{"id":975963,"date":"2026-05-26T14:54:00","date_gmt":"2026-05-26T12:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=975963"},"modified":"2026-05-26T14:06:39","modified_gmt":"2026-05-26T12:06:39","slug":"demokratska-konsolidacija-delikatan-i-dugotrajan-proces-koji-zahtijeva-vrijeme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/demokratska-konsolidacija-delikatan-i-dugotrajan-proces-koji-zahtijeva-vrijeme\/","title":{"rendered":"Democratic consolidation is a delicate and lengthy process that requires time."},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Predsjednik Me\u0111unarodnog savjetodavnog odbora Crnogorskog udru\u017eenja za politi\u010dke nauke MoPSA prof. dr Sr\u0111an Darmanovi\u0107,<\/strong>&nbsp;kazao je da je konferencija okupila nau\u010dnike, istra\u017eiva\u010de i stru\u010dnjake iz 17 dr\u017eava, koji \u0107e predstaviti 47 nau\u010dnih radova, \u010dime ovaj skup dobija me\u0111unarodni karakter.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je posebno pozdravio kolege iz regiona, isti\u010du\u0107i da regionalna akademska saradnja ima poseban zna\u010daj i da je konferencija postala prostor dijaloga, razmjene i me\u0111usobnog razumijevanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eOvogodi\u0161nja konferencija ima poseban zna\u010daj jer se poklapa sa dva va\u017ena jubileja \u2013 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore i 20 godina od osnivanja Fakulteta politi\u010dkih nauka Univerziteta Crne Gore. Bila je to istorijska prekretnica koja je predstavljala ne samo obnovu dr\u017eavnosti, ve\u0107 i po\u010detak zahtjevne demokratske i institucionalne transformacije\u201c, rekao je Darmanovi\u0107, podsje\u0107aju\u0107i na period nakon referenduma 2006. godine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o evropskom i evroatlantskom putu dr\u017eave, podsjetio je da je Crna Gora 2017. godine postala \u010dlanica NATO, \u201e\u010dime je po prvi put postala integralni dio politi\u010dkog Zapada, dok je \u010dlanstvo u Evropsku uniju i dalje cilj koji je, nadamo se, u zavr\u0161noj fazi\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDemokratska konsolidacija je najdelikatniji i najzahtjevniji cilj i \u010desto zahtijeva vrijeme. Bez obzira na razli\u010dite politi\u010dke perspektive, ova godi\u0161njica nas poziva da sagledamo ostvareni napredak, nau\u010dene lekcije i demokratske te\u017enje koje i dalje usmjeravaju na\u0161e dru\u0161tvo\u201c, rekao je Darmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o razvoju Fakulteta politi\u010dkih nauka, podsjetio je da je ta institucija osnovana iste godine kada je obnovljena nezavisnost dr\u017eave i da je tokom dvije decenije postala jedna od klju\u010dnih akademskih institucija u dr\u017eavi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eTokom dvije decenije Fakultet je obrazovao generacije politikologa, novinara, socijalnih radnika i stru\u010dnjaka za me\u0111unarodne odnose, ali i zna\u010dajno doprinio razvoju kriti\u010dke misli, akademske debate i demokratske kulture u dr\u017eavi. Fakultet politi\u010dkih nauka uspio je ne samo da obrazuje studente, ve\u0107 i da stvori i razvija sopstvenu akademsku zajednicu\u201c, naveo je Darmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o osnivanju MoPSA-e prije dvije godine, Darmanovi\u0107 je podsjetio da je cilj bio stvaranje profesionalne i akademske platforme koja \u0107e povezati crnogorske istra\u017eiva\u010de sa me\u0111unarodnom zajednicom politi\u010dkih nauka, uz podsticanje kvalitetnih istra\u017eivanja i regionalne saradnje.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eDanas, gledaju\u0107i sve vas ovdje, vjerujem da mo\u017eemo re\u0107i da ta vizija postepeno postaje stvarnost\u201c, rekao je Darmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&nbsp;\u201ePoliti\u010dke nauke imaju i odgovornost i obavezu ne samo da kriti\u010dki analiziraju ove procese, ve\u0107 i da doprinesu odbrani demokratskih vrijednosti i institucija\u201c, poru\u010dio je Darmanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Predsjednik Op\u0161tine Budva Nikola Jovanovi\u0107&nbsp;<\/strong>je, govore\u0107i o savremenim izazovima demokratije, upozorio da su i dr\u017eave sa dugom demokratskom tradicijom pokazale institucionalnu ranjivost kada oslabi vladavina prava i opadne povjerenje gra\u0111ana u institucije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePitanje demokratije danas nije samo pitanje politi\u010dkog pluralizma ili procedura, ve\u0107 prije svega pitanje institucionalne otpornosti dr\u017eave, kvaliteta pravnog poretka i sposobnosti sistema da o\u010duva funkcionalnost i stabilnost u uslovima dubokih politi\u010dkih i dru\u0161tvenih podjela\u201c, kazao je Jovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istakao je da odnos politike i institucija ostaje jedno od klju\u010dnih pitanja svakog demokratskog dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNijedna dr\u017eava ne mo\u017ee dugoro\u010dno ostati stabilna ukoliko njene institucije nijesu dovoljno sna\u017ene da djeluju