<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da je samo u potpunoj sinergiji svih relevantnih aktera mogu\u0107e ispuniti taj zadatak, koji se ni u jednom trenutku ne smije izgubiti iz vida.<\/p>\n\n\n\n
Rezultati istra\u017eivanja Evropske komisije pokazuju da je 54 odsto gra\u0111ana Francuske protiv pro\u0161irenja EU. To je rast od pet procentnih poena u odnosu na istra\u017eivanje iz istog perioda pro\u0161le godine. Uz to, procenat stanovnika Francuske koji su se izjasnili da podr\u017eavaju \u0161irenje EU iznosi 35 odsto, \u0161to je pad od \u0161est procentnih poena u odnosu na prolje\u0107e 2025. Iako zvani\u010dni Pariz tvrdi da podr\u017eava u potpunosti ulazak Crne Gore, \u0161ta nam govore ovi podaci kada je na\u0161 evropski put u pitanju?<\/strong><\/p>\n\n\n\n IVANOVI\u0106:<\/strong> Podaci pokazuju da podr\u0161ka pro\u0161irenju EU, kako ste i nagovijestili u pitanju, varira u razli\u010ditim referentnim periodima, ali i da su te varijacije takve i tolike da se ne mo\u017ee sa sigurno\u0161\u0107u predvidjeti da li \u0107e javno mnjenje u nekom specifi\u010dnom trenutku prevagnuti u korist ili protiv pro\u0161irenja. Tako\u0111e je \u010dinjenica da javno mnjenje o stanju unutar Unije, pa i o njenom pro\u0161irenju, uvijek vi\u0161e zavisi od nekih unutra\u0161njih faktora, prvenstveno ekonomske, socijalne i politi\u010dke slike unutar dr\u017eave, nego od percepcije spoljnopoliti\u010dkih mana ili prednosti pro\u0161irenja EU kao op\u0161teg koncepta, s jedne strane, odnosno utiska o konkretnoj dr\u017eavi kandidatu, s druge strane.<\/p>\n\n\n\n Zbog toga mislim da obja\u0161njavanje \u0161irenja Evropske unije mora biti dvodimenzionalno: jedna dimenzija je geopoliti\u010dki i sigurnosni zna\u010daj prijema novih dr\u017eava \u010dlanica, a druga dimenzija je promovisanje Crne Gore kao budu\u0107e \u010dlanice. Mnoga istra\u017eivanja, ali i stavovi odre\u0111enih politi\u010dkih aktera u razli\u010ditim dr\u017eavama EU, pokazuju diskrepancu upravo u toj ravni, tj. razliku izme\u0111u odnosa prema pro\u0161irenju uop\u0161te i odnosa prema Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n Iz brojnih razgovora sam stekao utisak da kada se govori o pro\u0161irenju javnost u brojnim dr\u017eavama EU ne misli na Crnu Goru, tako da je to prostor u kojem na\u0161a javna diplomatija, ali i na\u0161i prijatelji iz Evropske komisije i dr\u017eava \u010dlanica, mogu i treba da djeluju \u2013 promovisanje Crne Gore, kao prve budu\u0107e \u010dlanice, dr\u017eave koja svojim geografskim polo\u017eajem, demografskom veli\u010dinom, izgra\u0111enim institucionalnim sistemom i politi\u010dkom stabilno\u0161\u0107u ne samo da ne\u0107e niti mo\u017ee na bilo koji na\u010din ugroziti funkcionalnost EU ili ekonomsku stabilnost aktuelnih \u010dlanica EU, ve\u0107 \u0107e im, naprotiv, doprinijeti. Tu vrstu komunikacije je neophodno sprovoditi ne samo u Francuskoj ili dr\u017eavama u kojima postoji manje entuzijazma prema pro\u0161irenju, nego u svim \u010dlanicama EU.