Projektna koordinatorka CeMI-ja i Andrea Rov\u010danin na zavr\u0161noj konferenciji \u201eSiguran javni prostor \u2013 dijalog o digitalnom nasilju nad \u017eenama\u201c kazala je da posljednjih godina svjedo\u010dimo sve izra\u017eenijem problemu digitalnog nasilja i rodno zasnovanog govora mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDru\u0161tvene mre\u017ee i online platforme, pored prostora za komunikaciju i razmjenu mi\u0161ljenja, sve \u010de\u0161\u0107e postaju mjesto uvreda, prijetnji i mizoginog govora usmjerenog prema \u017eenama koje javno djeluju i iznose svoje stavove. Takvo okru\u017eenje ne ugro\u017eava samo \u017eene koje su izlo\u017eene napadima, ve\u0107 uti\u010de i na cjelokupan kvalitet demokratije, slobodu izra\u017eavanja i spremnost drugih \u017eena da uop\u0161te u\u010destvuju u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu\u201c, navela je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, rodna ravnopravnost zato nije pitanje koje se ti\u010de samo \u017eena, ve\u0107 podrazumijeva jednaku mogu\u0107nost \u017eena i mu\u0161karaca da u\u010destvuju u politi\u010dkom, dru\u0161tvenom i ekonomskom \u017eivotu, da ravnopravno donose odluke i da imaju jednake \u0161anse za profesionalni i li\u010dni razvoj.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMe\u0111utim, i dalje svjedo\u010dimo tome da \u017eene \u010desto moraju ulagati mnogo vi\u0161e napora kako bi njihov glas bio jednako uva\u017een i po\u0161tovan. Pored profesionalnih izazova, suo\u010davaju se i sa stereotipima, predrasudama, omalova\u017eavanjem i razli\u010ditim oblicima nasilja koji imaju za cilj da ih obeshrabre i udalje iz javnog \u017eivota, zbog \u010dega ravnopravnost podrazumijeva i pravo da javno djeluju bez straha od prijetnji i poku\u0161aja obeshrabrivanja\u201c, rekla je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n
Ukazala je da su u CeMI-ju u okviru projekta organizovali dvije jednodnevne obuke za \u017eene aktivne u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu, sa ciljem ja\u010danja njihovih vje\u0161tine i kapaciteta za prepoznavanje i reagovanje na digitalno nasilje i govor mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePoseban dio projekta predstavljao je i podkast serijal \u201eBez filtera\u201c, gdje smo kroz 4 epizode razgovarali o iskustvima \u017eena u javnom prostoru, rodnim stereotipima, govoru mr\u017enje i odgovornosti institucija i dru\u0161tva da adekvatno reaguju na ove pojave. Pored toga, sproveli smo aktivnosti javnog informisanja i kampanju na dru\u0161tvenim mre\u017eama sa ciljem promocije kulture dijaloga, me\u0111usobnog po\u0161tovanja i ravnopravnosti\u201c, kazala je Rova\u010dnin.<\/p>\n\n\n\n
Istakla je da kao jedan od va\u017enih rezultata projekta analiti\u010dki izvje\u0161taj o prisustvu rodno zasnovanog govora mr\u017enje prema \u017eenama u javno-politi\u010dkom \u017eivotu Crne Gore za period od 2024-2025 godine, koji mapira klju\u010dne obrasce online napada, prisustvo mizoginih komentara i daje preporuke za unapre\u0111enje za\u0161tite i prevencije.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKao dodatnu podr\u0161ku, pripremili smo i priru\u010dnik namijenjen unapre\u0111enju eti\u010dke, profesionalne i rodno osjetljive medijske prakse, koji sadr\u017ei preporuke i smjernice za odgovornije izvje\u0161tavanje i sigurnije online okru\u017eenje\u201c, navela je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n
Naglasila je da borba protiv digitalnog nasilja nad \u017eenama ne mo\u017ee biti odgovornost samo jedne institucije ili organizacije.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePotrebna nam je sna\u017enija sistemska institucionalna reakcija, odgovornije medijsko izvje\u0161tavanje, efikasnija primjena mehanizama za\u0161tite, ali i kontinuirana edukacija i podizanje svijesti o \u0161tetnosti govora mr\u017enje i mizoginije\u201c, poru\u010dila je Rov\u010danin.<\/p>\n\n\n\n
Na\u010delnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava Biljana Pejovi\u0107 poru\u010dila je da digitalno nasilje nad \u017eenama predstavlja ozbiljan dru\u0161tveni problem koji uti\u010de na sigurnost, mentalno zdravlje i u\u010de\u0161\u0107e \u017eena u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
