{"id":971349,"date":"2026-05-17T07:36:00","date_gmt":"2026-05-17T05:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=971349"},"modified":"2026-05-17T07:27:57","modified_gmt":"2026-05-17T05:27:57","slug":"plavsko-jezero-nestaje-pred-ocima-svjetska-banka-ulaze-u-spas-prirodnog-bisera","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/plavsko-jezero-nestaje-pred-ocima-svjetska-banka-ulaze-u-spas-prirodnog-bisera\/","title":{"rendered":"Plavsko jezero nestaje pred o\u010dima: Svjetska banka ula\u017ee u spas prirodnog bisera"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n\n\n\n

Svjetska banka je, kako je objasnio, opredijelila vi\u0161e od pola miliona dolara za izradu Okvira za upravljanje \u017eivotnom sredinom i socijalnim pitanjima za Plavsko jezero i kompletan sliv.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNa sastanku predstavnika Op\u0161tine Plav, delegacije Svjetske banke na \u010delu sa \u0161efom operacija Denisom Mesihovi\u0107em i projektnog tima na \u010delu sa Vladanom Dubljevi\u0107em potvr\u0111eni su naredni koraci u okviru SDIP II programa u vezi sa revitalizacijom i za\u0161titom Plavskog jezera, u skladu sa standardima Svjetske banke\u201d“, rekao je Canovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

On je dodao da \u0107e kroz kapitalni bud\u017eet Ministarstva javnih radova biti raspisan me\u0111unarodni tender za izradu projektne dokumentacije prve faze revitalizacije, koja \u0107e obuhvatiti uklanjanje sedimenta iz dijela jezera, antierozione mjere na slivu i stabilizaciju obala rijeke Lju\u010de, kao i analize nanosa, poplava, kvaliteta voda i erozivnih podru\u010dja, \u010dime \u0107e se po prvi put omogu\u0107iti cjelovit pristup dugoro\u010dnom rje\u0161avanju problema Plavskog jezera.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNakon zavr\u0161etka projektne dokumentacije i odobrenja Svjetske banke, bi\u0107e poznata i visina sredstava za izvo\u0111enje radova kroz SDIP II program, \u010dime \u0107e biti zatvorena kompletna finansijska konstrukcija projekta. Plavsko jezero danas nije samo ekolo\u0161ko pitanje. Ono je pitanje razvoja Plava, za\u0161tite prostora i budu\u0107nosti cijelog kraja\u201d“, napisao je Canovi\u0107 uz zahvalnost Svjetskoj banci, Ministarstvu poljoprivrede, \u0161umarstva i vodoprivrede, Ministarstvu finansija i Ministarstvu javnih radova na podr\u0161ci ovom va\u017enom projektu.<\/p>\n\n\n\n

Ekolozi ve\u0107 godinama upozoravaju da bi najve\u0107e ledni\u010dko jezero na Balkanu, Plavsko jezero, moglo potpuno nestati u narednih dvjesta pedeset godina, ako ve\u0107 sada ne po\u010dnu da se preduzimaju hitne mjere na sprje\u010davanju najbitnijih negativnih procesa koji ga vode u tom pravcu.<\/p>\n\n\n\n

„Priroda i ljudi \u010dine svoje. Prema Jovanu Cviji\u0107u po\u010detkom pro\u0161log vijeka, odnosno 1913. godine, jezero je imalo povr\u0161inu skoro pet i po kilimetara kvadratnih, \u0161to je gotovo tri puta vi\u0161e nego danas. Najve\u0107e koli\u010dine nanosa i takozvanih nutrijenata u jezero dospijevaju rijekom Lju\u010dom, a odre\u0111ene koli\u010dine poti\u010du sa neposrednog sliva\u201c“, obja\u0161njavaju ekolozi.<\/p>\n\n\n\n

Prema mjerenjima koje je 2009. godine uradio Hidrometeorolo\u0161ki zavod Crne Gore, povr\u0161ina jezera je tada iznosila 179,5 hektara, dok je sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka izsnosila oko 199 hektara.<\/p>\n\n\n\n

„To zna\u010di da da se u posljednjih \u010detrdeset godina povr\u0161ina takozvanog vodnog ogledala Plavskog jezera smanjila za oko deset procenata. Za sedamnaest procenata u tom kratkom periodu smanjila se i zapremina jezera, i sada umjesto 7,7 miliona kubnih metara vode, iznosi 6,3 miliona\u201c, ka\u017eu ekolozi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Plavsko jezero predstavlja geolimnolo\u0161ki rudiment dubljeg i ve\u0107eg  ledni\u010dkog jezera koje se nekada pru\u017ealo pravcem jugozapad-sjeveroistok. Jezero je nastalo otapanjem lednika u plavsko-gusinjskom valovu po\u010detokom perioda koji se ozna\u010dava nazivom Halocen.<\/p>\n\n\n\n

