{"id":975674,"date":"2026-05-26T10:44:00","date_gmt":"2026-05-26T08:44:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=975674"},"modified":"2026-05-26T09:45:26","modified_gmt":"2026-05-26T07:45:26","slug":"kotorart-cuvajuci-bastinu-gradimo-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/kultura\/kotorart-cuvajuci-bastinu-gradimo-buducnost\/","title":{"rendered":"KotorArt: \u010cuvaju\u0107i ba\u0161tinu, gradimo budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n\n\n\n

KotorArt \u0107e tradicionalno biti otvoren 13. jula, na Dan dr\u017eavnosti Crne Gore, na Trgu ispred Katedrale Sv. Tripuna. Publika \u0107e imati priliku da \u010duje djelo Triptihon<\/em> Ivana Brkanovi\u0107, jednog od najzna\u010dajnijih kotorskih kompozitora, \u010dime Festival obilje\u017eava 120 godina od njegovog ro\u0111enja. Na programu \u0107e premijerno biti izvedena i nova porud\u017ebina festivala, kompozicija Pjesme muzici<\/em> Mladena Tarbuka, posve\u0107ena uspomeni na don Branka Sbutegu, jednog od osniva\u010da Festivala, povodom 20 godina od njegove prerane smrti.<\/p>\n\n\n\n

Sje\u0107anje na don Branka Sbutegu bi\u0107e nastavljeno i 31. jula u Kreativnom habu, gdje \u0107e biti uprili\u010dena crnogorska premijera kratkometra\u017enog igranog filma Krava<\/em>, nastalog po njegovoj pripovjetki. U\u010desnici promocije filma bi\u0107e scenarista i reditelj Pavo Marinkovi\u0107, glumica Dubravka Draki\u0107 i producentkinje Sara Stijovi\u0107 i Marija Perovi\u0107. Pored filma, bi\u0107e organizovana i promocija knjige Don Branko Sbutega<\/em>. O knjizi \u0107e govoriti urednici i izdava\u010di Antun Sbutega i Ratimir Martinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Posebno mjesto u programu zauzima kamerna opera Gospa od \u0160krpjela<\/em> kompozitorke Irena Popovi\u0107, na libreto Jelene Novak, koja \u0107e biti izvedena 19. jula u Crkvi Sv. Duha. Opera je inspirisana istinitom \u017eivotnom pri\u010dom Jacinte Kuni\u0107, pera\u0161koj vezilji i slikarki koja je \u010detvrt vijeka vezla zavjetnu sliku \u010dekaju\u0107i supruga pomorca koji se nikada nije vratio. Kroz spoj muzike, naracije, scenskog i vizuelnog izraza, opera otvara univerzalne teme ljubavi, \u010dekanja, vjere i \u017ertve, potvr\u0111uju\u0107i snagu lokalnih pri\u010da koje nadilaze prostor i vrijeme. Koproducenti  projekta su Gradsko pozori\u0161te Podgorica i Muzi\u010dki centar Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nji dramski program posebno je usmjeren na odnos zajednice prema sopstvenom identitetu, naslje\u0111u i kulturi sje\u0107anja.<\/p>\n\n\n\n

<\/a>Predstava Stub srama<\/em> reditelja Petra Pejakovi\u0107a bi\u0107e odr\u017eana 22. jula a nastala je u okviru projekta Mladi Kotor<\/em>, realizovanog u saradnji Kulturnog centra \u201eNikola \u0110urkovi\u0107\u201c, Dramskog studija \u201cPrazan prostor\u201d, NVO  Expeditio i Fondacije Don Branko Sbutega. Kroz vi\u0161emjese\u010dni rad sa mladima iz Kotora, predstava je otvorila pitanja identiteta grada, odnosa prema ba\u0161tini, kriminalu, zavisnostima, obrazovanju i budu\u0107nosti zajednice, pokazuju\u0107i da upravo mladi mogu biti najva\u017eniji \u010duvari i kriti\u010dki tuma\u010di prostora kojem pripadaju.<\/p>\n\n\n\n

