je ukazao da neko mora kontrolisati sve one koji dolaze turisti\u010dki na Prokletije i upozoravati ih da ne mogu i\u0107i u planinarske pohode bez adekvatne opreme.<\/p>\n\n\n\n
\u201cAko Planinarski savez i JP Nacionalni parkovi ne mogu to da urade, neka prepuste nama u Gusinju. Mi \u0107emo u lokalnoj turisti\u010dkoj organizaciji na\u0107i na\u010dina da uvedemo sve u okvire koji su bezbjedniji za posjetioce Prokletija\u201d, kazao je Djombalaj.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima upravo je planinski vrh Maja zastanic jedan od takvih te\u0161kih vrhova za osvajanje.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKoliko ja znam, taj vrh je do sada samo tri puta osvojen. To je opasan vrh za najiskusnije planinare i to se na\u017ealost i pokazalo na ovom tragi\u010dnom slu\u010daju\u201d, kazao je doskora\u0161nji direktor Turisti\u010dke organizacije Gusinje. <\/p>\n\n\n\n
Portal RTCG je u pretodna dva dana pratio sva de\u0161avanja u vezi sa pogibijom mlade djevojke iz Srbije tokom planinarenja na Prokletijama.<\/p>\n\n\n\n
Ona je u osvajanje ovog vrha (2275 metara nadmosrske visine) po\u0161la sa dvojicom kolega kada je pala sa litice u provaliju duboku dvjesta pedeset metara.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima iskusnog planinara i planinarskog vodi\u010da Ahmeta Rekovi\u0107a, koji se tokom akcije izvla\u010denja tijela nalazio na mjestu dogadjaja, helikopter je neprestano kru\u017eio oko planinskog vrha Maja zastanic.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo je nevjerovatno nepristupacan i visok vrh u obliku \u0161iljka. Prvi put je osvojen prije dvije godine, i ova nesre\u0107na djevojka je bila u grupi iskusnih alpinista koji su se popeli. Na samom vrhu ona je poku\u0161ala da zaobidje jednu stijenu, kada je propala. Ispod je provalija duboka 250 metara\u201d, kazao je Rekovi\u0107 za za na\u0161 portal.<\/p>\n\n\n\n
On je objasnio da je to sama granica izmedju Crne Gore i Albanije.<\/p>\n\n\n\n
\u201cHelikopter je spustio spasioce na tu dubinu i kru\u017eio iznad dok su oni poku\u0161avali da lociraju tijelo stradale planinarke\u201d, dodao je Rekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rekovi\u0107 je obajsnio da nije vise rijec o neiskustvu, ve\u0107 o ulasku u realno veliki rizik. <\/p>\n\n\n\n
\u201cOvaj vrh je izazovan i postao je stvar presti\u017ea medju alpinistima, \u0161to je potpuno nepotrebno\u201d, kazao je iskusni planinar.<\/p>\n\n\n\n
Dodao je i da je ova godina posebno te\u0161ka i da je na visinama od preko 1800 metara snijeg jo\u0161 uvijek veliki, \u0161to predstavlja dodatni rizik.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMoj savjet je svima koji dolaze na Prokletije da ne idu bez vodi\u010da, a \u010dak i iskusnim alpinistima, kao \u0161to je bila ova grupa u kojoj se nalazila i stradala planinarka, da dobro procijene situaciju i ne ulaze u nepotrebne rizike\u201d, poru\u010dio je poznati plavski planinar i vodi\u010d Ahmet Rekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Masiv Prokletija koji predstavlja zavr\u0161etak Dinarida koji po\u010dinju sa Alpima, postao je poslednjih godina omiljena destinacija planinara i alpinista. Na nekada vrlo nepristpa\u010dnim vrhovima kod Plava i Gusinja u ne tako dugom periodu stradalo je \u010dak deset planinara iz raznih krajeva svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Prokletije se smatraju najdramati\u010dnijim i najalpskijim planinskim masivom u Crnoj Gori. Naziv \u201eProkletije\u201c ili \u201eProklete planine\u201c poti\u010de od njihove nepristupa\u010dnosti, strmih stijena i surove prirode koja je nekada ote\u017eavala \u017eivot sto\u010darima. <\/p>\n\n\n\n
Ovaj masiv se prostire kroz Crnu Goru, Albaniju i Kosovo, a crnogorski dio obuhvata Nacionalni park Prokletije sa sredi\u0161tem u okolini Plava i Gusinja. Karakteri\u0161u ga o\u0161tri kre\u010dnja\u010dki vrhovi, duboke ledenja\u010dke doline, planinska jezera i ogromne stijene koje mnoge podsje\u0107aju na Dolomite u Italiji. <\/p>\n\n\n\n