profesionalno, zakonito i predvidivo, nezavisno od politi\u010dkih ciklusa i promjenjivih odnosa mo\u0107i. Ozbiljna dr\u017eava ne mo\u017ee po\u010divati na politi\u010dkoj volji pojedinaca, ve\u0107 na institucionalnom kontinuitetu i dosljednoj primjeni pravila koja moraju va\u017eiti jednako za sve\u201c, rekao je Jovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je ocijenio da su ta pitanja danas od centralnog zna\u010daja ne samo za dr\u017eave Zapadnog Balkana, ve\u0107 i mnogo \u0161ire, te posebno istakao va\u017enost tema koje se odnose na institucionalne izazove u Crnoj Gori, politi\u010dku polarizaciju, uticaj geopoliti\u010dkih promjena na stabilnost dr\u017eava regiona i odnos identitetskih sukoba i institucionalne funkcionalnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eTo nijesu ni teorijska ni marginalna pitanja, ve\u0107 teme koje direktno uti\u010du na politi\u010dku stabilnost, kvalitet javnih politika i dugoro\u010dnu sposobnost dr\u017eava da o\u010duvaju demokratski karakter svojih institucija\u201c, poru\u010dio je Jovanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Generalna direktorica Direktorata za nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dku djelatnost u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Marica Melovi\u0107,&nbsp;<\/strong>poru\u010dila je da pitanja demokratije, institucionalne otpornosti, dru\u0161tvene kohezije i kvaliteta javnih politika danas imaju ve\u0107i zna\u010daj nego ikada ranije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je istakla da se savremeni svijet nalazi u periodu velikih globalnih promjena, zbog \u010dega pitanja demokratije i institucionalne stabilnosti postaju sve zna\u010dajnija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201e\u017divimo u vremenu velikih globalnih promjena. U takvom okru\u017eenju pitanja demokratije, institucionalne otpornosti, dru\u0161tvene kohezije i kvaliteta javnih politika postaju va\u017enija nego ikada\u201c, rekla je Melovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njenim rije\u010dima, upravo zbog toga me\u0111unarodne nau\u010dne konferencije imaju poseban zna\u010daj, jer predstavljaju ne samo prostor za razmjenu nau\u010dnih rezultata, ve\u0107 i mjesto susreta razli\u010ditih ideja, perspektiva i interdisciplinarnog dijaloga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNauka, a posebno dru\u0161tvene nauke, imaju va\u017enu ulogu u razumijevanju dru\u0161tvenih procesa i u kreiranju odgovora na slo\u017eene izazove savremenog dru\u0161tva\u201c, navela je Melovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Govore\u0107i o prioritetima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, Melovi\u0107 je istakla da razvoj nauke predstavlja jedan od klju\u010dnih ciljeva resora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePosebnu pa\u017enju posve\u0107ujemo ja\u010danju istra\u017eiva\u010dkih kapaciteta, me\u0111unarodnoj saradnji, uklju\u010divanju na\u0161ih istra\u017eiva\u010da u evropske programe, podr\u0161ci mladim istra\u017eiva\u010dima i unapre\u0111enju uslova za razvoj nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dke djelatnosti\u201c, kazala je Melovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je naglasila zna\u010daj uklju\u010divanja mladih istra\u017eiva\u010da i doktoranada u akademske procese, ocjenjuju\u0107i da upravo oni predstavljaju jednu od najve\u0107ih vrijednosti konferencije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePosebno je zna\u010dajno \u0161to konferencija okuplja istra\u017eiva\u010de razli\u010ditih generacija, posebno mlade nau\u010dnike i doktorande, jer upravo oni predstavljaju najva\u017eniji potencijal za nastavak evropskog puta i dalji razvoj na\u0161e dr\u017eave\u201c, zaklju\u010dila je Melovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prodekanica za me\u0111unarodnu saradnju na Fakultetu politi\u010dkih nauka Univerziteta Crne Gore dr Ena Grbovi\u0107,&nbsp;<\/strong>poru\u010dila je da veliko u\u010de\u0161\u0107e istra\u017eiva\u010da i akademske zajednice iz Crne Gore i brojnih zemalja svijeta na konferenciji pokazuje da politi\u010dke nauke u regionu imaju jasnu razvojnu perspektivu i rastu\u0107i me\u0111unarodni zna\u010daj.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona je ocijenila da su ovakve konferencije vi\u0161estruko zna\u010dajne, ne samo kao prostor za predstavljanje nau\u010dnih rezultata, ve\u0107 i kao platforma za umre\u017eavanje, razmjenu iskustava i izgradnju novih akademskih saradnji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eU vremenu kada se politi\u010dki sistemi suo\u010davaju sa brojnim izazovima, uloga akademske zajednice postaje jo\u0161 zna\u010dajnija\u201c, navela je Grbovi\u0107, dodaju\u0107i da \u0107e panel diskusije otvoriti niz aktuelnih i relevantnih pitanja i podsta\u0107i kvalitetnu nau\u010dnu debatu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je istakla da \u0107e program konferencije obuhvatiti i klju\u010dna predavanja, promocije novih nau\u010dnih knjiga doma\u0107ih istra\u017eiva\u010da, kao i povezivanje razli\u010ditih generacija nau\u010dnika, od afirmisanih profesora do mladih istra\u017eiva\u010da na po\u010detku karijere.