<\/p>\n\n\n\n
U 21:30h na programu je poetsko-muzi\u010dki performans: \u201eRECI BOBU BOB\u201c – Damir \u0160odan<\/strong>, prepjev, vokal, gitara i usna harmonika.<\/p>\n\n\n\n PRATE\u0106I PROGRAM<\/strong><\/p>\n\n\n\n \u201eRECI BOBU BOB\u201c, poetsko-muzi\u010dki recital povodom 10-godi\u0161njice dodjele Nobelove nagrade za knji\u017eevnost Bobu Dilanu. Damir \u0160odan, hrvatski pjesnik, prevodilac i muzi\u010dar uvodi Dilana iz okrilja ameri\u010dkog folk-roka u prostor dalmatinske \u0161ansone uz prepjeve nekih od Bobovih najpoznatijih songova nastalih sve tamo od po\u010detka 60-ih, kad je ni\u010dim izazvani mladi \u201eprovincijalac\u201c \u2013 trubadur Robert Cimerman \u2013 poput tropskog tornada poharao najprije njujor\u0161ku, a zatim i globalnu pop-rok scenu promijeniv\u0161i zauvijek formalno i sadr\u017eajno poimanje pop pjesme, ali i sna\u017eno uti\u010du\u0107i i na poeziju savremenih pjesnika \u0161irom svijeta. Na repertoaru su neki od Dilanovih klasika poput Ne govori ni\u0161ta u redu je, Sara, Senjor, Mozambik, Zauvijek mlad, Svako zrno pijeska, Billy the Kid i dr. <\/p>\n\n\n\n Damir \u0160odan, prepjev, vokal, gitara i usna harmonika<\/p>\n\n\n\n BIOGRAFIJE SVIH U\u010cESNIKA<\/strong><\/p>\n\n\n\n Robert Alagjozovski <\/strong>(1973, Skoplje) je pisac, kulturni menad\u017eer i istra\u017eiva\u010d sa magistarskom diplomom iz komparativne knji\u017eevnosti. Autor je dva romana i \u010detiri knjige iz oblasti knji\u017eevnih studija i kritike. Vlasnik je i glavni urednik izdava\u010dke ku\u0107e Goten Publishing, \u010diji je fokus na prevo\u0111enju savremenih regionalnih i evropskih pisaca. U partnerstvu sa Evropskom mre\u017eom za knjige i knji\u017eevnost Traduki uklju\u010den je u organizaciju knji\u017eevne rezidencije u Skoplju i promociju makedonske knji\u017eevnosti u inostranstvu. Godine 2017. bio je ministar kulture Sjeverne Makedonije, a kasnije i nacionalni koordinator za interkulturalizam i razvoj kulture. \u201eIspovijesti iz crne sveske\u201c je njegov najnoviji postdramski tekst, koji jo\u0161 uvijek nije objavljen.<\/p>\n\n\n\n Dragana Tripkovi\u0107<\/strong> (Cetinje, 1984), dramatur\u0161kinja je, spisateljica i scenaristkinja. Diplomirala je dramaturgiju, televizijski i filmski scenario na FDU, Cetinje. Jedna je od osniva\u010dica pozori\u0161ne organizacije ATAK (Alternativna teatarska aktivna kompanija). Objavila je knjige poezije Ljubav je kad ode\u0161, Pjesme i Stihovi od pijeska, kao i dramske zbirke i pojedina\u010dne tekstove me\u0111u kojima Biljke za kraj, Smjena, Mlijeko u prahu i Kirka i druge drame, kao i kratke pri\u010de Bera\u010di bresaka i Vodeni grad. Njena poezija i drame uvr\u0161tene su u brojne antologije savremene knji\u017eevnosti Crne Gore, regiona i Evrope, a pjesme su joj prevo\u0111ene na vi\u0161e svjetskih jezika. Djela Dragane Tripkovi\u0107 dio su kapitalnog nacionalnog projekta \u201eNova lu\u010da\u201c posve\u0107enog savremenoj crnogorskoj knji\u017eevnosti. Kao dramatur\u0161kinja sara\u0111ivala je sa Crnogorskim narodnim pozori\u0161tem, Beogradskim dramskim pozori\u0161tem i Gradskim pozori\u0161tem u Podgorici, gdje je zaposlena. Autorka je brojnih scenarija za dokumentarne i igrane projekte, kao i predstava izvo\u0111enih u zemlji i inostranstvu, me\u0111u kojima: Mislim da treba da razgovaramo, Dulsineja i Servantes (Gradsko pozori\u0161te, Podgorica), Dobro selo- poema o logoru Morinj (CNP, Podgorica), Love in the Olive Times (AFTEC, Hong Kong). Dobitnica je vi\u0161e me\u0111unarodnih nagrada i stipendija. Potpredsjednica je crnogorskog PEN centra i sekretarka Crnogorskog dru\u0161tva nezavisnih knji\u017eevnika.