{"id":975736,"date":"2026-05-26T11:54:00","date_gmt":"2026-05-26T09:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=975736"},"modified":"2026-05-26T10:04:37","modified_gmt":"2026-05-26T08:04:37","slug":"nova-studija-otkrila-zabrinjavajuce-posljedice-pretjeranog-unosa-secera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/zanimljivosti\/nova-studija-otkrila-zabrinjavajuce-posljedice-pretjeranog-unosa-secera\/","title":{"rendered":"Nova studija otkrila zabrinjavaju\u0107e posljedice pretjeranog unosa \u0161e\u0107era"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pretjeran unos \u0161e\u0107era, osim gojaznosti, dijabetesa i karijesa, mo\u017ee dovesti \u010dak i do o\u0161te\u0107enja pam\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nedavna studija sprovedena na glodarima pokazala je da se o\u0161te\u0107enje pam\u0107enja nastalo usljed prekomjernog unosa \u0161e\u0107era ne mo\u017ee u potpunosti popraviti ni nakon prelaska na zdravije prehrambene navike, prenosi Science alert.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Smanjenje unosa \u0161e\u0107era mo\u017ee pobolj\u0161ati pam\u0107enje, ali ga ne vra\u0107a na nivo osoba koje su se oduvijek zdravo hranile, pokazala je studija objavljena u \u010dasopisu Nutritional Neuroscience.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Nepotpuni oporavak pam\u0107enja<\/strong><br>Nau\u010dnici su analizirali rezultate 27 pretklini\u010dkih studija na pacovima i mi\u0161evima kako bi utvrdili koliko su trajni efekti nezdrave ishrane na mozak i pam\u0107enje. Fokusirali su se na to kako prelazak sa ishrane bogate \u0161e\u0107erom i mastima na zdraviju hranu uti\u010de na kognitivne sposobnosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Na\u0161i rezultati pokazuju da pobolj\u0161anje kvaliteta ishrane zaista poma\u017ee pam\u0107enju. Me\u0111utim, ta pobolj\u0161anja nisu bila potpuna. \u010cak i nakon vi\u0161e nedjelja zdrave ishrane, pam\u0107enje se nije vratilo na nivo zabilje\u017een kod \u017eivotinja koje nikada nisu konzumirale nezdravu hranu&#8220;, ka\u017ee glavna autorka studije Simon Ren, biopsiholo\u0161kinja sa Tehnolo\u0161kog univerziteta u Sidneju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u0160e\u0107er kao klju\u010dni krivac<\/strong><br>Analiza je pokazala da su glodari, nakon prelaska na zdraviju ishranu, postizali bolje rezultate na testovima pam\u0107enja od onih koji su nastavili sa nezdravom hranom. Me\u0111utim, drugi pokazatelji mo\u017edanih funkcija, poput op\u0161te aktivnosti ili anksioznog pona\u0161anja, nisu pokazali dosljedna pobolj\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Jasnije pobolj\u0161anje pam\u0107enja uo\u010dili smo nakon \u0161to je ishrana bogata mastima zamijenjena zdravijom. Me\u0111utim, ishrana sa visokim udijelom dodatog \u0161e\u0107era pokazala je veoma malo znakova oporavka. To ukazuje na to da bi \u0161e\u0107er mogao biti klju\u010dni faktor koji ograni\u010dava oporavak pam\u0107enja&#8220;, navodi Ren.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hipokampus na udaru<\/strong><br>Istra\u017eivanja na glodarima klju\u010dna su za izdvajanje efekta ishrane na pam\u0107enje, obja\u0161njava stariji autor studije Majk Kendig, biopsiholog sa istog univerziteta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Kod ljudi se promjene u ishrani obi\u010dno de\u0161avaju istovremeno sa promjenama u fizi\u010dkoj aktivnosti, raspolo\u017eenju i svakodnevnim rutinama, \u0161to ote\u017eava izdvajanje efekata same ishrane na funkciju mozga&#8220;, ka\u017ee Kendig.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U sredi\u0161tu svega, \u010dini se, nalazi se hipokampus &#8211; dio mozga klju\u010dan za u\u010denje i pam\u0107enje, ali i za regulaciju apetita. Ranije studije na ljudima ve\u0107 su povezale ishranu bogatu mastima i \u0161e\u0107erom sa smanjenim volumenom i slabijom funkcijom hipokampusa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Na\u0161i nalazi pokazuju da promjena ishrane prvenstveno pobolj\u0161ava prostorno pam\u0107enje povezano sa hipokampusom, nagla\u0161avaju\u0107i dokaze da je hipokampus posebno osjetljiv na promjene u ishrani&#8220;, navode istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Poruka nije pesimisti\u010dna &#8211; ali jeste ozbiljna<\/strong><br>Poruka nije da treba o\u010dajavati zbog \u0161e\u0107era koji smo ve\u0107 konzumirali, ve\u0107 da treba prepoznati va\u017enost \u0161to ranijeg smanjenja unosa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">&#8222;Postoji ra\u0161ireno uvjerenje da se posljedice nezdrave ishrane lako mogu poni\u0161titi. Ovi rezultati sugeri\u0161u da je, barem kada je rije\u010d o pam\u0107enju, situacija mo\u017eda slo\u017eenija, naro\u010dito kod ishrane bogate dodatim \u0161e\u0107erom&#8220;, zaklju\u010duje Kendig.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On dodaje da se pobolj\u0161anje kvaliteta ishrane i dalje isplati. Me\u0111utim, za\u0161tita zdravlja mozga mogla bi da zavisi i od izbjegavanja dugotrajne izlo\u017eenosti nezdravoj ishrani, umjesto pretpostavke da se njeni efekti uvijek mogu u potpunosti ukloniti.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u017delja za \u0161e\u0107erom nekada je na\u0161im precima pomagala da izvuku maksimum iz rijetkih, energetski bogatih namirnica. Danas je to potpuno druga pri\u010da, jer ga konzumiramo u prevelikim koli\u010dinama. \u00a0<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":741221,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[784,31245],"naslovna":[],"class_list":["post-975736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-hrana","tag-secer-2"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=975736"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":975737,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975736\/revisions\/975737"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/741221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=975736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=975736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=975736"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=975736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}