Uskla\u0111ivanje zakonodavstva sa pravnim tekovinama Evropske unije jedan je od glavnih zadataka Crne Gore u pregovara\u010dkom procesu. Me\u0111utim, u oblasti temeljnih prava, usvajanje normi \u010desto ne prati i njihova adekvatna primjena. Analize civilnog sektora i me\u0111unarodnih partnera pokazuju da formalni napredak na papiru ne oslikava realno stanje na terenu, posebno kada je rije\u010d o marginalizovanim grupama.<\/p>\n\n\n\n
„Mo\u017eemo slobodno re\u0107i da smo nespremni u tom slu\u010daju jer imati zakon, a ne primjenjivati ga adekvatno, zna\u010di da mi imamo samo zakone na papiru i oni nemaju svu te\u017einu kao onda kad bi se ti zakoni adekvatno i primjenjivali, mi upravo zbog tog pitanja i pokre\u0107emo ovu temu godinama unazad da je zakone neophodno konstantno implementirati na adekvatan\u00a0 na\u010din kako bi se i na kraju kao jedan produkt takve implementacije bio taj ve\u0107i stepen dru\u0161tvene prihva\u0107enosti LGBTIQ osoba“, kazala je direktorica Queer Montenegro Sta\u0161a Ba\u0161trica.<\/p>\n\n\n\n
Da zakoni u Crnoj Gori imaju administrativnu funkciju, ali ne i su\u0161tinski dru\u0161tveni efekat, najbolje pokazuju najnoviji statisti\u010dki podaci. Crnogorski gradovi, a prvenstveno Budva i Podgorica, postali su regionalni centri za sklapanje istopolnih partnerstava. Ipak, iza rekordnih brojki krije se jasan paradoks, ve\u0107inu onih koji staju pred crnogorske mati\u010dare \u010dine strani dr\u017eavljani.<\/p>\n\n\n\n
„Cilj Ministarstva ljudskih i manjinskih prava je da se tokom ove godine u potpunosti omogu\u0107i primjena Zakona o \u017eivotnom partnerstvu lica istog pola, kako bi LGBTIQ osobe u Crnoj Gori ostvarivale prava koja su im zakonom garantovana“, saop\u0161tio je ministar Fatmir \u0110eka.<\/p>\n\n\n\n
Na br\u017ee uklanjanje barijera opominje i Brisel. Evropska komisija u svojim izvje\u0161tajima redovno nagla\u0161ava da bez mjerljivih rezultata na terenu i promjene dru\u0161tvene svijesti, evropski standardi ostaju nedosti\u017eni.<\/p>\n\n\n\n
„Zakonodavni i institucionalni okvir za osnovna prava u Crnoj Gori je u velikoj mjeri uspostavljen, a dr\u017eava uglavnom ispunjava svoje me\u0111unarodne obaveze u oblasti ljudskih prava. Ipak, potrebni su dodatni napori kako bi se ovaj okvir u potpunosti implementirao i obezbijedio pristup pravdi i ostvarivanje prava u upravnim i sudskim postupcima, posebno za osobe u ranjivim situacijama“, ka\u017eu iz Evropske komisije.<\/p>\n\n\n\n
Jasno je da se izgradnja inkluzivnog dru\u0161tva ne zavr\u0161ava pukim glasanjem u parlamentu, ve\u0107 je neophodno da se ona \u017eivi, a ne da se, kako upouoravaju iz civilnog sektora, seksualna orjentacija koristi kao sredstvo za politi\u010dke obra\u010dune u pojedinicm situacijama.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj podatak jasno ilustruje jaz izme\u0111u slova na papiru i realnosti. Dok stranci koriste pravne benefite koje Crna Gora formalno nudi, doma\u0107a LGBTIQ zajednica se, zbog i dalje izra\u017eene homofobije, dru\u0161tvene distance i tradicionalizma, rijetko odlu\u010duje na zvani\u010dnu registraciju partnerstva, biraju\u0107i \u017eivot u anonimnosti.<\/p>\n\n\n\n
Da sistem i te kako kasni, potvr\u0111uju i sa najvi\u0161ih dr\u017eavnih adresa. Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir \u0110eka, na sastanku sa predstavnicima resornih ministarstava sredinom maja, podsjetio je da je od usvajanja akta u Parlamentu pro\u0161lo skoro pet godina. Me\u0111utim, izvr\u0161na vlast jo\u0161 uvijek nije zavr\u0161ila svoj dio posla, pa zakonski i podzakonski okvir koji bi omogu\u0107io punu primjenu prava i dalje nije u potpunosti uskla\u0111en.<\/p>\n\n\n\n