<\/p>\n\n\n\n
POBJEDA: Stegu danas posmatramo kao pravni dokument, ali je ona nastala u vremenu kada Crna Gora nije imala razvijene dr\u017eavne institucije. Da li je Stega, zasnovana na \u010dasti, zajedni\u010dkoj odgovornosti i moralnim sankcijama, bila djelotvornija u odr\u017eavanju dru\u0161tvenog poretka nego \u0161to su to danas brojni zakoni sa strogo propisanim kaznama?<\/strong><\/p>\n\n\n\n TOMOVI\u0106-\u0160UNDI\u0106:<\/strong> Stegu, prije svega, moramo promatrati u istorijskom kontekstu u kojem je nastala. To je bilo vrijeme kada Crna Gora nije imala razvijene dr\u017eavne institucije, niti pravni sistem u savremenom smislu rije\u010di. U takvim okolnostima bilo je potrebno prona\u0107i mehanizam koji \u0107e imati dovoljno autoriteta da objedini razli\u010dita plemena i usmjeri ih ka zajedni\u010dkom cilju. Stega je upravo zato predstavljala jedan posebno zanimljiv normativni model u kojem su objedinjeni moral, obi\u010dajno pravo, religijska svijest i politi\u010dka volja. Stega je predstavljala hibridni pravni akt u kojem su bili sjedinjeni religija, moral, obi\u010dajna svijest i pravna norma. Ona nije bila zakon u dana\u0161njem smislu te rije\u010di, ali jeste bio normativni akt koji je regulirao pona\u0161anje zajednice i uspostavio jasna pravila kojima su se ljudi dobrovoljno obavezivali.<\/p>\n\n\n\n Njena djelotvornost proiza\u0161la je iz \u010dinjenice da su norme bile duboko ukorijenjene u kolektivnu svijest ljudi. Dru\u0161tva tog vremena po\u010divala su na sna\u017enom osje\u0107aju \u010dasti, obraza i odgovornosti prema zajednici. Upravo zato je Stega mogla djelovati kao vrlo u\u010dinkovit instrument dru\u0161tvene regulacije. Ona je odgovarala vremenu u kojem je nastala i potrebama dru\u0161tva kojem je bila namijenjena.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Koliko je njen zna\u010daj prevazilazio pravnu sferu i kakva je bila njena politi\u010dka funkcija?<\/strong><\/p>\n\n\n\n TOMOVI\u0106-\u0160UNDI\u0106:<\/strong> Vrlo mnogo. \u010cesto se govori o Stegi kao o pravnom dokumentu, ali ona je istovremeno bila i politi\u010dki program, moralni kodeks i sredstvo dru\u0161tvene integracije. Stega nije bila samo pravna norma ve\u0107 izraz politi\u010dke volje da se objedine klasi\u010dna Crna Gora, Brda i, ukoliko je mogu\u0107e, Boka Kotorska, te da se kroz unutra\u0161nje jedinstvo stvori osnova za zajedni\u010dko djelovanje. Sveti Petar Cetinjski vrlo je dobro razumio da se sloboda ne mo\u017ee \u010duvati ukoliko zajednica ostane podijeljena. Zbog toga je Stega bila usmjerena na prevazila\u017eenje me\u0111uplemenskih sukoba, krvnih osveta, unutarnjih razdora i razli\u010ditih oblika pona\u0161anja koji su slabili.<\/p>\n\n\n\n Njena politi\u010dka funkcija bila je od presudnog zna\u010daja. Ona je predstavljala poku\u0161aj da se od mno\u0161tva lokalnih identiteta i plemenskih zajednica stvori jedna \u0161ira politi\u010dka zajednica koja \u0107e biti sposobna djelovati kao cjelina. Ako bismo koristili savremeni politi\u010dki jezik, mogli bismo re\u0107i da je Stega bila jedan od prvih poku\u0161aja stvaranja zajedni\u010dkog politi\u010dkog prostora i zajedni\u010dke politi\u010dke svijesti.<\/p>\n\n\n\n S tim u vezi, Stega je imala i ono \u0161to bi Mi\u0161el Fuko nazvao nadzornom i disciplinarnom funkcijom, jer je nastojala suzbijati me\u0111uplemenske sukobe i usmjeriti zajednicu ka zajedni\u010dkom cilju.