Kako je istakla, digitalni prostor danas predstavlja va\u017ean prostor komunikacije, rada i djelovanja, ali je njegov razvoj doveo i do porasta razli\u010ditih oblika nasilja, posebno prema \u017eenama i djevoj\u010dicama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eGovor mr\u017enje, uznemiravanje, prijetnje, ucjene, zloupotreba li\u010dnih podataka i organizovane kampanje imaju ozbiljne posljedice ne samo za pojedinke, ve\u0107 i za cijelo dru\u0161tvo\u201c, kazala je Pejovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je naglasila da digitalno nasilje nije \u201evirtuelno nasilje\u201c, ve\u0107 pojava koja ostavlja stvarne posljedice po osje\u0107aj sigurnosti, mentalno zdravlje i profesionalni i javni anga\u017eman \u017eena.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u010cesto \u017eene odustaju od javnog prostora zbog prijetnji i targetiranja, a kada se to desi, svi gubimo. Gube gra\u0111ani, institucije i demokratija\u201c, rekla je Pejovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakla je da se pitanje digitalnog i rodno zasnovanog nasilja mora posmatrati kroz prizmu ljudskih prava, rodne ravnopravnosti, demokratije i sigurnosti dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetila je da je Crna Gora u prethodnom periodu ostvarila zna\u010dajne korake u ovoj oblasti, navode\u0107i Strategiju rodne ravnopravnosti 2025\u20132029, koja prepoznaje digitalno nasilje i bezbjednost \u017eena u online prostoru kao va\u017ene izazove i predvi\u0111a mjere prevencije, edukacije i ja\u010danja institucionalnog odgovora.<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107 je najava i novi Zakon o rodnoj ravnopravnosti, koji je pro\u0161ao javnu raspravu i uskoro bi trebalo da se na\u0111e u skup\u0161tinskoj proceduri.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZakon eksplicitno tretira rodno zasnovani govor mr\u017enje i nasilje u digitalnom prostoru i prepoznaje digitalni govor mr\u017enje kao oblik diskriminacije\u201c, navela je Pejovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Predstavljaju\u0107i Izvje\u0161taj o prisustvu rodno zasnovanog govora mr\u017enje prema \u017eenama u javno-politi\u010dkom \u017eivotu Crne Gore za period 2024\u20132025, docent na Fakultetu politi\u010dkih nauka Nemanja Batri\u0107evi\u0107 kazao je da je istra\u017eivanje obuhvatilo 1.441 \u010dlanak i oko 16.500 komentara na portalima.<\/p>\n\n\n\n
Kako je pojasnio, istra\u017eivanje je bilo fokusirano na \u010dlanke u kojima su \u017eene bile dominantni subjekt, kako bi analiza bila relevantna.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePostoji veliki broj \u010dlanaka u kojima su politi\u010darke samo usput pomenute, ali nije realno o\u010dekivati da su komentari fokusirani na njih. Zato smo koristili jasne kriterijume kako bismo utvrdili koji su \u010dlanci relevantni za analizu\u201c, naveo je Batri\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodao je da su u istra\u017eivanje uklju\u010dene \u017eene iz razli\u010ditih politi\u010dkih, ideolo\u0161kih i dru\u0161tvenih oblasti, me\u0111u kojima su politi\u010darke, novinarke i predstavnice nevladinog sektora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKomentari su analizirani prema dva kriterijuma \u2013 da li sadr\u017ee mizoginiju i kome su usmjereni. Kao mizoginiju smo tretirali svaki rodno zasnovani govor mr\u017enje prema \u017eenama, uklju\u010duju\u0107i nepotrebnu seksualizaciju, komentare koji dovode u pitanje sposobnost \u017eena da obavljaju javne funkcije i sadr\u017eaje u kojima je rodna dimenzija posebno nagla\u0161ena\u201c, objasnio je Batri\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istakao je da veliki broj uvredljivih komentara nije klasifikovan kao mizoginija, jer su se odnosili na politi\u010dku, ideolo\u0161ku, nacionalnu ili vjersku osnovu, bez rodne komponente.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, istra\u017eivanje je pokazalo da su mizogini komentari \u010desto prikriveni i kroz naizgled pozitivne ili \u201ekomplimentiraju\u0107e\u201c poruke koje \u017eene svode na fizi\u010dki izgled ili pol, \u010dime se umanjuju njihove kompetencije.