<\/p>\n\n\n\n Ukratko, \u0161to je znanje o Crnoj Gori ve\u0107e, to je ve\u0107a i pozitivna percepcija prema njenom u\u010dlanjenju. Dobar korak u tom smjeru bila je npr. objava Evropske komisije, na svim jezicima EU, o Crnoj Gori kao 28. \u010dlanici i koracima koje je jo\u0161 neophodno pre\u0107i da bi se taj cilj realizovao, a jedan od primjera je i studija Konrad Adenauer fondacije s vrlo jednostavnim, ali efektnim, podacima o tome koliko bi gra\u0111ane EU \u201eko\u0161talo\u201c u\u010dlanjenje Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu treba posmatrati i brendiranje aviona nacionalne avio-kompanije, kao i vebsajt 28by28.eu koji pru\u017ea mno\u0161tvo informacija o Crnoj Gori na engleskom i francuskom jeziku. Sve u svemu, dakle, osim kampanje o op\u0161tem zna\u010daju pro\u0161irenja EU, neophodno je \u0161to vi\u0161e promovisati Crnu Goru kao prvu dr\u017eavu na koju se pro\u0161irenje odnosi. Ukoliko se takva komunikaciona strategija sprovede uspje\u0161no i na razli\u010ditim nivoima, mislim da mo\u017eemo posti\u0107i dovoljno dobru percepciju Crne Gore, kako za dvije godine ni javnost ni politi\u010dki akteri u dr\u017eavama EU ne\u0107e vidjeti prepreke za ratifikaciju \u010dlanstva.<\/p>\n\n\n\n Nedavno ste izjavili da \u0107e do avgusta biti odr\u017eane tri me\u0111uvladine konferencije. Glavni izvjestilac \u0160arec pominje 2027. kao godinu za zatvaranje svih poglavlja. Jesu li realne najave iz Vlade da sva poglavlja mo\u017eemo zatvoriti do kraja ove godine?<\/strong><\/p>\n\n\n\n IVANOVI\u0106: <\/strong>Ta\u010dno je o\u010dekivanje da se do avgustovske pauze odr\u017ee tri me\u0111uvladine konferencije, na kojima bi se zatvorio odre\u0111eni broj poglavlja. Crnogorska strana radi sve da se postigne interna spremnost za \u0161to ve\u0107i broj poglavlja, kao i da se ta spremnost na vrijeme prezentuje Evropskoj komisiji, koja to treba da verifikuje i predlo\u017ei dr\u017eavama \u010dlanicama zatvaranje konkretnih poglavlja.<\/p>\n\n\n\n Cilj koji je Vlada zacrtala, a to je zavr\u0161etak pregovora do kraja ove godine, usagla\u0161en je s Evropskom komisijom jo\u0161 pretpro\u0161le godine i napravljena je adekvatna mapa puta, kako bi se taj cilj i ostvario. S na\u0161e strane je bitno da se reformski procesi odvijaju adekvatnom brzinom, da se svi koraci komuniciraju s Evropskom komisijom i da se \u0161to ve\u0107i broj poglavlja, u skladu s kapacitetima i na\u0161e administracije, ali i administracije EK, stavlja na dnevni red me\u0111uvladinih konferencija.<\/p>\n\n\n\n Izvjestilac EP \u0160arec jeste pomenuo mogu\u0107nost da se dio posla prebaci i u 2027. godinu, ali to ne bih tuma\u010dio kao izvjesnost, ve\u0107 kao iskazivanje odre\u0111ene doze opreza, ali i podsticaja, imaju\u0107i u vidu obim obaveza koje je neophodno ispuniti i relativno kratak rok, svega \u0161est mjeseci do kraja godine, do kojeg taj posao mora biti obavljen. Me\u0111utim, i izvjestilac \u0160arec je potvrdio da dostizanje tog cilja jeste mogu\u0107e i da svi treba da se \u0161to vi\u0161e potrude kako bi se taj cilj i realizovao.<\/p>\n\n\n\n Za Crnu Goru je najva\u017enije da postigne svoju internu spremnost za sva poglavlja do kraja godine, iako razumijem da politi\u010dari unutar EU smatraju da se ne bi desilo nikakvo nazadovanje cjelokupnog procesa ukoliko bi odre\u0111eni broj poglavlja bio zatvoren i sa nekoliko mjeseci zaka\u0161njenja. Me\u0111utim, ono \u010dega svi moramo biti svjesni jeste da zaista predstoji da se ispuni jo\u0161 puno obaveza i da to zahtijeva nepodijeljenu pa\u017enju ne samo institucija izvr\u0161ne vlasti, ve\u0107 jednako i zakonodavne i sudske vlasti. Samo je u potpunoj sinergiji svih relevantnih aktera mogu\u0107e ispuniti taj zadatak, koji se ni u jednom trenutku ne smije izgubiti iz vida.<\/p>\n\n\n\n Kako idu pregovori sa Hrvatskom oko poglavlja 31? Kako \u0107e na dinamiku pregovora uticati to \u0161to je ministar Krapovi\u0107 na \u010delu Komisije za brod \u201eJadran\u201c? Lo\u0161e ide komunikacija izme\u0111u Demokrata i zvani\u010dnog Zagreba? Va\u0161 komentar?