Posljednjih nedjelja, grupe brodova, od kojih su neki najve\u0107i tankeri na svijetu natovareni naftom i te\u010dnim prirodnim gasom, pre\u0161le su opasan prelaz, stvaraju\u0107i mali ventil za olak\u0161anje globalne ekonomije. Isklju\u010divanje sistema AIS ote\u017eava elektronsko uo\u010davanje brodova i \u010dini ih manje izlo\u017eenim iranskim napadima.<\/p>\n\n\n\n
Da bi se kretali moreuzom, neki brodovi ostaju u kontaktu sa ameri\u010dkim vojnim zvani\u010dnicima, koji koriste radar, dronove i druge alate za pra\u0107enje saobra\u0107aja i pomo\u0107 u bezbjednom tranzitu. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave ih savjetuju kada da se zaustave i kako da odgovore na iranske prijetnje, prema rije\u010dima brodovlasnika i ameri\u010dkih zvani\u010dnika.<\/p>\n\n\n\n
Protok brodova kroz moreuz je test iranskog uticaja na globalnim energetskim tr\u017ei\u0161tima, kao i test uticaja koji Teheran ima za pregovara\u010dkim stolom sa SAD, gdje sloboda plovidbe ostaje klju\u010dna ta\u010dka spoticanja, navodi ameri\u010dki list. Iranski dr\u017eavni mediji su prenijeli da \u0107e mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde zadr\u017eati kontrolu i upravljanje plovnim putem.<\/p>\n\n\n\n
U protekloj nedjelji, Revolucionarna garda je poku\u0161ala da postavi morske mine i ispalila je pet jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci Centralne komande SAD. Mali broj prelazaka se odvija kroz dio Persijskog zaliva koji su SAD o\u010distile ranije ovog mjeseca kao dio svog kratkotrajnog \u201eProjekta sloboda\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Ta operacija, u kojoj je u\u010destvovala ameri\u010dka pomorska i vazdu\u0161na pratnja, obustavljena je nakon \u0161to je Iran po\u010deo da napada brodove, a Saudijska Arabija ograni\u010dila pristup SAD svojim bazama i vazdu\u0161nom prostoru. Gr\u010dki supertanker natovaren sa dva miliona barela sirove nafte komunicirao je sa SAD dok je prelazio plovni put kod obale Omana ranije ove nedjelje. Brod je bio zaglavljen u Persijskom zalivu od po\u010detka marta i sada se uputio ka Indiji da isporu\u010di svoj teret.<\/p>\n\n\n\n
Dva gr\u010dka brodovlasnika \u010diji su brodovi pro\u0161li Ormuz posljednjih dana rekli su da ih klijenti kontaktiraju da pitaju da li mogu da prevezu svoj teret na isti na\u010din. Ve\u0107ina tranzita ovog mjeseca pratila je rutu koju je odredio Iran, dr\u017ee\u0107i se njegove obale na sjeveru moreuza ili prolaze\u0107i \u201eu mraku\u201d, pa ih je bilo te\u0161ko pratiti. Samo mali broj je koristio putanju koju su odredile SAD, dr\u017ee\u0107i se obale Omana, pokazuju podaci firme \u201eKpler\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSvi \u010dekaju da se otvori mali prozor da izvedu svoje brodove\u201d, rekla je analiti\u010darka pomorske obavje\u0161tajne slu\u017ebe u kompaniji Vindvard, Mi\u0161el Bokman. Kapetan Tim Hokins, portparol Centralne komande SAD, rekao je da SAD kontinuirano komuniciraju i koordiniraju sa brodovima koji prolaze kroz Ormuski moreuz. Postoji jaka finansijska motivacija za stotine brodova zaglavljenih u Zalivu da se izvuku, naveo je Alesandar D\u017eelj, broker tankera u kompaniji BRS Shipbrokers. Operateri plovila su tro\u0161ili 10.000 do 15.000 dolara dnevno na gorivo i tro\u0161kove posade kako bi veliki brodovi za prevoz sirove nafte ostali u pokretu, navode pomorski analiti\u010dari.<\/p>\n\n\n\n