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOd ukupno 16.500 analiziranih komentara, 823 su klasifikovana kao mizoginija, \u0161to \u010dini oko pet odsto ukupnog broja komentara. S obzirom na to da smo mizoginiju definisali prili\u010dno usko, rekao bih da je materijala bilo vi\u0161e nego \u0161to smo o\u010dekivali\u201c, rekao je Batri\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje je pokazalo da je gotovo 90 odsto mizoginih komentara bilo usmjereno prema politi\u010darkama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVe\u0107 tu se nazire zaklju\u010dak da je veliki dio mizoginije u online prostoru motivisan politi\u010dkim i ideolo\u0161kim sadr\u017eajem\u201c, kazao je on.<\/p>\n\n\n\n
Kao naj\u010de\u0161\u0107e mete mizoginih komentara izdvojene su politi\u010darke Jelena Nedovi\u0107, Jelena Borovini\u0107 Bojovi\u0107, Aleksandra Vukovi\u0107 Ku\u010d i druge javne li\u010dnosti koje su bile predmet intenzivnih komentara na portalima.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i broj komentara zabilje\u017een je na portalima Vijesti i CDM, dok su prema rezultatima istra\u017eivanja mizogini komentari bili najzastupljeniji na portalu Vijesti, a potom na Analitici.<\/p>\n\n\n\n
Batri\u0107evi\u0107 je ukazao i na jasnu politi\u010dku polarizaciju me\u0111u komentarima na razli\u010ditim portalima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa odre\u0111enim portalima naj\u010de\u0161\u0107e mete bile su \u017eene koje publika tih medija do\u017eivljava kao politi\u010dke protivnice ili ideolo\u0161ke neistomi\u0161ljenice\u201c, rekao je Batri\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Poseban segment istra\u017eivanja odnosio se na broj lajkova i dislajkova na mizogine komentare, kako bi se posredno izmjerio stepen podr\u0161ke takvom govoru u javnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKod svih analiziranih \u017eena broj lajkova na mizogine komentare bio je vi\u0161estruko ve\u0107i od broja dislajkova, \u0161to pokazuje da takvi komentari dobijaju zna\u010dajnu podr\u0161ku i pa\u017enju\u201c, naveo je Batri\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je dodao, takva reakcija publike mo\u017ee dodatno motivisati autore komentara da nastave sa govorom mr\u017enje i mizoginijom u online prostoru.<\/p>\n\n\n\n
Projektna koordinatorka u CEDEM-u i autorka priru\u010dnika namijenjenog unapre\u0111enju eti\u010dke, profesionalne i rodno osjetljive medijske prakse Katica Maksan ocijenila je da govor mr\u017enje i na\u010din medijskog izvje\u0161tavanja direktno uti\u010du na to da \u017eene odustaju od u\u010de\u0161\u0107a u politici i javnom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u017dene su prestale sebe da vide u politici upravo zbog ovakvih komentara\u201c, kazala je Maksan.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o priru\u010dniku koji je pripremila, Maksan je navela da mu je pristupila iz dvije perspektive, kao osoba koja godinama analizira medijski sadr\u017eaj i kao profesorica crnogorskog jezika koja se bavi rodno osjetljivim jezikom.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, i dalje se uglavnom zadr\u017eavamo na odnosu \u017eena i mu\u0161karaca, iako postoje brojni drugi rodni identiteti o kojima se ne govori dovoljno, ni u jeziku ni u medijima\u201c, rekla je Maksan.<\/p>\n\n\n\n
Kako je pojasnila, priru\u010dnik se dominantno bavi na\u010dinom na koji mediji izvje\u0161tavaju o \u017eenama i mu\u0161karcima, uz osvrt na me\u0111unarodne i doma\u0107e standarde, inkluzivni jezik, digitalnu bezbjednost, vje\u0161ta\u010dku inteligenciju i odgovornost urednika i novinara.<\/p>\n\n\n\n
Maksan je upozorila da su gra\u0111ani svakodnevno izlo\u017eeni ogromnom broju negativnih komentara i govora mr\u017enje, koji su postali toliko normalizovani da se \u010desto vi\u0161e ni ne prepoznaju njihove posljedice.<\/p>\n\n\n\n
