U tu\u017ebi se navodi da je 27. februara 2026. godine, u centralnoj informativnoj emisiji \u2013 Dnevniku RTCG-a, emitovan prilog u kome se pominje Prva banka.<\/p>\n\n\n\n
„Dana 27. februara 2026. godine, u centralnoj informativnoj emisiji \u2013 dnevniku tu\u017eenog, emitovan je prilog u kojem je navedeno slede\u0107e: \u201eVe\u0107inski je vlasnik Prve banke koja je bila predmet pa\u017enje kada je 2008. zatra\u017eila i dobila od dr\u017eave kredit od 44 miliona koji je vratila 2009. u \u010detiri tran\u0161e. Mre\u017ea za afirmaciju nevladinog sektora navodi 2014. godine da su Prvu banku dugo koristili pripadnici organizovanog kriminala za pranje novca ste\u010denog kriminalnim aktivnostima. MANS je tada specijalnom tu\u017eiocu tra\u017eio da \u0161to hitnije otvori istragu i detaljno ispita transakcije i poslovanje banke. Nevladina organizacija se pozvala na podatke koje je prikupila regionalna mre\u017ea istra\u017eiva\u010dkih novinara. Ime Ace \u0110ukanovi\u0107a povezuje se i s jednim od najpoznatijih slu\u010dajeva u kojima je dr\u017eavi nanijeta milionska \u0161teta“, navodi se u tu\u017ebi. <\/p>\n\n\n\n
Prva banka je prethodno tu\u017eila i MANS. <\/p>\n\n\n\n
Ranije je vi\u0161e nevladinih organizacija i civilnih aktivista dalo podr\u0161ku Dejanu Milovcu, direktoru Istra\u017eiva\u010dkog centra MANS-a, kao i radu MANS-a u borbi za transparentnost, odgovornost i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
„Tu\u017eba koju je ‘Prva banka Crne Gore’ A.D. podnijela protiv g. Milovca izaziva ozbiljnu zabrinutost u pogledu za\u0161tite slobode izra\u017eavanja i mogu\u0107nosti da istra\u017eiva\u010di, novinari i organizacije civilnog dru\u0161tva slobodno djeluju u javnom interesu, bez straha od pravnih pritisaka. Izjava koja je predmet tu\u017ebe data je u okviru javne debate o pitanjima od nesumnjivog zna\u010daja za dru\u0161tvo, uklju\u010duju\u0107i rad finansijskih institucija i upravljanje javnim resursima. Takve teme moraju ostati otvorene za javnu raspravu u svakom demokratskom dru\u0161tvu, u skladu sa standardima slobode izra\u017eavanja koje garantuje Evropska konvencija o ljudskim pravima i praksa Evropskog suda za ljudska prava\u201c, poru\u010dili su u zajedni\u010dkom saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Posebno, dodaju, zabrinjava \u010dinjenica da se sudski postupak pokre\u0107e zbog izjava zasnovanih na javno dostupnim informacijama i me\u0111unarodnim istra\u017eivanjima, uklju\u010duju\u0107i nalaze organizacije OCCRP.<\/p>\n\n\n\n
„Pokretanje sudskog postupka zbog takvih izjava predstavlja oblik pritiska koji mo\u017ee imati ozbiljan obeshrabruju\u0107i efekat na istra\u017eiva\u010dko novinarstvo i javnu debatu, \u0161to nije u skladu sa evropskim standardima za\u0161tite slobode izra\u017eavanja. Takozvane SLAPP tu\u017ebe (strate\u0161ke tu\u017ebe protiv u\u010de\u0161\u0107a javnosti) sve \u010de\u0161\u0107e se prepoznaju na nivou Evropske unije kao ozbiljna prijetnja demokratiji i vladavini prava“, rekli su u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