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Posebno mjesto u Stegi zauzima pojam izdaje i religiozna komponenta. Za\u0161to je izdaja ozna\u010dena kao najve\u0107a opasnost i koliko je religijska komponenta doprinijela autoritetu Stege?<\/strong><\/p>\n\n\n\n TOMOVI\u0106-\u0160UNDI\u0106:<\/strong> Izdaja je predstavljala najve\u0107i prijetnju opstanku tada\u0161nje Crne Gore. Treba imati u vidu da se radilo o prostoru koji je bio izlo\u017een stalnim vanjskim pritiscima i uticajima velikih sila. Istovremeno, plemenska organizacija dru\u0161tva \u010desto je proizvodila unutarnje sukobe i podjele. Svako pleme imalo je sopstvenu hijerarhiju, vlastite interese i politi\u010dke kalkulacije. U takvim okolnostima bilo je vrlo te\u0161ko uspostaviti jedinstvo. Sveti Petar je jasno prepoznao da jedna zajednica ne mo\u017ee opstati ukoliko njeni \u010dlanovi rade jedni protiv drugih. Zato Stega vrlo sna\u017eno insistira na zabrani izdaje i na obavezi me\u0111usobne solidarnosti. U svojim Poslanicama Sveti Petar \u010desto isti\u010de da Crnogorcima niko ne mo\u017ee nanijeti toliku \u0161tetu koliko oni mogu sami sebi ukoliko se prepu\u0161te me\u0111usobnim sukobima. To je jedna vrlo va\u017ena politi\u010dka poruka koja nije izgubila zna\u010daj ni danas.<\/p>\n\n\n\n \u0160to se religijske komponente ti\u010de, ona je zna\u010dajno doprinijela autoritetu Stege. Ne treba zaboraviti da je tada\u0161nja Crna Gora bila duboko religiozno dru\u0161tvo i da su religijske predstave imale sna\u017ean uticaj na svakodnevni \u017eivot ljudi. Stega je sadr\u017eavala ne samo dru\u0161tvene i moralne obaveze ve\u0107 i religijsku legitimaciju. Sankcije koje su predvi\u0111ene nijesu iscrpljivale samo u dru\u0161tvenoj osudi ve\u0107 su uklju\u010divale i anatemu, odnosno prokletstvo.<\/p>\n\n\n\n To je danas te\u0161ko razumjeti iz perspektive sekularnog dru\u0161tva, ali je tada imao izuzetnu snagu. Za razliku od pravne kazne koja traje odre\u0111eno vrijeme, anatema je djelovala kao trajna moralna i duhovna osuda koja se, prema tada\u0161njem vjerovanju, protezala i na obitelj i potomstvo prestupnika. U svijesti ljudi tog vremena to je predstavljalo vrlo sna\u017ean mehanizam dru\u0161tvene kontrole. U mnogim slu\u010dajevima gubitak \u010dasti jeste bio te\u017eak razlog od fizi\u010dkog ka\u017enjavanja. U tradicionalnoj Crnoj Gori \u010dast i ugled nisu bili privatna kategorija ve\u0107 osnov dru\u0161tvenog identiteta. Izgubiti obraz zna\u010dilo je izgubiti mjesto u zajednici. \u010covjek bez ugleda nije mogao ravnopravno u\u010destvovati u dru\u0161tvenom \u017eivotu, niti u\u017eivati po\u0161tovanje svojih saplemenika. Zbog toga je moralna sankcija \u010desto bila djelotvornija od mnogih drugih oblika ka\u017enjavanja. Ona je poga\u0111ala samu sr\u017e identiteta pojedinca.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Koliko je Stega va\u017ena za istoriju crnogorskog zakonodavstva i da li potvr\u0111uje tezu da pravo mo\u017ee nastati i prije razvijene dr\u017eave?<\/strong><\/p>\n\n\n\n TOMOVI\u0106-\u0160UNDI\u0106: <\/strong>Njen zna\u010daj je ogroman. Mo\u017eemo re\u0107i da ona predstavlja polaznu ta\u010dku razvoja moderne crnogorske pravne tradicije. Nakon nje slijedi Zakonik Petra I iz 1798. godine, a potom i \u010ditav niz pravnih akata koji \u0107e oblikovati crnogorski pravni sistem tokom XIX vijeka.