<\/p>\n\n\n\n Damir Karaka\u0161<\/strong>, ro\u0111en je 1967. u selu Pla\u0161\u0107ica kod Brinja u Lici. Napisao je \u010detrnaest knjiga, dobio za njih brojne nagrade (regionalna nagrada \u201eMe\u0161a Selimovi\u0107\u201c, nagrada \u201eFric\u201c prema M. Krle\u017ei, knji\u017eevna nagrada tportala za najbolji roman, italijanska nagrada Premio ITAS del Libro di montagna, nagradu engleskog PEN-a, Nagrada Grada Zagreba i mnoge druge). Od 2001. \u017eivio je u Bordou u Francuskoj, a od 2002. do 2007. u Parizu gdje se izdr\u017eavao sviranjem harmonike. U Parizu na Novoj Sorboni studirao je i francuski jezik, izvodio performanse te izlagao konceptualne radove. Pozori\u0161ni komadi igraju mu se u Hrvatskoj i inostranstvu, a po knjigama snimaju se filmovi. Prije dvije godine je na Pulskom filmskom festivalu film Proslava<\/em>, po istoimenom romanu, dobio Veliku Zlatnu arenu te Nagradu \u201eOktavijan\u201c koju dodjeljuje Hrvatsko dru\u0161tvo filmskih kriti\u010dara. Isti roman objavljen je u San Franciscu, a po izboru kultne revije The Paris Review izabran je me\u0111u dvanaest najboljih prevedenih knjiga te godine u svijetu. Roman Proslava<\/em> uvr\u0161ten je i na kolegij komparativne knji\u017eevnosti univerziteta u Glazgovu, a svjetski kriti\u010dari Karaka\u0161ev stil opisuju kao precizan i sna\u017ean, upore\u0111uju\u0107i ga s autorima poput Pasternaka, Sol\u017eenjicina i Hamsuna. Karaka\u0161eve knjige prevedene su na njema\u010dki, engleski, italijanski, francuski, \u0161panski, arapski, slovena\u010dki, makedonski, \u010de\u0161ki, rumunski, bugarski i albanski. U Hrvatskoj je uvr\u0161ten u \u0161kolsku lektiru i \u010ditanke iz knji\u017eevnosti, a roman Sje\u0107anje \u0161ume<\/em> nalazi se na popisu literature na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. \u017divi u Zagrebu i otac je tri k\u0107erke.<\/p>\n\n\n\n Vladimir Arseni\u0107<\/strong> ro\u0111en je u Beogradu, 1972. godine. Magistrirao je komparativnu knji\u017eevnost na Telavivskom univerzitetu. Redovni je kriti\u010dar nekoliko regionalnih internet portala.\u00a0 Pisao je za Tre\u0107i program HRT-a, Books, Proletter, Quorum, Beton, Pe\u0161\u010danik. Tekstovi su mu prevo\u0111eni na slovena\u010dki i albanski. Prevodi sa engleskog i hebrejskog. Sa piscem Sr\u0111anom Srdi\u0107em vodi Radionicu kreativnog pisanja u UK Parobrod, u Beogradu. Ure\u0111uje knji\u017eevni \u010dasopis Ulaznica koji izlazi u Zrenjaninu. Urednik je u izdava\u010dkoj ku\u0107i Partizanska knjiga, koju je osnovao sa Sr\u0111anom Srdi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n Damir \u0160odan <\/strong>(Split, 1964), pjesnik, tekstopisac, prevoditelj, urednik i nagra\u0111ivani dramati\u010dar, diplomirao je engleski jezik i op\u0161tu istoriju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavio je pjesni\u010dke zbirke Glasovne <\/em>promjene, Srednji svijet<\/em>, Pisma divljem Skitu<\/em>, Caf\u00e9 Apollinaire<\/em>, Unutarnji neprijatelj<\/em>, Gavran, Buddha, Yamaha<\/em> i \u017divot s maskom <\/em>(V.B.Z., 2022),knjige izabranih dramskih tekstova Za\u0161ti\u0107ena zona, No\u0107 dugih svjetala<\/em> i Hrvatski Don Juan <\/em>(Naklada Vukovi\u0107-Runji\u0107, 2024), antologiju savremene hrvatske \u201estvarnosne\u201d poezije Drugom stranom<\/em> (2010), kao i antologiju savremene evropske poezije Ima li pjesnika u Monte Carlu<\/em> (2022). U prevodu je predstavio mnoge sjevernoameri\u010dke pjesnike (Charles Simic, Raymond Carver, Charles Bukowski, Richard Brautigan, Leonard Cohen, Frank O’Hara, Ron Padgett i dr.). Urednik je prevodne poezije u \u010dasopisu Poezija <\/em>h.d.p.-a, poezija mu je prevedena na brojne jezike, uklju\u010duju\u0107i kineski, korejski, arapski, hebrejski i galicijski, a zasebne knjige izabranih pjesama objavio je u Sloveniji, Makedoniji i Srbiji. Uvr\u0161ten je u ameri\u010dku antologiju New European Poets <\/em>(Graywolf Press), francusku Les Po\u00e8tes de la M\u00e9diterran\u00e9e <\/em>(Gallimard) i britansku World Record<\/em> the A Hundred Years’ War<\/em> (Bloodaxe). \u010clan je h.d.p.-a i Hrvatskog centra P.E.N.-a, u\u010destvovao je na mnogim me\u0111unarodnim knji\u017eevnim skupovima i festivalima, te kao predava\u010d kreativnog pisanja gostovao na Koled\u017eu Sierra Nevada u SAD-u. Dvadesetak godina radio je kao prevodilac za Ujedinjene nacije uglavnom u Holandiji, a sad je slobodni knji\u017eevnik i knji\u017eevni prevodilac. Osim pisanjem bavi se i muzikom, a posljednjih godina sve vi\u0161e \u017eivi u rodnom Splitu.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e info<\/em><\/strong> – Valentina Kne\u017eevi\u0107, urednica knji\u017eevnog programa KIC-a 067 818 594<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tre\u0107e ve\u010deri festivala, od 20h u sali DODEST kroz razgovor i \u010ditanja, predstavi\u0107e se pisci Robert Alagjozovski, Dragana Tripkovi\u0107 i Damir Karaka\u0161, uz moderaciju knji\u017eevnog kriti\u010dara, Vladimira Arseni\u0107a, saop\u0161teno je iz KIC “Budo Tomovi\u0107“.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":981532,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[34084,34086,33432,34085],"naslovna":[],"class_list":["post-981531","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-damir-karakas","tag-dragana-tripkovic","tag-literitorija","tag-robert-alogjozovski"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/981531","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=981531"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/981531\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":981533,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/981531\/revisions\/981533"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/981532"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=981531"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=981531"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=981531"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=981531"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}