{"id":975649,"date":"2026-05-26T08:10:00","date_gmt":"2026-05-26T06:10:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=975649"},"modified":"2026-05-26T07:48:05","modified_gmt":"2026-05-26T05:48:05","slug":"od-iseljavanja-do-razvoja-kako-zaustaviti-gasenje-sjevera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/ekonomija\/od-iseljavanja-do-razvoja-kako-zaustaviti-gasenje-sjevera\/","title":{"rendered":"Od iseljavanja do razvoja: Kako zaustaviti ga\u0161enje sjevera"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rije\u010d je o strate\u0161ko-operativnom okviru koji, uz ekspertsku podr\u0161ku Kancelarije Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS), defini\u0161e klju\u010dne pravce razvoja regiona koji obuhvata vi\u0161e od polovine teritorije dr\u017eave, ali u kojem \u017eivi tek \u010detvrtina ukupnog stanovni\u0161tva Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U dokumentu se upozorava da bi, bez sistemskog odgovora dr\u017eave, postoje\u0107a teritorijalna podjela izme\u0111u razvijenijeg juga i centralnog dijela zemlje i sve siroma\u0161nijeg sjevera mogla prerasti u trajnu strukturnu neravnote\u017eu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sjeverni region raspola\u017ee ogromnim prirodnim potencijalima, 71 odsto ukupnog \u0161umskog bogatstva dr\u017eave, 67 procenata obradivog zemlji\u0161ta, najve\u0107im dijelom hidropotencijala, gotovo kompletnim rezervama olova i cinka, kao i zna\u010dajnim sto\u010dnim fondom i turisti\u010dkim potencijalima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ipak, uprkos tim resursima, sjeverni region se ve\u0107 decenijama suo\u010dava sa ekonomskim zaostajanjem, infrastrukturnim deficitima i kontinuiranim odlaskom stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eSocioekonomska struktura Crne Gore pokazuje izra\u017eenu teritorijalnu dihotomiju koja, ukoliko se ne adresira, rizikuje da preraste u nepovratnu strukturnu podjelu\u201c, navodi se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno zabrinjavaju demografski trendovi. Dugotrajna depopulacija, starenje stanovni\u0161tva i migracije prema Podgorici i primorju ostavljaju ozbiljne posljedice po lokalne zajednice, tr\u017ei\u0161te rada i odr\u017eivost javnih usluga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najugro\u017eenija su ruralna i planinska podru\u010dja, gdje broj aktivnih doma\u0107instava konstantno opada, a dru\u0161tvena infrastruktura slabi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">UNOPS analiza identifikovala je pet strate\u0161kih makro-izazova koji \u0107e odrediti budu\u0107nost razvoja sjevera: zelena tranzicija i cirkularna ekonomija, energetska tranzicija i klimatska otpornost, socijalna i dru\u0161tvena infrastruktura, ruralni razvoj i inovacije, te ba\u0161tina i odr\u017eivi turizam.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U dokumentu se nagla\u0161ava da tranzicija ka odr\u017eivom razvoju ne mo\u017ee biti parcijalna niti zasnovana na kratkoro\u010dnim projektima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eValorizacija drveta, otpada i biomase, diverzifikacija energetskih izvora i za\u0161tita ekosistema predstavljaju me\u0111uzavisne procese kojima je potrebno upravljati na integrisan na\u010din\u201c, isti\u010de se u Mapi puta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poseban je istaknuta potreba da razvoj drvne industrije bude zasnovan na odr\u017eivom gazdovanju \u0161umama, uz o\u010duvanje biodiverziteta i ekosistema, dok energetski projekti moraju voditi ra\u010duna o za\u0161titi rije\u010dnih tokova i prirodnih stani\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Odlazak mladih, slabe institucije i klimatske promjene<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Identifikovano je i nekoliko razvojnih rizika koji bi mogli ugroziti realizaciju planiranih politika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Najizra\u017eeniji me\u0111u njima je nastavak depopulacije i odlaska mladih ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201ePostoji rizik da dalji gubitak stanovni\u0161tva dovede do trajne degradacije dru\u0161tvene infrastrukture i smanjenja razvojnih kapaciteta regiona\u201c, upozorava se u analizi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored demografskih problema, kao ozbiljne prepreke prepoznati su i: niska diverzifikacija ekonomije, zavisnost od ograni\u010denog broja djelatnosti, slabi administrativni kapaciteti lokalnih samouprava, nedovoljna me\u0111uresorna koordinacija, klimatske promjene i degradacija ekosistema, neizvjesnost finansiranja razvojnih projekata.