<\/p>\n\n\n\n
Nakon \u0161to je 2019. godine uvedena neradna nedjelja za trgovine, UPCG je odmah tra\u017eila ocjenu ustavnosti na \u0161ta je odluku \u010dekala \u0161est<\/p>\n\n\n\n
godina. Naime, Ustavni sud je krajem januara odredbu kojom je uvedena neradna nedjelja ukinuo kao neustavnu. Me\u0111utim, nekoliko mjeseci prije odluke Ustavnog suda, kada je ve\u0107 bilo gotovo izvjesno da \u0107e do toga do\u0107i, PES je predlo\u017eio novo-staro zakonsko rje\u0161enje kojim se su\u0161tinski u tekstu nije izmijenilo ni\u0161ta, osim dodatka da se rad nedjeljom zabranjuje \u201eu cilju prevencije za\u0161tite zdravlja zaposlenih u objektima trgovina na veliko i trgovina na malo\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Ovo zakonsko rje\u0161enje je polovinom februara jednoglasno podr\u017ealo 62 poslanika. Iako je izme\u0111u objave odluke i stupanja zakonskih izmjena na snagu bilo mogu\u0107nosti za trgovce da jedne nedjelje otvore svoje objekte, oni to ipak nijesu iskoristili, a neki od njih su i jasno iznijeli stav da nijesu saglasni sa tim da nedjeljom ponovo rade.<\/p>\n\n\n\n
\u0110eljo\u0161aj je prije ponovnog izglasavanja zakona u Skup\u0161tini naglasio da je odluka Ustavnog suda obavezuju\u0107a te da ne mo\u017ee biti predmet relativizacije ili politi\u010dkog tuma\u010denja.<\/p>\n\n\n\n
– Ne mogu prihvatiti poku\u0161aje da se odluka Ustavnog suda obesmisli niti da se kao rje\u0161enje ponovo name\u0107e ne\u0161to \u0161to je ve\u0107 progla\u0161eno neustavnim. Takav pristup nije odgovoran i direktno naru\u0161ava povjerenje u institucije. Podr\u017eavam isklju\u010divo rje\u0161enje koje uva\u017eava i sprovodi odluku Ustavnog suda kroz zakon, u skladu sa njegovom ulogom \u010duvara ustavnosti i prava gra\u0111ana \u2013 kazao je tada \u0110eljo\u0161aj.<\/p>\n\n\n\n
Socijalni savjet \u010diji su \u010dlanovi predstavnici poslodavaca, sindikata i Vlade je nekoliko dana prije vanredne sjednice Skup\u0161tine na kojoj je nedjelja opet progla\u0161ena neradnom iza\u0161ao sa preporukom da se trgovcima omogu\u0107i rad tokom zimske i ljetnje sezone i to za ograni\u010den broj objekata, uz uve\u0107anje dnevnice za 80 odsto i slobodan dan idu\u0107eg vikenda. Ipak, \u0110eljo\u0161aj nije smatrao ni da je to rje\u0161enje uskla\u0111eno sa odlukom Ustavnog suda.<\/p>\n\n\n\n
UPCG je u novoj inicijativi ukazao da je zakonodavac povrijedio Ustav, a dodatno i zanemario odluku kojom je nedvosmisleno utvr\u0111eno da je ovako ure\u0111ena zabrana rada nedjeljom u trgovinama neustavna. Ukazali su i da je zakonodavac, osim \u0161to je diskriminisao i ograni\u010dio slobodu preduzetni\u0161tva bez jasno utvr\u0111enog i dokazanog legitimnog cilja, zanemario i Socijalni savjet i socijalni dijalog kao Ustavom utvr\u0111enu artikulaciju interesa zaposlenih, poslodavaca i dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n
U ranijoj odluci Ustavnog suda je ukazano da time \u0161to je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika omogu\u0107io da radi, a drugoj ne, upu\u0107uje na to da Skup\u0161tina Crne Gore uva\u017eava \u010dinjenicu da postoji potreba za kontinuiranim i svakodnevnim radom odre\u0111enog broja subjekata radi snabdijevanja potro\u0161a\u010da. Me\u0111utim, uspostavljanjem izuzetaka bez obrazlo\u017eenja za\u0161to je napravio razliku me\u0111u preduzetnicima, zakonodavac nije postigao ustavnopravno prihvatljivu ravnote\u017eu izme\u0111u prava preduzetnika kojima je dopu\u0161ten rad nedjeljom i prava onih kojima je on zabranjen, do stepena da se bez ikakve sumnje mo\u017ee otkloniti prigovor o pojavi nejednakosti druge grupe subjekata u odnosu na prvu.<\/p>\n\n\n\n
U mi\u0161ljenju Ministarstva ekonomskog razvoja (MER), koje potpisuje \u0110eljo\u0161aj, navodi se da sloboda preduzetni\u0161tva nije apsolutno pravo, te da Ustav dozvoljava ograni\u010denja radi za\u0161tite javnog interesa, zdravlja, prava zaposlenih i socijalne sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n
