<\/p>\n\n\n\n
Najnovija istra\u017eivanja sajber-bezbjednosti potvrdila su ono \u0161to je \u0161iri trend u cijelom digitalnom svijetu \u2013 za napade, ali istovremeno i za odbranu od hakera, sve vi\u0161e se koriste takozvani agenti jinteligencije, programi koji samostalno obavljaju zadatke, donose odluke bez stalnog nadzora i uputstava \u010dovjeka. Omiljeni metod hakera je, po svemu sude\u0107i, preru\u0161avanje virusa i drugog zlonamjerno kreiranog softvera (malware) u popularne agente i servise VI.<\/p>\n\n\n\n \u201eKasperski“, jedna od vode\u0107ih svetskjkompanija za sajber-bezbjednost, od po\u010detka godine otkrila je \u0161irom svijeta vi\u0161e od 92.000 takvih slu\u010dajeva, saop\u0161teno je u Rimu na godi\u0161njoj konferenciji \u201eKasperski Horizonti“ (Kaspersky Horizons). Istra\u017eiva\u010dki tim „Kasperskog“ otkrio je novu hakersku akciju pod imenom „Silver Foks“ (Silver Fox). U okviru operacije, napada\u010di su distribuirali la\u017ene aplikacije popularnog \u010detbota „Klod“ (Claude) za Vindouz, Mek i Linuks.<\/p>\n\n\n\n \u010cim bi ih pokrenuli, virusi bi bili neprimjetno instalirani na ure\u0111aje \u017ertava, omogu\u0107avaju\u0107i dugoro\u010dni pristup kompromitovanim sistemima i osjetljivim podacima.<\/p>\n\n\n\n Sajber-kriminalci zloupotrebljavaju prepoznatljive brendove kako bi namamili \u017ertve da preuzmu korumpirane fajlove \u2013 la\u017ene aplikacije \u201e\u010cet d\u017ei-pi-ti“ (Chat GPT) \u010dinile su 49 odsto svih otkrivenih napada, dok su \u201eKlod“ (Claude) i \u201eD\u017eemini“ (Gemini) u\u010destvovali sa po 18 odsto. Istovremeno, polje napada se \u0161iri, jer obuhvata mobilne ure\u0111aje, usluge u oblaku i servere, dok vje\u0161ta\u010dka inteligencija ubrzava i napade i odbranu \u2013 to je klju\u010dna poruka koju je na konferenciji prenio Andrea Fumagali, stru\u010dnjak za sajber-bezbednost i vje\u0161ta\u010dku inteligenciju. Posebno je istakao da se ransomver (ransomware) \u2013 softver koji zaklju\u010dava podatke \u017ertve i tra\u017ei otkup za njihovo osloba\u0111anje \u2013 danas mo\u017ee iznajmiti kao usluga u okviru globalnih kriminalnih ekosistema. Fumagali je naglasio da vi\u0161e nije pitanje da li \u0107e se napad dogoditi, nego kada i da li \u0107e odbrana biti spremna.<\/p>\n\n\n\n \u201eUvijek smo iza napada\u010da i reagujemo na napade \u2013 napada\u010d je br\u017ei, oni inoviraju“, rekao je, dodaju\u0107i da \u201enapada\u010di neprestano preti\u010du odbranu \u2013 inoviraju br\u017ee, sara\u0111uju globalno u veoma koordinisanim ekosistemima i iskori\u0161\u0107avaju \u010dinjenicu da napada\u010du je dovoljan samo jedan uspjeh, dok odbrana mora da ih zaustavi u svim slu\u010dajevima“. Rad je u velikoj mjeri ve\u0107 automatizovan, a u narednim godinama o\u010dekuje se da odbranu od hakera u sve ve\u0107oj mjeri preuzimaju agenti vje\u0161ta\u010dke inteligencije, posebno trenirani za potrebe sajber-bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n Ne samo da prikupljaju podatke, nego ih i interpretiraju i razumiju, otkrivaju\u0107i sumnjivo pona\u0161anje. Ipak, Fumagali je naglasio da kriti\u010dne odluke i dalje donose ljudi \u2013 i da ljudi i dalje ostaju najslabija karika u lancu sajber-bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n Dmitrij Galov, \u0161ef globalnog tima za istra\u017eivanje i analizu u \u201eKasperskom“, istakao je da agenti vje\u0161ta\u010dke inteligencije smanjuju tro\u0161kove i napada i odbrane.<\/p>\n\n\n\n Kao primjere naveo je masovni fi\u0161ing, razvoj virusa uz pomo\u0107 vje\u0161ta\u010dke inteligencije i automatizovano prikupljanje podataka. Prema istra\u017eivanju \u201eKasperskog“, 99 odsto ispitanih kompanija planira da koristi vje\u0161ta\u010dku inteligenciju za sajber-bezbjednost \u2013 iako je stvarno usvajanje tih tehnologija u praksi i dalje skromno.