Iz Uprave policije za Pobjedu poru\u010duju da je ljudski faktor, odnosno prekora\u010denje brzine, alkohol i nedozvoljeno preticanje i dalje dominantan uzrok tragedija, a da Podgorica ostaje grad sa najve\u0107im brojem saobra\u0107ajnih nezgoda u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Prema podacima Monstata, u prvom kvartalu 2026. godine evidentirano je 1.359 saobra\u0107ajnih nezgoda, \u0161to je brojka kao u istom periodu prethodne godine, kada je registrovan 1.361 udes. Me\u0111utim, broj poginulih porastao je sa osam na 14, dok je broj povrije\u0111enih lica pove\u0107an sa 564 na 568. Ukupan broj nastradalih u saobra\u0107ajnim nezgodama u prvom kvartalu ove godine iznosio je 582, \u0161to je za 1,7 odsto vi\u0161e nego lani.<\/p>\n\n\n\n
Iz Uprave policije, koja vodi sopstvenu evidenciju na osnovu Zakona o bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima, navode da je tokom prva \u010detiri mjeseca ove godine evidentirano 1.909 saobra\u0107ajnih nezgoda, dok je u istom periodu prethodne godine registrovano 1.872, \u0161to predstavlja pove\u0107anje od oko dva odsto.<\/p>\n\n\n\n
Pad smrtnosti, ali rast te\u0161ko povrije\u0111enih<\/strong><\/p>\n\n\n\n Godi\u0161nji izvje\u0161taj o stanju bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima za 2025. godinu, koji je Odsjek za bezbjednost drumskog saobra\u0107aja Uprave policije objavio u martu ove godine, pokazuje da je pro\u0161la godina zavr\u0161ena sa 6.831 saobra\u0107ajnom nezgodom, \u0161to je pove\u0107anje od 2,7 odsto u odnosu na 2024. U njima je poginulo 67 osoba – osam manje nego godinu ranije.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, broj povrije\u0111enih je rastao: ukupno 3.179 lica, odnosno 3,3 odsto vi\u0161e nego 2024, dok je broj te\u017ee povrije\u0111enih porastao \u010dak za 14,5 odsto, sa 598 na 685. Drugim rije\u010dima, manje je smrtnih ishoda, ali su nezgode ostavljale te\u017ee posljedice po pre\u017eivjele.<\/p>\n\n\n\n Uprava policije je u zaklju\u010dku izvje\u0161taja ocijenila da je \u201eukupno stanje bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima u Crnoj Gori u 2025. godini bilo nezadovoljavaju\u0107e\u201c, uprkos padu broja poginulih.<\/p>\n\n\n\n Monstatovi kvartalni podaci pokazuju da su drugi i tre\u0107i kvartal koji obuhvataju turisti\u010dku sezonu najopasniji periodi godine. U drugom kvartalu 2025. registrovane su 1.732 saobra\u0107ajne nezgode, \u0161to je 5,5 odsto vi\u0161e nego u istom periodu 2024, sa 822 nastradala lica, me\u0111u kojima 19 poginulih.<\/p>\n\n\n\n Ljudski faktor uzrok tragedija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Podgorica je, kako su za Pobjedu kazali iz Uprave policije, grad koji bilje\u017ei najve\u0107i broj saobra\u0107ajnih nezgoda u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n \u201eRazlog za to je najve\u0107a frekvencija saobra\u0107aja, ali i \u010dinjenica da kroz teritoriju glavnog grada prolazi najve\u0107i broj najzna\u010dajnijih saobra\u0107ajnica. Mada se \u010desto postavlja pitanje \u0161ta je glavni uzrok saobra\u0107ajnih nezgoda, potpuno precizni podaci se ne mogu dati u svim slu\u010dajevima, jer se kod nezgoda sa te\u017eim posljedicama sprovode vje\u0161ta\u010denja, a kona\u010dan uzrok utvr\u0111uje se u sudskim postupcima. Ipak, na osnovu dosada\u0161njih nalaza i mi\u0161ljenja vje\u0161taka saobra\u0107ajne struke, dominantan uzrok najte\u017eih saobra\u0107ajnih nezgoda jeste ljudski faktor\u201c, ukazali su iz Uprave policije.<\/p>\n\n\n\n Naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke koje, kako navode, dovode do tragedija na putevima jesu prekora\u010denje brzine, kretanje u suprotnom smjeru, nedozvoljeno preticanje, vo\u017enja pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, neustupanje prvenstva prolaza i nepropu\u0161tanje pje\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n Ovi nalazi se podudaraju sa preliminarnim ocjenama vje\u0161taka iz godi\u0161njeg izvje\u0161taja Uprave policije, prema kojima je u smrtonosnim nezgodama u 2025. godini uzrok prvenstveno ljudski faktor, neprilago\u0111ena brzina, prelazak na suprotnu kolovoznu traku, uticaj alkohola i drugih psihoaktivnih supstanci, nekori\u0161\u0107enje sigurnosnog pojasa, nepa\u017enja voza\u010da i kori\u0161\u0107enje mobilnog telefona tokom vo\u017enje.