\u201e\u017dene vi\u0161e ne \u017eele da budu na odre\u0111enim pozicijama jer se konstantno komentari\u0161u njihov fizi\u010dki izgled, kompetencije i privatni \u017eivot\u201c, kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ukazala i na istra\u017eivanja koja pokazuju da su \u017eene manje zastupljene kao sagovornice u medijima, posebno kada su teme politika, ekonomija ili oblasti koje zahtijevaju ekspertizu.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKada je rije\u010d o rodnoj ravnopravnosti, sagovornice su uglavnom \u017eene, ali kada su u pitanju politika ili ekonomija, broj \u017eena me\u0111u sagovornicima zna\u010dajno opada\u201c, navela je Maksan.<\/p>\n\n\n\n
Posebna pa\u017enja posve\u0107ena je senzacionalisti\u010dkom izvje\u0161tavanju, naro\u010dito u slu\u010dajevima nasilja nad \u017eenama i nasilja u porodici.<\/p>\n\n\n\n
\u201eFokus ne smije biti na senzacionalizmu, ve\u0107 na za\u0161titi dostojanstva i privatnosti \u017ertava\u201c, istakla je Maksan.<\/p>\n\n\n\n
Ukazala je da se poseban dio priru\u010dnika odnosi na vje\u0161ta\u010dku inteligenciju, deepfake sadr\u017eaje i algoritamsku pristrasnost, navode\u0107i da danas postoje potpuno falsifikovani video sadr\u017eaji koji mogu izazvati ozbiljne posljedice i \u0161iriti dezinformacije.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o ulozi urednika i novinara, Maksan je podsjetila da mediji imaju obavezu da uklanjaju komentare koji sadr\u017ee govor mr\u017enje, ali da se to \u010desto ne primjenjuje na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKlikovi, \u010ditanost i reklame \u010desto uti\u010du na ure\u0111iva\u010dku politiku, pa ako neki sadr\u017eaj izazove pa\u017enju, proizvodi se jo\u0161 sli\u010dnog sadr\u017eaja\u201c, kazala je Maksan.<\/p>\n\n\n\n
Kako je zaklju\u010dila, priru\u010dnik sadr\u017ei i prakti\u010dne alate i \u010dek-liste koje novinari i urednici mogu koristiti u svakodnevnom radu kako bi izvje\u0161tavanje bilo profesionalnije, eti\u010dnije i rodno osjetljivije.<\/p>\n\n\n\n
Tokom panela \u201eMediji i odgovornost u suzbijanju rodno zasnovanog govora mr\u017enje\u201c generalna direktorica Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija Radica Zekovi\u0107 govorila je o tome da digitalno nasilje nad \u017eenama danas vi\u0161e nije samo pitanje pona\u0161anja na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ve\u0107 pitanje demokratije, ljudskih prava i bezbjednosti u javnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKada govorimo o digitalnom nasilju, govoru mr\u017enje i za\u0161titi \u017eena u javnom prostoru, uloga Direktorata za medije je prije svega da kreira pravni i strate\u0161ki okvir kojim se ure\u0111uje medijski i potom i digitalni prostor. To podrazumijeva izradu i izmjene medijskih zakona i kreiranje strate\u0161kih politika koje ure\u0111uju medijsku politiku dr\u017eave, obezbje\u0111uju da medijski sistem bude pluralan i profesionalan i uskla\u0111en sa EU standardima\u201c, navela je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ukazala je da je Crna Gora napravila odre\u0111ene korake u normativnom uskla\u0111ivanju sa evropskim standardima, ali da izazov ostaje njihova puna i efikasna primjena u digitalnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
Ona je podsjetila da je u prethodnom periodu Crna Gora jeste napravila odre\u0111ene korake u normativnom uskla\u0111ivanju sa evropskim standardima, ali da glavni izazov ostaje njihova puna i efikasna primjena u praksi, posebno u digitalnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZakon o medijima iz 2024. godine jasno zabranjuje govor mr\u017enje, diskriminaciju i sadr\u017eaje koji podsti\u010du nasilje, a kroz Medijsku strategiju Crne Gore, nasilje nad \u017eenama prepoznato je kao jedno od prioritetnih dru\u0161tvenih pitanja. U saradnji sa medijskom zajednicom odr\u017eane su obuke za novinare i urednike o rodno senzitivnom izvje\u0161tavanju, u cilju smanjenja stereotipa, senzacionalizma i sekundarne viktimizacije \u017eena u javnom prostoru, istakla je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kroz Fond za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija, definisani su kriterijumi za dodjelu finansijskih sredstava medijima koji obra\u0111uju teme koje se odnose na za\u0161titu prava \u017eena i unapre\u0111enje rodne ravnopravnosti.