<\/p>\n\n\n\n \u201eNajbolje \u0161to kompanije mogu da urade je da razmisle“, poru\u010dio je Galov, aludiraju\u0107i na raspolo\u017eenje u kojem entuzijazam prednja\u010di ispred primjene. Upozorio je i da agenti vje\u0161ta\u010dke inteligencije predstavljaju novu kariku u lancu snabdijevanja \u2013 oslonac na spoljne resurse stvara povezan ekosistem, ali i nove ranjivosti.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u konkretnim prijetnjama izdvojio je la\u017ene \u010detbotove i viruse preru\u0161ene u alate vje\u0161ta\u010dke inteligencije \u2013 poput la\u017enog „Kloda“ za Vindous, Mek i Linuks, kori\u0161\u0107enog za dugoro\u010dnu sajber-\u0161pijuna\u017eu i prikupljanje osjetljivih podataka. Postoje, ka\u017ee, i napadi na samu vje\u0161ta\u010dku inteligenciju \u2013 putem takozvanog ubacivanja prompta i trovanja sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n Agenti vje\u0161ta\u010dke inteligencije ne\u0107e zamijeniti napada\u010de, napominje je Galov, nego \u0107e ih skalirati \u2013 to jest u\u010diniti da njihovi napadi budu masovniji i dalekose\u017eniji. Luana Lo Pikolo, vi\u0161a savjetnica za tehnolo\u0161ko pravo i upravljanje vje\u0161ta\u010dkom inteligencijom, podsjetila je da ma\u0161ine ne misle \u2013 ali da ipak djeluju.<\/p>\n\n\n\n \u201eMi smo odgovorni \u2013 organizacije i korisnici sistema vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Na\u0161a odgovornost je da implementiramo vje\u0161ta\u010dku inteligenciju na odr\u017eivi na\u010din“, rekla je ona.<\/p>\n\n\n\n Istakla je da su potrebni jasni okviri upravljanja. \u201ePotrebni su nam okviri upravljanja koji \u0107e precizno odrediti gdje je delegiranje prihvatljivo, gdje je ljudski nadzor nezamjenljiv i ko snosi odgovornost kada sistemi stupaju u interakciju po ogromnoj brzini i obimu“, zaklju\u010dila je Luana Lo Pikolo<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sajber-kriminalci zloupotrebljavaju prepoznatljive brendove vje\u0161ta\u010dke inteligencije kako bi namamili \u017ertve da preuzmu korumpirane fajlove \u2013 najvi\u0161e je la\u017enih aplikacija \u201e\u010cet d\u017ei-pi-tija“, slijede \u201eKlod“ i \u201eD\u017eemini“. Istovremeno, polje napada se \u0161iri, jer obuhvata mobilne ure\u0111aje i servere, dok se ucjenjiva\u010dki softver \u010dak mo\u017ee iznajmiti i kao usluga.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":903010,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[33177,5933],"naslovna":[],"class_list":["post-973829","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-sajber-beybjednost","tag-tehnologija"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/Sajber-bezbjednost-foto-pixabay.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/973829","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=973829"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/973829\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":973833,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/973829\/revisions\/973833"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/903010"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=973829"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=973829"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=973829"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=973829"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
Preru\u0161avanje u prepoznatljive brendove<\/strong><\/p>\n\n\n\n
La\u017eni „Klod“, \u0161ta ako ga pokrenete<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Ransomver – ucjenjiva\u010dki softver se mo\u017ee iznajmiti kao usluga<\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to uvijek kaskamo za hakerima<\/p>\n\n\n\n
Klin se klinom izbija – agenti VI preuzimaju i odbranu<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Slika<\/p>\n\n\n\n
\u201eNajbolje \u0161to kompanije mogu da urade je da razmisle“<\/strong><\/p>\n\n\n\n
Da li \u0107e VI zamijeniti hakere<\/strong><\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Ma\u0161ine ne misle, ali ipak djeluju \u2013 ko je odgovoran<\/p>\n\n\n\n