Zna\u010dajno rediteljsko ostvarenje Petra Pejakovi\u0107a, predstava Smrt u Dubrovniku<\/em>, bi\u0107e izvedena u okviru Festivala kao sna\u017ean umjetni\u010dki podsjetnik na va\u017enost kulture sje\u0107anja i suo\u010davanja sa pro\u0161lo\u0161\u0107u. Predstava, zasnovana na autenti\u010dnim svjedo\u010danstvima, otvara pitanja individualne i kolektivne odgovornosti, istine i zaborava, podsje\u0107aju\u0107i da dru\u0161tva koja ne njeguju kulturu sje\u0107anja rizikuju da izgube i osje\u0107aj sopstvenog identiteta i odgovornosti. Predstava je nedavno osvojila nagradu za najbolju predstavu u cjelini na 35. Festivalu hrvatske drame Maruli\u0107evi dani<\/em> u Splitu.<\/p>\n\n\n\n

Ovogodi\u0161nji Festival donosi i novu saradnju sa Budva Grad Teatrom kroz razmjenu festivalskih programa. U okviru te saradnje, publika u Kotoru 29. jula ima\u0107e priliku da pogleda predstavu Kjara Zorzi<\/em> rediteljke Ane Vukoti\u0107, nastalu po tekstu Ljubomira \u0110urkovi\u0107a. Drama tematizuje pretpostavljene po\u010detke pozori\u0161nog \u017eivota u Budvi.<\/p>\n\n\n\n

Poseban segment programa posve\u0107en je i najmla\u0111ima. U okviru KotorArti\u0107a, u koprodukciji sa Bokeljskim simfonijskim orkestrom, 11. avgusta bi\u0107e izvedena muzi\u010dka bajka Klinika lutaka<\/em> Vide Matjan, \u010dije ime danas nosi kotorska muzi\u010dka \u0161kola. U programu u\u010destvuju dje\u010dji hor, djeca-glumci i profesionalni umjetnici, o\u017eivljavaju\u0107i jo\u0161 jedno va\u017eno djelo doma\u0107e autorke i pribli\u017eavaju\u0107i kulturnu ba\u0161tinu novim generacijama kroz savremeni scenski izraz.<\/p>\n\n\n\n

“Obilje\u017eavaju\u0107i dvije decenije od obnove crnogorske nezavisnosti, KotorArt ovogodi\u0161njim programom podsje\u0107a da identitet jednog grada i zemlje \u010duvaju i umjetnost, kultura sje\u0107anja, jezik, muzika i pri\u010de koje prenosimo novim generacijama. Upravo zato Festival i ove godine ostaje prostor susreta tradicije i savremenosti, mjesto na kojem kulturna ba\u0161tina ne pripada samo pro\u0161losti, ve\u0107 nastavlja da \u017eivi kroz savremeno stvarala\u0161tvo“, zaklju\u010duju u saop\u0161tenju iz KotorArta.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U vremenu brzih promjena i brojnih izazova savremenog vremena, o\u010duvanje kulturnog identiteta i kulture sje\u0107anja postaje jedna od va\u017enih obaveza umjetnosti i zajednice. Upravo na tim vrijednostima i ove godine istrajava KotorArt, grade\u0107i festivalski program koji ba\u0161tinu ne posmatra kao zatvoreni muzejski prostor, ve\u0107 kao \u017eivo i savremeno polje dijaloga, emocije i umjetni\u010dkog preispitivanja. Kroz muziku, pozori\u0161te, operu, knji\u017eevnost, filozofiju i interdisciplinarne projekte, Festival otvara pitanja identiteta, pripadanja, pam\u0107enja i odgovornosti, potvr\u0111uju\u0107i da kultura ostaje jedan od najva\u017enijih temelja savremene Crne Gore, saop\u0161teno je iz KotorArta.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":975684,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[11],"tags":[7328,121],"naslovna":[],"class_list":["post-975674","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-bastina","tag-kotorart"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975674","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=975674"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":975688,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975674\/revisions\/975688"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/975684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=975674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=975674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=975674"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=975674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}