<\/strong><\/p>\n\n\n\n IVANOVI\u0106: <\/strong>Crna Gora i Republika Hrvatska ne pregovaraju oko poglavlja 31 jer su u okviru toga poglavlja sva mjerila ispunjena i ono je spremno za zatvaranje ve\u0107 skoro dvije godine.<\/p>\n\n\n\n Pitanja oko kojih se pregovara su, na\u017ealost, otvorena prije vi\u0161e decenija i definitivno je do\u0161lo vrijeme da se o njima otvoreno razgovara, umjesto da se ona, kao u nekom prethodnom periodu, pre\u0107utkuju ili guraju pod tepih. Bitno je da dvije dr\u017eave, nadam se u najskorijoj budu\u0107nosti, sara\u0111uju unutar Evropske unije neoptere\u0107ene pitanjima iz pro\u0161losti, ali je jo\u0161 bitnije da ta pro\u0161lost ne bude teret budu\u0107im generacijama. Iz toga razloga je Crna Gora razgovorima pristupila u dobroj vjeri sa \u017eeljom da konkretnim predlozima i rje\u0161enjima doprinese skidanju otvorenih bilateralnih pitanja sa dnevnog reda. Jedno od tih pitanja je \u0161kolski brod \u201eJadran\u201c, za koji Republika Hrvatska ima odre\u0111ene argumente, ali ih ima i Crna Gora.<\/p>\n\n\n\n Dobro je da se ti argumenti razmjenjuju u okviru adekvatnih komisija koje su formirale dvije vlade. Kao \u0161to ste mogli vidjeti, ministar Krapovi\u0107 je nedavno i izjavio da garantuje \u201eda \u0107e razgovori biti obavljeni u dobroj vjeri, sa naporima usmjerenim da se situacija rije\u0161i prihvatljivim i odr\u017eivim rje\u0161enjem za obje strane\u201c, tako da ja mogu samo ista\u0107i da mislim da je to ispravan pristup i da vjerujem da \u0107e obje strane raditi upravo u cilju postizanja rje\u0161enja koje \u0107e biti obostrano prihvatljivo.<\/p>\n\n\n\n Da li ste zadovoljni ulogom crnogorskih ambasada u zemljama Evropske unije? Da li se dovoljno radi na promociji Crne Gore kao budu\u0107e \u010dlanice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n IVANOVI\u0106:<\/strong> Kao \u0161to sam i u odgovoru na prvo pitanje istakao, osim uobi\u010dajene politi\u010dko-diplomatske komunikacije, sad je vrijeme da se intenziviraju i javno-diplomatski napori, odnosno da se \u0161to vi\u0161e u\u010dini na promovisanju Crne Gore, kao dr\u017eave koja \u0107e svojim skorim \u010dlanstvom u EU doprinositi koheziji, stabilnosti i bezbjednosti Unije.<\/p>\n\n\n\n Obim crnogorske diplomatske mre\u017ee zahtijeva da ona mora biti kompaktna i efikasna, a da svaki crnogorski diplomata, bez obzira na rang, daje su\u0161tinski doprinos ostvarenju primarnog spoljnopoliti\u010dkog cilja. U odnosu na neki prethodni period, popunjenost mre\u017ee je zadovoljavaju\u0107a, iako, na\u017ealost, neke ambasade jo\u0161 uvijek funkcioni\u0161u na nivou otpravnika poslova. U svakom slu\u010daju, moj utisak je da crnogorska diplomatija ima svijest o su\u0161tinskom zna\u010daju trenutka u kojem se Crna Gora nalazi u kontekstu evropske integracije, kao i o neophodnosti neprestane komunikacije s institucijama dr\u017eave prijema i aktivnog promovisanja Crne Gore u svim prilikama i formatima.<\/p>\n\n\n\n Ambasadori \u010dlanica EU nas upozoravaju da reforme ne ostavljamo za izbornu godinu. Ako ih ostavimo, mo\u017eemo li izgubiti i ovoliku naklonost Brisela da budemo dio evropske porodice?