<\/p>\n\n\n\n Posebno je zna\u010dajan njen uticaj na Op\u0161ti imovinski zakonik Valtazara Bogi\u0161i\u0107a. Bogi\u0161i\u0107 je poku\u0161ao spojiti evropsko zakonodavstvo s obi\u010dajnom i moralnom svije\u0161\u0107u koja se vjekovima formirala u Crnoj Gori, zbog \u010dega je koristio i kazivanja Marka Miljanova kao jednog od va\u017enih poznavalaca narodnog prava. Upravo zato je njegovo djelo postalo jedno od najva\u017enijih dostignu\u0107a evropske pravne kulture XIX vijeka.<\/p>\n\n\n\n Stega potvr\u0111uje tezu da pravo mo\u017ee nastati i prije dr\u017eave. To je mo\u017eda jedan od njezinih najzanimljivijih aspekata. Stega pokazuje da pravo nije nu\u017eno proizvod dr\u017eave i dr\u017eavnih institucija. Ono mo\u017ee nastati i iz obi\u010daja, moralnih normi, religijskih uvjerenja i kolektivnog iskustva zajednice. Stega je va\u017ena i u evropskom pravnom kontekstu jer pokazuje kako pravna norma nastaje u dru\u0161tvu koje jo\u0161 nema razvijenu dr\u017eavu. Time potvr\u0111uje tradiciju prirodnog prava prema kojoj pravo proizilazi iz ideje pravde i dobra, a ne samo iz dr\u017eavne vlasti. U tom smislu ona predstavlja vrlo va\u017ean doprinos evropskoj pravnoj istoriji jer pokazuje kako se normativni poredak formira u dru\u0161tvu koje jo\u0161 nema razvijene dr\u017eavne strukture. To je blisko tradiciji prirodnog prava koja smatra da pravo ima svoje korijene u idejama pravde i dobra, a ne samo u formalno donesenim zakonima.<\/p>\n\n\n\n Mo\u017ee se re\u0107i da je Stega u odre\u0111enoj mjeri prete\u010da savremenih ustavnih na\u010dela. Naravno, ona nije ustav u savremenom zna\u010denju rije\u010di, ali sadr\u017ei elemente koji podsje\u0107aju na ustavne principe. Stega defini\u0161e osnovne vrijednosti zajednice, propisuje obaveze njezinih \u010dlanova i uspostavlja pravila koja trebaju jam\u010diti opstanak dru\u0161tva. Upravo zbog toga mo\u017eemo govoriti o njenoj ustavnoj dimenziji. Ona je predstavljala svojevrsni temeljni dru\u0161tveni sporazum na kojem se zasnivao zajedni\u010dki \u017eivot. Stega nosi veliku ideju slobode, ali i poruku da se sloboda ne mo\u017ee ostvariti ukoliko postoji trajna unutarnja razjedinjenost zajednice.<\/p>\n\n\n\n POBJEDA: Koje su najva\u017enije poruke Stege koje se mogu odnositi na savremenu Crnu Goru i gdje je Crna Gora nakon 20 godina od referenduma?<\/strong><\/p>\n\n\n\n TOMOVI\u0106-\u0160UNDI\u0106:<\/strong> Iz moje humanisti\u010dke perspektive, mislim da je Crna Gora mjesto susreta velikih civilizacija, od antike do velikih kultura koje su ostavile tragove, a to mo\u017eemo vidjeti u raznim sakralnim ba\u0161tinama i duhovnim vrijednostima koje su nastale na teritoriji Crne Gore. U tom kontekstu mislim da treba posvetiti va\u017enost kako bi pored ovih, recimo, pravno-politi\u010dkih propisa, koji su u skladu sa evropskim standardima, pokazali i na\u0161 doprinos velikoj evropskoj porodici. Prvo na\u0161a originalnost, ona se najbolje pokazuje kroz na\u0161 doprinos arhitekturi, poljoprivredi, uop\u0161te umjetnosti i to je, zapravo, na\u0161 autenti\u010dni doprinos evropskoj kulturi.<\/p>\n\n\n\n Poruke koje bih rekla su, prije svega, poruka da sloboda nije mogu\u0107a bez odgovornosti. Sloboda nije samo pravo pojedinca ve\u0107 i obaveza prema zajednici. Druga va\u017ena poruka jeste zna\u010daj jedinstva. Ni jedno dru\u0161tvo ne mo\u017ee napredovati ukoliko je trajno optere\u0107eno podjelama i sukobima. Tre\u0107a poruka odnosi se na zna\u010daj moralnih vrijednosti. Nijedan pravni sustav ne mo\u017ee biti stabilan ukoliko nije zasnovan na eti\u010dkim na\u010delima kao \u0161to su po\u0161tenje, dostojanstvo, odgovornost i po\u0161tovanje drugih. Upravo zbog toga Stega ostaje va\u017ean dokument i danas.