Prokletije spadaju me\u0111u najzahtjevnije planine na Balkanu. Lak\u0161e ture predstavljaju Dolina Grebaje, Ali-pa\u0161ini izvori, Hridsko jezero, Rosni plato, i za njih je dovoljna prosje\u010dna kondicija i osnovna planinarska oprema. <\/p>\n\n\n\n
Srednje te\u0161ke ture Volu\u0161nica (1.879 m), Talijanka (2.057 m) i Popadija zahtijevaju nekoliko sati hoda, oko 800 \u20131.000 m uspona i dobru fizi\u010dku spremu. <\/p>\n\n\n\n
Vrlo zahtjevnim turama i vrhovima na Prokletijama kod Plava i Gusinja smatraju se Zla Kolata (2.534 m) koja je najvi\u0161i vrh Crne Gore, zatim Maja Kolata, Karanfili, Maja Jezerce (na albanskoj strani).<\/p>\n\n\n\n
Ove ture uklju\u010duju strme sipare, izlo\u017eene grebene i mjestimi\u010dno penjanje uz stijene. Za neke vrhove iskustvo u visokogorstvu je veoma po\u017eeljno. Same planine nisu \u201eopasne\u201c ako se po\u0161tuju pravila, ali gre\u0161ke se ovdje mnogo manje pra\u0161taju nego na Durmitoru ili Lov\u0107enu, a glavni rizici su, kako ka\u017eu iskusni planinari iz ovog kraja, nagla promjena vremena kada se magla mo\u017ee spustiti za nekoliko minuta i \u010deste ljetnje oluje, dok temperatura na preko 2.000 m mo\u017ee biti vrlo niska \u010dak i usred ljeta. <\/p>\n\n\n\n
Na mnogim djelovima nema mobilnog signala. Pomo\u0107 mo\u017ee sti\u0107i sporije nego u pristupa\u010dnijim planinskim podru\u010djima. Na pojedinim sjenovitim djelovima snijeg se mo\u017ee zadr\u017eati do ljeta. U prolje\u0107e i po\u010detkom ljeta mogu\u0107a su klizanja na lednicima, a viso\u010dija jezera su jo\u0161 uvijek pod ledom i u ovo doba godine. <\/p>\n\n\n\n
Mnogi koji su obi\u0161li i Alpe i Dinaride smatraju da Prokletije nude mo\u017eda najimpresivnije pejza\u017ee na Balkanu – ogromne stijene, divlje grebene, malo ljudi i osje\u0107aj potpune netaknute prirode. Upravo zbog te divljine planina djeluje veli\u010danstveno, ali zahtijeva ozbiljnije po\u0161tovanje nego ve\u0107ina drugih planina u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
\u201cUpravo zbog svega toga ja i isti\u010dem da je potrebna mnogo stro\u017eija kontrola odlaska planinara na pojedine ture, bolja markacija i druga ure\u0111enost staza. To je posao Planinarskog saveza i Nacionalnih parkova. Ali mi u lokalnoj upravi i Turisti\u010dkoj organizaciji u Gusinju, ako nam se dozvoli, spremni smo da sami preuumemo taj posao zbog bezbjednosti svih na\u0161ih dragih prijatelja koji nam se skoro svake godine vra\u0107aju, kao i svih drugih koji su tu prvi put\u201d, kazao je poznati hotelijer i doskora\u0161nji direktor TO Gusinje, Gani Rosi Djombalaj.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Planinaski masiv Prokletija zahtijeva mnogo ve\u0107u pa\u017enju od strane Planinarskog saveza Crne Gore i JP Nacionalni parkovi Crne Gore, kako bi se planinarske staze na ovoj vejerovatno najatraktivnijoj apinisti\u010dloj planini u Crnoj Gori bolje ozna\u010dile i markirale i time u\u010dinile bezbjednijim.<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":729770,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[1397,1911],"naslovna":[],"class_list":["post-983079","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-prokletije","tag-tragedija"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/983079","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=983079"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/983079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":983080,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/983079\/revisions\/983080"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/729770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=983079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=983079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=983079"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=983079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}