U tu\u017ebi protiv RTCG, tu\u017eilac isti\u010de da su navodi neta\u010dni i klevetni\u010dki, te da predstavljaju \u010dinjeni\u010dne tvrdnje o izvr\u0161enju krivi\u010dnog djela pranja novca iz \u010dlana 268. Krivi\u010dnog zakonika Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Prva banka u tu\u017ebi se poziva na odredbe Zakona o obligacionim odnosima, Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao i na pravnu praksu Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu. Posebno se isti\u010de da sloboda izra\u017eavanja nije apsolutna, te da mediji imaju obavezu da postupaju u dobroj vjeri i na osnovu ta\u010dne \u010dinjeni\u010dne osnove, uz po\u0161tovanje etike novinarstva. Tu\u017eilac tra\u017ei naknadu nematerijalne \u0161tete u iznosu od 7.000 eura sa zakonskom zateznom kamatom od dana podno\u0161enja tu\u017ebe, prestanak daljih protivpravnih povreda, uzdr\u017eavanje od budu\u0107ih povreda, te objavljivanje presude u centralnoj informativnoj emisiji \u2013 Dnevniku tu\u017eenog, o tro\u0161ku RTCG-a.T<\/p>\n\n\n\n
Tu\u017eba je podnijeta 2. aprila 2026. godine, a vrijednost spora iznosi 7.000 eura.<\/p>\n\n\n\n
Osnovno dr\u017eavno tu\u017eila\u0161tvo u Nik\u0161i\u0107u podiglo je optu\u017enicu protiv biznismena Aca \u0110ukanovi\u0107a. Brat nekada\u0161njeg premijera i predsjednika dr\u017eave Mila \u0110ukanovi\u0107a tereti se za ve\u0107u koli\u010dinu oru\u017eja i municije koja je prona\u0111ena u njegovoj ku\u0107i u nik\u0161i\u0107kom naselju Rastoci. Optu\u017enica je u me\u0111uvremenu vra\u0107ena na dopunu.<\/p>\n\n\n\n
Acu \u0110ukanovi\u0107u je nakon hap\u0161enja krajem februara ove godine odre\u0111en pritvor zbog opasnosti od bjekstva. Utvr\u0111eno je da je u kratkom roku vi\u0161e puta prelazio dr\u017eavnu granicu, kao i da ima razvijene kontakte u inostranstvu i da mu vi\u0161emilionska imovina mo\u017ee pomo\u0107i u organizovanju bjekstva. Me\u0111utim, naknadno je ulo\u017eio jemstvo u iznosu od oko \u010detiri miliona eura, kako bi mu bilo omogu\u0107eno da se brani sa slobode. Zalo\u017eio je stan u Podgorici koji je pretresan, kao i ku\u0107u u Rastocima i gotov novac. Sud je ocijenio da je taj zalog dovoljan kako bi se \u0110ukanovi\u0107u ukinuo pritvor.<\/p>\n\n\n\n
Pojasnili su da i dalje postoji opasnost od bjekstva, ali da je ipak zalo\u017eio vrijednu imovinu, kao i da ga za Crnu Goru ve\u017eu porodi\u010dne okolnosti koje uz jemstvo daju uvjerenje da \u0107e se odazivati sudskom pozivu. Zatvorske re\u0161etke zamijenila je nanogica, kojom mu je zabranjeno napu\u0161tanje stana u Nik\u0161i\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
\u0110ukanovi\u0107 je odbacio sve optu\u017ebe.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Prva banka podnijela je tu\u017ebu protiv Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) zbog, kako su naveli, „povrede prava li\u010dnosti i naknade nematerijalne \u0161tete“. Tu\u017eba je pred Osnovnim sudom u Podgorici, a banku zastupa advokat Velibor Markovi\u0107.\u00a0<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":911344,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[10],"tags":[5616,1786],"naslovna":[],"class_list":["post-971878","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-prva-banka","tag-rtcg"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971878","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=971878"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971878\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":971879,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971878\/revisions\/971879"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/911344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=971878"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=971878"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=971878"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=971878"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}