<\/p>\n\n\n\n Obnova nezavisnosti 2006. godine nije istorijski diskontinuitet ve\u0107 nastavak mnogo du\u017eeg procesa crnogorske dr\u017eavnosti. Crna Gora je svoju me\u0111unarodno priznatu dr\u017eavnost stekla jo\u0161 na Berlinskom kongresu 1878. godine, ali su tom \u010dinu prethodili vjekovi politi\u010dke i institucionalne izgradnje. U tom procesu posebnu ulogu imala je dinastija Petrovi\u0107-Njego\u0161. Od vladike Danila do kralja Nikole, generacije vladara radile su na stvaranju institucija i ja\u010danju dr\u017eavnog identiteta. Savremena nezavisnost zato predstavlja obnovu dr\u017eavnog kontinuiteta, a ne stvaranje ne\u010dega \u0161to ranije nije postojalo.<\/p>\n\n\n\n Ja\u010danje institucija i njegovanje kulturnog identiteta moraju i\u0107i zajedno. Crna Gora je prostor susreta civilizacija, kultura i religija i upravo je ta raznovrsnost njena najve\u0107a snaga. Osim usvajanja evropskih standarda, va\u017eno je da budemo svjesni i vlastitog doprinosa evropskoj kulturi. Na\u0161a istorija, umjetnost, knji\u017eevnost, arhitektura i duhovna ba\u0161tina predstavljaju vrijednosti koje nas \u010dine prepoznatljivim. Vjerujem da budu\u0107nost Crne Gore treba graditi na spoju modernih institucija, vladavine prava i bogatog kulturnog naslje\u0111a koje smo stvarali kroz vjekove izgradnje.<\/p>\n\n\n\n Profesorica Sonja Tomovi\u0107-\u0160undi\u0107 podsje\u0107a na poznatu epizodu iz vremena francuske uprave u Boki Kotorskoj.<\/p>\n\n\n\n \u2013 Francuski mar\u0161al Marmon, o\u010dekuju\u0107i da \u0107e upoznati vo\u0111u \u201edivljeg planinskog naroda\u201c, ostao je zate\u010den obrazovanjem i dr\u017eanjem Svetog Petra Cetinjskog, koji je govorio vi\u0161e evropskih jezika i posjedovao bogatu biblioteku. Ova epizoda pokazuje koliko su evropske predrasude o Crnoj Gori bile neutemeljene i koliko je Sveti Petar doprinosio predstavljanju Crne Gore kao ure\u0111ene i civilizovane zajednice \u2013 zaklju\u010dila je Tomovi\u0107-\u0160undi\u0107.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pravo nije nastalo iz dr\u017eave ve\u0107 iz potrebe zajednice da za\u0161titi slobodu. Stega Svetog Petra Cetinjskog, dva vijeka nakon dono\u0161enja i dalje otkriva kako moral, pravo i zajedni\u0161tvo mogu objediniti narod bez modernih institucija, ocijenila je za Pobjedu prof. dr Sonja Tomovi\u0107-\u0160undi\u0107 obja\u0161njavaju\u0107i i \u0161to Stega govori savremenoj Crnoj Gori.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":982637,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[34228,4639,408,34229],"naslovna":[],"class_list":["post-982636","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-dr-sonja-tomovic-sundic","tag-jedinstvo","tag-sloboda","tag-sveti-petar"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/982636","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=982636"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/982636\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":982639,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/982636\/revisions\/982639"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/982637"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=982636"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=982636"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=982636"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=982636"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Francuski mar\u0161al bio zate\u010den obrazovanjem Svetog Petra<\/strong><\/h3>\n\n\n\n