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Upozoreno je da bi nastavak fragmentisanih i kratkoro\u010dnih projekata mogao dodatno produbiti razvojni jaz izme\u0111u sjevera i ostatka dr\u017eave.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dio dokumenta odnosi se na istra\u017eivanje Ministarstva ekologije, odr\u017eivog razvoja i razvoja sjevera, sprovedeno tokom septembra 2025. godine na uzorku od 1.000 ispitanika.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanje \u201eZapo\u0161ljavanje i migracije u Crnoj Gori \u2013 regionalni i generacijski aspekti\u201c pokazalo je da sjever posjeduje zna\u010dajan potencijal za razvoj omladinske radne snage, ali da su potrebne konkretne mjere kako bi se mladi zadr\u017eali u regionu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111u prioritetima koje gra\u0111ani vide kao klju\u010dne izdvajaju se: subvencije za zapo\u0161ljavanje, poreski podsticaji, grantovi za preduzetnike, podr\u0161ka zanatskim zanimanjima, subvencionisani stambeni krediti,<br>unapre\u0111enje obrazovnih i kulturnih sadr\u017eaja, kao i ja\u010de povezivanje obrazovanja i tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eO\u010dekivani efekti ovih mjera su smanjenje emigracionih aspiracija mladih, stvaranje novih generacija preduzetnika, demografska stabilizacija i unapre\u0111enje kvaliteta \u017eivota\u201c, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mapa puta nagla\u0161ava da ruralna i planinska podru\u010dja ne treba posmatrati kao razvojni teret, ve\u0107 kao potencijalne laboratorije inovacija.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kombinacija poljoprivrede, turizma, digitalizacije i novih oblika rada mogla bi postati osnova novog ekonomskog modela sjevera, ali samo uz ja\u010danje lokalnih kapaciteta i efikasnije upravljanje razvojem.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Predvi\u0111eno je i sna\u017enije uklju\u010divanje me\u0111unarodnih partnera i donatorskih organizacija, \u010dija bi finansijska i tehni\u010dka podr\u0161ka mogla ubrzati tranziciju ka zelenim i dru\u0161tveno inkluzivnim modelima razvoja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poja\u0161njeno je da dokument nije zami\u0161ljen kao kona\u010dan plan, ve\u0107 kao dinami\u010dan instrument upravljanja koji \u0107e se prilago\u0111avati novim ekonomskim, dru\u0161tvenim i klimatskim okolnostima.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eOvaj dokument treba posmatrati ne kao krajnju ta\u010dku, ve\u0107 kao po\u010detnu platformu za novu generaciju politika za sjeverni region Crne Gore\u201c, zaklju\u010duje se u Mapi puta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ukoliko planirane mjere budu sprovedene koordinisano i dugoro\u010dno, cilj je da sjever Crne Gore postane prostor ekonomske vitalnosti, dru\u0161tvene stabilnosti i ekolo\u0161ke otpornosti, odnosno region u kojem \u0107e mladi imati razlog da ostanu, a razvoj biti zasnovan na odr\u017eivom kori\u0161\u0107enju bogatih prirodnih resursa.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Dugogodi\u0161nja depopulacija, ekonomska stagnacija i rastu\u0107e regionalne razlike doveli su sjever Crne Gore do prelomnog trenutka. Upravo zato je kreirana \u201eMapa puta za odr\u017eivi razvoj sjevernog regiona\u201c, dokument koji bi trebalo da postane temelj nove generacije razvojnih politika usmjerenih ka revitalizaciji sjevera, ja\u010danju lokalnih zajednica i odr\u017eivom kori\u0161\u0107enju prirodnih resursa, ocijenjeno je iz Ministarstva ekologije, odr\u017eivog razvoja i razvoja sjevera (MERS).<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":871837,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[33376,33375,11823],"naslovna":[910],"class_list":["post-975649","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-ekonomija","tag-gasenje-sjevera","tag-iseljavanje","tag-razvoj","naslovna-preporuceno"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975649","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=975649"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975649\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":975650,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/975649\/revisions\/975650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/871837"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=975649"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=975649"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=975649"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=975649"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}