\u201c, kazala je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Zekovi\u0107 je navela i da Ministarstvo ve\u0107 godinu rukovodi radom multisektorske grupe koja prati implementaciju evropskog digitalnog zakonodavstva, prije svega Direktive o digitalnim uslugama (DSA) i Evropskog akta o slobodi medija.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVa\u017eno je naglasiti da \u0107e se nova evropska pravila i direktive o borbi protiv rodno zasnovanog nasilja u punom kapacitetu primjenjivati tek nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju\u201c, rekla je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o odnosu velikih digitalnih platformi prema regionu Zapadnog Balkana, ona je ocijenila da male dr\u017eave poput Crne Gore te\u0161ko dolaze do brzih reakcija platformi kada je rije\u010d o prijavama nasilja i govora mr\u017enje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eZato je va\u017ean evropski regulatorni okvir, jer propisuje jasna pravila, rokove i kazne\u201c, navela je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je istakla da je do ulaska u Evropsku uniju neophodno raditi na ja\u010danju medijske i digitalne pismenosti gra\u0111ana.<\/p>\n\n\n\n
\u201eLjudi moraju biti edukovani o tome \u0161ta predstavlja nasilje u digitalnom prostoru i kakve posljedice ono ostavlja, posebno po \u017eene\u201c, kazala je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Upozorila je da online nasilje nad \u017eenama u velikoj mjeri posljedica i duboko ukorijenjenih dru\u0161tvenih i kulturnih obrazaca, patrijarhalnih shvatanja, rodnih stereotipa i mizoginije koji postoje i van digitalnog prostora. \u017dene u politici, medijima, civilnom sektoru i javnom \u017eivotu i dalje su \u010de\u0161\u0107e izlo\u017eene uvredama, prijetnjama i komentarima koji targetiraju njihov izgled, privatni \u017eivot ili pol, umjesto njihove stru\u010dnosti i rezultata.<\/p>\n\n\n\n
I dok je online nasilje nad \u017eenama u Crnoj Gori u porastu, kako nam pokazuju analize UN, ovi obrasci opstaju i prenose se kroz porodi\u010dno i dru\u0161tveno nasle\u0111e, zaklju\u010dila je Zekovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Novinarka i projektna koordinatorka u Institutu za medije Vesna Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107, ocijenila je da je govor mr\u017enje u Crnoj Gori postao potpuno normalizovan, kako u online, tako i u offline prostoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMi \u017eivimo mr\u017enju i u online i u offline sferi i zato su rezultati ovog istra\u017eivanja za mene bili potpuno o\u010dekivani\u201c, kazala je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o rezultatima istra\u017eivanja o rodno zasnovanom govoru mr\u017enje, ona je istakla da je veoma te\u0161ko povu\u0107i jasnu granicu izme\u0111u mizoginije i drugih oblika mr\u017enje koji se odnose na vjeru, naciju ili politi\u010dku pripadnost.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePet odsto mizoginih komentara jeste veliki broj, posebno ako znamo da je rije\u010d o komentarima objavljenim na portalima medija, gdje postoje odre\u0111ena pravila moderacije\u201c, navela je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetila je da zakon jasno propisuje obavezu uklanjanja nezakonitih komentara u roku od 60 minuta, \u0161to je rje\u0161enje koje je zadr\u017eano i u novom Zakonu o medijima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eBilo je zahtjeva da se taj rok produ\u017ei na 24 sata, ali mislim da je dobro \u0161to je ostao kra\u0107i rok\u201c, rekla je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ona je ukazala da rezultate istra\u017eivanja treba posmatrati i kroz \u010dinjenicu da komentari na portalima ipak prolaze odre\u0111ene filtere urednika i administratora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVrlo \u010desto moderaciju komentara rade mladi ljudi koji nijesu dovoljno obu\u010deni za taj posao\u201c, kazala je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebno problemati\u010dnim smatra komentare na nalozima medija na dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSmatram da bi moderacija komentara na dru\u0161tvenim mre\u017eama trebalo da bude u nadle\u017enosti samih redakcija. Ako mediji nemaju kapaciteta za to, onda bi trebalo da isklju\u010de komentare na svojim nalozima\u201c, navela je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Podsjetila je da su mediji tokom velikih kriza i tragedija u Crnoj Gori znali da isklju\u010de komentare, ali da to uglavnom ne rade kod tema koje donose ve\u0107u \u010ditanost i anga\u017eman publike.