Tokom takozvane Wurmske glacijacije ledeni prekriva\u010d na Prokletijama je zahvatao prostor od oko dvjesta pedeset kilometara kvadratnih.<\/p>\n\n\n\n

Nauka je utvrdila da su se ve\u0107i lednici iz takozvanih cirkova na sjevernoj i sjeverozapadnoj strani planine spu\u0161tali u dolinu Vrmo\u0161ke rijeke, Grn\u010dara i Vruje.<\/p>\n\n\n\n

U pro\u0161irenju kod Gusinja lednici su se spajali, a dalje se ledni\u010dka masa, debljine i do dvjesta metara, kretalja dolinom rijeke lju\u010de. Ovaj lednik du\u017eine trideset i pet kilometara, zavr\u0161avao se na mjestu gdje je danas Plavsko jezero.<\/p>\n\n\n\n

U njemu je i danas, nez obzira na negativne prirodne uticaje i one \u010diji je faktor \u010dovjek, prisutan veliki broj endemskih, endemoreliktnih, zatim reliktnih, ljekovitih i drugih korisnih biljaka, a od \u010detrdeset i dvije vrste vodozemaca, \u010dak devet su endemi\u010dne.<\/p>\n\n\n\n

Ekolozi upozorava da se Plavsko jezero suo\u010dava sa devastacijom zbog nekontrolisanja  otpadnih voda, uzurpacije obale divljom gradjom, zatim zbog neplanske eksploatacije \u0161ljunka iz njegovih pritoka, ali isto tako i nekontrolisane sje\u010de \u0161uma.<\/p>\n\n\n\n

U nekim dokumentima je ranije zapisano da osim dijela Prokletija koji je dobio formalnu za\u0161titu progla\u0161enjem nacionalnog parka, na teritoriji op\u0161tine Plav prepoznati su i drugi lokaliteti za za\u0161titu biodiverziteta.<\/p>\n\n\n\n

Tu spadaju dolina Lima i planina Visitor koji su ozna\u010deni kao takozvana Emerald stani\u0161ta, po kriterijumima Bernske konvencije, a time predstavljaju i budu\u0107e lokacije Natura 2000 ekolo\u0161ke mre\u017ee od zna\u010daja za o\u010duvanje biodivierziteta na nivou Evropske unije.<\/p>\n\n\n\n

Masiv Prokletija i Plavsko jezero tako\u0111e su prepoznati i kao va\u017ena stani\u0161ta za stanovanje ptica, odnosno IBA podru\u010dja. Planinski dio kao gnjezdili\u0161te za vi\u0161e od \u010detrdeset i tri procenta ukupne ornitofaune ragistrovane u Crnoj Gori, \u0161to ga \u010dini najna\u010dajnijim stani\u0161tem ptica u kontinentalnom dijelu na\u0161e dr\u017eave. Samo Plavsko jezero, kao gnjezdili\u0161te ptica mo\u010dvarica, najve\u0107e je stani\u0161te ugro\u017eene pti\u010dje vrste prdavac (Crex crex).<\/p>\n\n\n\n

Predsjednik op\u0161tine Plav Nihad Canovi\u0107 je ranije izjavio da je lokalna uprava na dobrom putu da kona\u010dno napravi konkretne korake i u saradnji sa me\u0111unarodnom zajednicom i Vladom Crne Gore u\u0111e u proces za\u0161tite i revitalizacije Plavskog jezera.<\/p>\n\n\n\n

\u201cNe \u010duvamo samo jezero. \u010cuvamo budu\u0107nost Plava. Uz podr\u0161ku Svjetske banke i saradnje sa Ministarstvom javnih radova, obezbijedili smo sredstva i kre\u0107emo sa procesom za izradu dokumentacije.\u00a0Djela ostaju\u201d“, napisao je Canovi\u0107 na svom Fejsbuk profilu.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Op\u0161tina Plav je uz podr\u0161ku Svjetske banke napravila prve ozbiljne korake u pogledu za\u0161tite i revitalizacije Plavskog jezera. To je na svom fejsbuk profilu objavio predsjednik ove sjeverne op\u0161tine Nihad Canovi\u0107 nakon sastanka sa predstavnicima Svjetske banke.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":971351,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[7163,2010,5296],"naslovna":[910],"class_list":["post-971349","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-nihad-canovic","tag-plav","tag-svjetska-banka","naslovna-preporuceno"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Plavsko-jezero-foto-TO-Plav.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971349","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=971349"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971349\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":971352,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971349\/revisions\/971352"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/971351"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=971349"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=971349"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=971349"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=971349"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}