– Osporena odredba ima za cilj da za\u0161titi fizi\u010dko i mentalno zdravlje zaposlenih, pravo na sedmi\u010dni odmor, unaprijedi socijalnu sigurnost, kao i da uskladi profesionalni i porodi\u010dni \u017eivot i o\u010duva dostojanstvo rada i humanu organizaciju radnog vremena \u2013 stoji u mi\u0161ljenju.<\/p>\n\n\n\n
Stoji da zakonodavac ima pravo da propi\u0161e poseban re\u017eim rada u djelatnostima trgovine, cijene\u0107i specifi\u010dnosti, organizaciju i intenzitet rada, produ\u017eeno radno vrijeme i stalnu izlo\u017eenost zaposlenih. Ne mo\u017ee se, kako ukazuju u mi\u0161ljenju, prihvatiti tvrdnja da ova zakonska odredba nema legitiman cilj ili da je arbitrarna intervencija zakonodavca. \u0160titi se, kako dodaju, pravo na sedmi\u010dni odmor i zdravlje zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n
– Zakonodavac je imao pravo da procijeni da bla\u017ee mjere poput uve\u0107anja zarade, rotacije zaposlenih ili ograni\u010denog radnog vremena, nijesu dovoljno za ostvarenje \u017eeljenog stepena za\u0161tite zaposlenih, posebno imaju\u0107i u vidu praksu tr\u017ei\u0161ta rada i potrebu obezbje\u0111ivanja stvarnog, a ne formalnog prava na odmor. Ne mo\u017ee se zanemariti ni socijalna funkcija nedjelje kao dana porodi\u010dnog i dru\u0161tvenog \u017eivota \u2013 mi\u0161ljenje je MER-a uz napomenu da se ovom odredbom ne ukida sloboda preduzetni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161eno je i da, iako Ustav prepoznaje Socijalni savjet, to ne podrazumijeva obavezu zakonodavca da prihvati njihove stavove ili preporuke niti da ga ograni\u010di da samostalno odlu\u010duje o zakonima.<\/p>\n\n\n\n
– \u010cinjenica da preporuke Socijalnog savjeta nijesu prihva\u0107ene ne mo\u017ee sama po sebi predstavljati razlog neustavnosti zakonske odredbe. Socijalni dijalog predstavlja va\u017ean element demokratskog procesa, ali nesaglasnost izme\u0111u socijalnih partnera ili neprihvatanje odre\u0111enih preporuka ne zna\u010di automatski povredu Ustava \u2013 navodi se u mi\u0161ljenju MER-a.<\/p>\n\n\n\n
Odbacuju i navode o diskriminaciji, navode\u0107i da su izuzeci od zabrane (pekare, apoteke, benzinske pumpe, kiosci) zasnovani na objektivnim kriterijumima i potrebi obezbje\u0111ivanja funkcionisanja djelatnosti od posebnog zna\u010daja za gra\u0111ane i javni interes. Osim toga,<\/p>\n\n\n\n
dodaje se, i da zbog ranije odluke Ustavnog suda zakonodavac nije bio sprije\u010den da ponovo normira ovo pitanje.<\/p>\n\n\n\n
– U konkretnom slu\u010daju osporena norma je zasnovana na za\u0161titi prava zaposlenih na sedmi\u010dni odmor, za\u0161titi zdravlja i socijalnog sigurnosti, \u0161to predstavlja ustavno dopu\u0161tene ciljeve ograni\u010denja \u2013 navodi se u mi\u0161ljenju koje potpisuje \u0110eljo\u0161aj.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Iako je potpredsjednik Vlade za ekonomska pitanja i ministar ekonomskog razvoja Nik \u0110eljo\u0161aj, nakon \u0161to je Ustavni sud ukinuo neradnu nedjelju u trgovini, pozvao Skup\u0161tinu da sa\u010deka sa ponovnim uvo\u0111enjem zabrane rada nedjeljom dok se ne na\u0111e ustavno odr\u017eivo rje\u0161enje, u mi\u0161ljenju upu\u0107enom Ustavnom sudu ipak navodi da nema osnova za prihvatanje nove inicijative o pokretanju postupka ocjene ustavnosti koju je Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) ponovo podnijela na odredbu Zakona o unutra\u0161njoj trgovini.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":969474,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[33621,151],"naslovna":[],"class_list":["post-978109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-neradna-nedjelja-u-trgovini","tag-nik-djeljosaj"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=978109"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":978110,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/978109\/revisions\/978110"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/969474"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=978109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=978109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=978109"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=978109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}