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMediji \u017eive od klikova, \u010ditanosti i dijeljenja sadr\u017eaja i treba sagledati realan kontekst u kojem funkcioni\u0161u\u201c, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n
Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107 smatra da mediji \u010desto nemaju dovoljno kapaciteta za kvalitetnu moderaciju sadr\u017eaja, uprkos brojnim obukama koje se organizuju za novinare i urednike.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o dru\u0161tvenim mre\u017eama, ocijenila je da je rije\u010d o prostoru koji je i dalje nedovoljno regulisan.<\/p>\n\n\n\n
\u201eCrna Gora je malo tr\u017ei\u0161te i veoma je te\u0161ko dobiti reakciju velikih digitalnih platformi\u201c, kazala je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107..<\/p>\n\n\n\n
Posebno je ukazala na izostanak adekvatne reakcije institucija u slu\u010dajevima sadr\u017eaja koji sadr\u017ee govor mr\u017enje prema \u017eenama i odre\u0111enim dru\u0161tvenim grupama.<\/p>\n\n\n\n
Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107 ocijenila je da dru\u0161tvo ide u retrogradnom pravcu kada je rije\u010d o polo\u017eaju \u017eena u javnom prostoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201eRanije su \u017eene bile dominantno seksualizovane, a sada svjedo\u010dimo poku\u0161ajima da se \u017eena vrati u tradicionalne obrasce u kojima joj je mjesto da \u0107uti i bude u ku\u0107i\u201c, upozorila je Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rajkovi\u0107 Nenadi\u0107 je ocijenila da je sadr\u017eaj koji se odnosio na film \u201eReferendum \u2013 pri\u010da o izmi\u0161ljenoj slobodi\u201c, koji je emitovan na dvije televizije sa nacionalnom frekvencijom, sadr\u017ei govor mr\u017enje prema \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n
Kako je navela, nacionalna frekvencija predstavlja nacionalno dobro i zbog toga je posebno va\u017eno \u0161ta se emituje u takvom programu. Istakla je da se u ovom slu\u010daju zadr\u017eava na rodnom aspektu teme, uz ocjenu da je prisutan jasan govor mr\u017enje prema \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n
Dodala je da, osim reakcija civilnog sektora, nije bilo adekvatnog odgovora nadle\u017enih ili drugih dru\u0161tvenih aktera.<\/p>\n\n\n\n
\u010clanica BiePAG-a Jovana Marovi\u0107 ocijenila je da je dru\u0161tvo sve svjesnije problema mizoginije i govora mr\u017enje prema \u017eenama u javnom prostoru, ali da institucionalni odgovor i dalje nije dovoljno efikasan.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSve je vi\u0161e ovakvih diskusija, projekata i obuka i to je pozitivno. \u017dene u politici su spremne da govore o ovoj temi i to je va\u017ean pomak\u201c, kazala je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, kako je navela, klju\u010dni problem ostaje slaba implementacija postoje\u0107ih zakona.<\/p>\n\n\n\n
\u201eU normativnom smislu imamo solidna rje\u0161enja, kao i u mnogim oblastima evropskih integracija, ali je implementacija lo\u0161a. Time se \u0161alje poruka da institucije ne reaguju dovoljno brzo i da kazne nijesu odvra\u0107aju\u0107e\u201c, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, organizovane kampanje targetiranja \u017eena u javnom prostoru postaju sve brutalnije i koordinisanije.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOni koji u\u010destvuju u tim kampanjama postali su svjesni koliko je to mo\u0107no oru\u017eje. Danas imate koordinisane akcije i konstantan pritisak na \u017eene\u201c, upozorila je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dodala je da u takvim kampanjama ne u\u010destvuju samo anonimni korisnici dru\u0161tvenih mre\u017ea, ve\u0107 i politi\u010dari i politi\u010darke kada im to odgovara iz partijskih interesa.<\/p>\n\n\n\n