<\/strong><\/p>\n\n\n\n IVANOVI\u0106: <\/strong>Mislim da to pitanje ne treba ni posmatrati kroz dimenziju naklonosti Brisela, nego kroz vizuru onoga \u0161to je dobro za crnogorsko dru\u0161tvo. Iako sti\u010dem utisak da bi nekim djelovima politi\u010dke scene mo\u017eda i odgovaralo da se dio neophodnih reformi ostavi za izbornu godinu, vjerujem da to nije u interesu gra\u0111ana Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n Partikularni partijski interesi, uklju\u010duju\u0107i i pozicioniranje pred izbore 2027. godine, \u010desto nijesu komplementarni sa dr\u017eavnim interesima, koji se odnose na sve gra\u0111ane. Crna Gora je posljednjih godina stekla demokratsku zrelost koja podrazumijeva da gra\u0111ani shvataju da, u politi\u010dkom \u017eivotu, ne postoje odsudne bitke ili sudbonosni izbori. Tu zrelost treba ne samo da prepoznaju, nego i da prihvate, svi politi\u010dki akteri \u2013 izbori \u0107e do\u0107i i pro\u0107i, a ovaj zamah u evropskoj integraciji i \u0161ansa da Crna Gora kona\u010dno zavr\u0161i pregovore koji traju ve\u0107 \u010detrnaest godina te\u0161ko da \u0107e se ponoviti, ako se sada ispuste.<\/p>\n\n\n\n Izvr\u0161na vlast i parlamentarna ve\u0107ina su toga apsolutno svjesni i zato se i ula\u017eu maksimalni napori da se proces okon\u010da do kraja godine i da Crna Gora u izbornu godinu mo\u017ee da u\u0111e kao izvjesno budu\u0107a \u010dlanica EU, a da predizborna kampanja bude takmi\u010denje u znanju, viziji i sposobnosti kako na najbolji na\u010din iskoristiti EU \u010dlanstvo i kako gra\u0111anima u narednom periodu obezbijediti kvalitetniji i prosperitetniji \u017eivot. U krajnjem, ne vjerujem da mo\u017ee do\u0107i do gubitka naklonosti Evropske unije, ali sam siguran da \u0107e oni koji ne budu djelima dokazali svoju deklarativnu evropsku orijentaciju definitivno izgubiti i ono povjerenje koje im je preostalo.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Za Crnu Goru je najva\u017enije da postigne svoju internu spremnost za sva poglavlja do kraja godine, iako razumijem da politi\u010dari unutar EU smatraju da se ne bi desilo nikakvo nazadovanje cjelokupnog procesa ukoliko bi odre\u0111eni broj poglavlja bio zatvoren i sa nekoliko mjeseci zaka\u0161njenja. Me\u0111utim, ono \u010dega svi moramo biti svjesni jeste da zaista predstoji da se ispuni jo\u0161 puno obaveza i da to zahtijeva nepodijeljenu pa\u017enju ne samo institucija izvr\u0161ne vlasti, ve\u0107 jednako i zakonodavne i sudske vlasti, ka\u017ee u razgovoru za Pobjedu potpredsjednik Vlade Crne Gore Filip Ivanovi\u0107.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":941369,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[7],"tags":[282,2217,722,5621,213],"naslovna":[910],"class_list":["post-971357","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-politika","tag-eu","tag-filip-ivanovic-2","tag-hrvatska","tag-poglavlja","tag-pregovori","naslovna-preporuceno"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Filip-Ivanovic-ministar-foto-Vlada-CG.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971357","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=971357"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971357\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":971358,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971357\/revisions\/971358"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/941369"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=971357"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=971357"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=971357"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=971357"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}