Kako prenosi ameri\u010dki list, tro\u0161kovi osiguranja su sko\u010dili, a posade dobijaju duplo ve\u0107e plate zbog ratnih premija.<\/p>\n\n\n\n
Plovidba bez AIS-a stvara, me\u0111utim, opasnosti jer brodovi ne mogu da vide jedni druge niti da se lociraju na elektronskim kartama, ve\u0107 se umjesto toga oslanjaju na radar za navigaciju, \u0161to je pouzdano, ali zahtijeva iskusnu osobu za kormilom, rekli su pomorci. Nekim osigurava\u010dima nimalo ne smeta da osiguraju brodove \u010dak i dok putuju dva do tri sata u \u201eslijepom re\u017eimu\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Osigurava\u010di imaju razli\u010dita mi\u0161ljenja o onome \u0161to se svi sla\u017eu da su visoki rizici, ka\u017eu brokeri. \u0160ef pomorskog poslovanja u brokerskoj ku\u0107i Mekgil i partneri, Dejvid Smit, rekao je da neki navode vi\u0161e cijene ako brodovi imaju pomorsku pratnju, na primjer, pod pretpostavkom da to \u010dini plovilo ve\u0107om metom. Drugi navode ni\u017ee premije ako postoji pratnja, zbog percipirane ve\u0107e za\u0161tite od napada, dodao je on. Stav ameri\u010dke vlade o rizicima ogleda se u uslovima njenog programa reosiguranja od 40 milijardi dolara.<\/p>\n\n\n\n
Ovu federalnu sigurnosnu mre\u017eu, koju podr\u017eavaju ameri\u010dki osigurava\u010di, predsjednik Tramp je po\u010detkom marta najavio kao na\u010din otvaranja klju\u010dnog plovnog puta za brodarstvo, ali jo\u0161 nije kori\u0161\u0107ena, prenio je Volstrit d\u017eornal. Program reosiguranja bi\u0107e dostupan samo za brodove sa pomorskom pratnjom, rekao je investitorima pro\u0161log mjeseca izvr\u0161ni direktor osiguravaju\u0107e ku\u0107e \u010cab, Evan Grinberg. Ekonomija osiguranja brodova u ratnim zonama podsti\u010de uspjeh.<\/p>\n\n\n\n
Brodovi koji bezbjedno pro\u0111u kroz moreuz dobijaju oko 50 odsto svog novca nazad, rekao je Smit.<\/p>\n\n\n\n
Ukupne stope su trenutno oko 2,5 do 4 odsto vrijednosti broda, u pore\u0111enju sa tipi\u010dnih 0,25 posto u mirno doba, navodi brokerska ku\u0107a Makgil, prenosi Tanjug. To zna\u010di da bi brod od 100 miliona dolara mogao da dobije nazad 1,5 miliona dolara od naknade od tri miliona dolara kada pro\u0111e kroz moreuz.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ormuski moreuz nije otvoren, ali zahvaljuju\u0107i brodovlasnicima koji se ne pla\u0161e da tim putem po\u0161alju plovila, nije ni sasvim zatvoren, a neki brodovi plove \u201eu mraku\u201d, gase\u0107i svjetla i putuju\u0107i bez navigacionih svetionika poznatih kao AIS, ili sistema za automatsku identifikaciju, pi\u0161e danas Volstrit d\u017eornal (WSJ). <\/p>","protected":false},"author":23,"featured_media":978577,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[2379,20169,33688],"naslovna":[],"class_list":["post-978576","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-brodovi","tag-ormuski-moreuz","tag-sistemi-za-pracenje"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978576","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=978576"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":978579,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978576\/revisions\/978579"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/978577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=978576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=978576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=978576"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=978576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}