\u201eVrlo \u010desto postoji selektivna solidarnost. Kada ste vi ili va\u0161e partijske koleginice meta napada, onda se to prepoznaje kao veliki problem. Me\u0111utim, kada je meta neko iz civilnog sektora ili politi\u010dki protivnik, tada se \u0107uti\u201c, kazala je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o li\u010dnom iskustvu, Marovi\u0107 je navela da su se vrste napada mijenjale u zavisnosti od toga da li je bila u civilnom sektoru ili politici.<\/p>\n\n\n\n
\u201eDok sam bila u civilnom sektoru, predstavljana sam kao strana pla\u0107enica koja radi za interese donatora. U politici su me napadale i ekstremna desnica i ekstremna ljevica\u201c, kazala je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je istakla da su komentari na dru\u0161tvenoj mre\u017ei X bili me\u0111u najte\u017eim iskustvima.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa toj mre\u017ei mizoginija i ekstremizam postali su potpuno normalizovani. Zato sam prije godinu i po odlu\u010dila da se povu\u010dem sa te platforme\u201c, rekla je Marovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kako je dodala, najte\u017ei napadi \u010desto su usmjereni na porodicu.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePorodica nije dio politike, ali kada neko shvati da vas to najvi\u0161e boli, onda upravo tu po\u010dinju naj\u010de\u0161\u0107i i najte\u017ei napadi\u201c, navela je ona.<\/p>\n\n\n\n
Marovi\u0107 smatra da je dru\u0161tvo tek na po\u010detku ozbiljnijeg suo\u010davanja sa ovim problemom.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTek smo zagrebali povr\u0161inu kada je rije\u010d o definisanju preporuka i bavljenju ovim problemom\u201c, ocijenila je ona.<\/p>\n\n\n\n
Kao prvi korak izdvojila je potrebu za ve\u0107om solidarno\u0161\u0107u me\u0111u \u017eenama, bez obzira na politi\u010dke razlike, kao i da kazne za govor mr\u017enje i online nasilje moraju biti mnogo stro\u017ee kako bi imale odvra\u0107aju\u0107i efekat.<\/p>\n\n\n\n
Marovi\u0107 je zaklju\u010dila da je najte\u017ei dio procesa promjena duboko ukorijenjenih dru\u0161tvenih obrazaca o ulozi \u017eene.<\/p>\n\n\n\n
\u201eNa\u0161e dru\u0161tvo mora prihvatiti da \u017eena mo\u017ee biti liderka. Ti obrasci su duboko ukorijenjeni i prenose se kroz porodicu i dru\u0161tvo\u201c, kazala je Marovi\u0107, dodaju\u0107i da su obrazovanje i svakodnevni razgovori klju\u010dni za promjenu takvih stavova.<\/p>\n\n\n\n
Konferencija je organizovana u okviru projekta \u201eRavnopravno u javnosti \u2013 za siguran javni prostor u Crnoj Gori\u201c, koji CeMI sprovodi uz finansijsku podr\u0161ku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mizoginija, prijetnje i online targetiranje \u017eena postali su ozbiljan dru\u0161tveni problem koji ugro\u017eava bezbjednost \u017eena i njihovo u\u010de\u0161\u0107e u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu, a istra\u017eivanje Centra za monitoring i istra\u017eivanje (CeMI) pokazalo je da je gotovo 90 odsto mizoginih komentara na crnogorskim portalima usmjereno prema politi\u010darkama, saop\u0161teno je na zavr\u0161noj konferenciji te organizacije.<\/p>","protected":false},"author":23,"featured_media":977116,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[13508,2262,33527],"naslovna":[],"class_list":["post-977115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cemi","tag-konferencija","tag-vesna-rajkovic-nenadic"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/977115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/23"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=977115"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/977115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":977120,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/977115\/revisions\/977120"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/977116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=977115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=977115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=977115"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=977115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}