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Prof. dr sa Univerziteta Teksas u Ostinu Kenneth Greene&nbsp;<\/strong>ocijenio je da se demokratija \u201euru\u0161ava u nizu dr\u017eava \u0161irom svijeta\u201c, navode\u0107i primjere poput Brazila, Indije, Ma\u0111arske, Poljske, Turske i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, gdje izabrani lideri, uz podr\u0161ku bira\u010da, postepeno slabe demokratske institucije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je istakao da je klju\u010dno pitanje za politi\u010dku nauku za\u0161to bira\u010di podr\u017eavaju kandidate koji naru\u0161avaju demokratske norme, iako je teorijski pretpostavljeno da stabilne demokratije po\u010divaju i na institucionalnim okvirima i na \u0161iroko prihva\u0107enim normama pluralizma.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Greene je naveo dvije dominantne interpretacije u literaturi. Prva se odnosi na sve izra\u017eeniju politi\u010dku polarizaciju, posebno \u201eafektivnu polarizaciju\u201c, u kojoj protivni\u010dke stranke vi\u0161e nijesu samo politi\u010dki rivali, ve\u0107 se do\u017eivljavaju kao prijetnja dru\u0161tvu i demokratiji. U takvom okru\u017eenju, bira\u010di, kako je rekao, \u010desto biraju \u201emanje po\u017eeljnog kandidata svoje stranke\u201c umjesto kandidata druge strane, \u010dak i kada postoje demokratske dileme.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Drugo obja\u0161njenje odnosi se na klijentelizam i kupovinu glasova, gdje bira\u010di podr\u017eavaju iliberalne aktere zbog ekonomskih benefita ili zavisnosti od dr\u017eavnih resursa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, Greene je istakao da su oba pristupa u nauci \u010desto preuveli\u010dana. Prema njegovim nalazima, bira\u010di nijesu ni potpuno zarobljeni partijskom lojalno\u0161\u0107u, ni pasivni u\u010desnici klijentelisti\u010dkih mre\u017ea, ve\u0107 pokazuju ve\u0107u autonomiju i racionalnost nego \u0161to se pretpostavlja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je naveo da, iako postoje dokazi o spremnosti dijela bira\u010da da \u017ertvuje demokratske principe zbog partijskih preferencija, istra\u017eivanja tako\u0111e pokazuju da zna\u010dajan dio bira\u010da ka\u017enjava iliberalne kandidate kada ih prepozna kao takve.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eProblem \u010desto nastaje jer bira\u010di te\u0161ko razlikuju politike koje ugro\u017eavaju demokratiju, dok politi\u010dki akteri sami poku\u0161avaju da ih predstave kao demokratske reforme\u201c, naveo je Greene.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U drugom dijelu izlaganja, Greene je osporio i tezu o efikasnosti kupovine glasova. Pozivaju\u0107i se na vi\u0161e komparativnih istra\u017eivanja, naveo je da ne postoji konzistentan dokaz da klijentelizam dugoro\u010dno obezbje\u0111uje izborne pobjede.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On je istakao da savremeni klijentelizam, za razliku od istorijskih oblika, nudi manje koristi i ima ograni\u010deniji uticaj, jer su dru\u0161tva urbanizovanija, a politi\u010dki sistemi konkurentniji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prema njegovim rije\u010dima, iako se u oko 73 zemlje bilje\u017ee poku\u0161aji kupovine glasova, istra\u017eivanja ne pokazuju da je to pouzdan mehanizam osvajanja izbora.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Greene je zaklju\u010dio da konkurentni izborni sistemi \u010desto ograni\u010davaju efikasnost klijentelizma, navode\u0107i da on nije klju\u010dni razlog uspjeha iliberalnih politi\u010dkih aktera, kako se \u010desto smatra u literaturi.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Demokratska konsolidacija je delikatan i dugotrajan proces koji zahtijeva vrijeme, a stabilnost dr\u017eave zavisi od jakih, profesionalnih i nezavisnih institucija koje djeluju zakonito i predvidivo, poru\u010deno je na otvaranju druge me\u0111unarodne konferencije\u00a0Crnogorskog udru\u017eenja za politi\u010dke nauke (MoPSA)\u00a0\u00a0\u201eDemokratizacija i izgradnja dr\u017eave\u201c.<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":975965,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[188,15475],"naslovna":[],"class_list":["post-975963","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-crna-gora","tag-srdjan-darmanovic"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975963","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=975963"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":975968,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975963\/revisions\/975968"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/975965"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=975963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=975963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=975963"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=975963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}