<\/p>\n\n\n\n Magistralni putevi smrtonosniji, auto-put bez \u017ertava<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iako se najve\u0107i broj nezgoda dogodio na ulicama u naseljenim mjestima 55,86 odsto svih u 2025. godini, prema godi\u0161njem izvje\u0161taju Uprave policije, magistralni putevi su daleko smrtonosniji: tu je poginulo 46 lica, na regionalnim putevima osam, na lokalnim dvoje, dok je na ulicama poginulo \u0161est osoba. Na nekategorisanim putevima \u017eivot je izgubilo pet ljudi.<\/p>\n\n\n\n Auto-put \u201ePrinceza Ksenija\u201c izdvaja se kao izuzetak – njime je u 2025. pro\u0161lo 3.212.066 vozila, a nije bilo stradalih. U izvje\u0161taju Uprave policije ocijenjeno je da je \u201eauto-put u potpunosti opravdao o\u010dekivanja u bezbjednosnom smislu\u201c i da je \u201epostavio savremene standarde za izgradnju ostalih dionica auto-puta, Jadransko-jonskog auto-puta i brzih saobra\u0107ajnica\u201c.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i broj poginulih pro\u0161le godine bio je u Podgorici – 17, u Nik\u0161i\u0107u 11 i Budvi \u0161est, prema podacima Uprave policije. Najve\u0107i javni rizik registrovan je u Nik\u0161i\u0107u, zatim u Bijelom Polju, Baru i Podgorici. Stradala su 53 mu\u0161karca i 14 \u017eena, 49 dr\u017eavljana Crne Gore i 18 stranaca. Najopasniji dan u sedmici je nedjelja, kada je poginulo 16 osoba.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107i broj prekr\u0161aja \u010dine mu\u0161karci<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Uprave policije ukazuju da na porast broja saobra\u0107ajnih nezgoda uti\u010de i konstantno pove\u0107anje broja registrovanih vozila u Crnoj Gori, ali i sve ve\u0107i broj vozila u tranzitu, \u0161to potvr\u0111uju i podaci grani\u010dne policije o rastu broja prelazaka putnika i vozila preko grani\u010dnih prelaza. Prema godi\u0161njem izvje\u0161taju Uprave policije, na grani\u010dnim prelazima u 2025. registrovan je prelazak 7.395.356 vozila, \u0161to je tri odsto vi\u0161e nego godinu ranije.<\/p>\n\n\n\n \u201eKada je rije\u010d o saobra\u0107ajnim prekr\u0161ajima, prema podacima koje Uprava policije vodi u skladu sa Zakonom o bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima, znatno ve\u0107i broj prekr\u0161aja \u010dine mu\u0161karci. Detaljna starosna struktura prekr\u0161ilaca ne vodi se za sve prekr\u0161aje, ve\u0107 se takve analize uglavnom rade kada su u pitanju saobra\u0107ajne nezgode\u201c, kazali su iz policije Pobjedi.<\/p>\n\n\n\n Na drogu testiran tek mali broj voza\u010da<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Uprave policije navode da je u 2025. godini alkotestirano ukupno 199.250 voza\u010da \u0161to je za 15,3 odsto vi\u0161e nego godinu ranije. Od toga je 9.526 voza\u010da zate\u010deno pod dejstvom alkohola, dok je 285 odbilo alkotestiranje. Kod 891 voza\u010da nalo\u017eeno je uzimanje krvi i urina.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111utim, raniji podaci o testiranju na droge pokazuju ogroman nesrazmjer. Pobjeda je u maju pro\u0161le godine objavila da je policija u prvom kvartalu 2025. godine na prisustvo alkohola u organizmu testirala 40.102 voza\u010da, dok je na prisustvo psihoaktivnih supstanci testirano svega 630, manje od dva odsto u odnosu na broj alkotestiranih. Prema istim podacima koje je tada saop\u0161tila Uprava policije, svaki drugi voza\u010d testiran na droge bio je pozitivan.<\/p>\n\n\n\n Iz Uprave policije tada su za Pobjedu kazali da je u istom periodu li\u0161eno slobode 886 voza\u010da koji su upravljali vozilom pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, me\u0111u kojima je bilo i povratnika u prekr\u0161ajima, a najve\u0107i izmjereni nivo alkohola u organizmu iznosio je preko tri grama po kilogramu, \u0161to je vi\u0161e od \u0161est puta iznad zakonske granice od 0,5 g\/kg.<\/p>\n\n\n\n Naj\u010de\u0161\u0107e gre\u0161ke koje, kako navode iz Uprave policije, dovode do tragedija na putevima jesu prekora\u010denje brzine, kretanje u suprotnom smjeru, nedozvoljeno preticanje, vo\u017enja pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci, neustupanje prvenstva prolaza i nepropu\u0161tanje pje\u0161aka<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od polovine voza\u010da prekora\u010duje brzinu<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mjerenja indikatora bezbjednosti saobra\u0107aja koja je Ministarstvo saobra\u0107aja i pomorstva sprovelo od 16. oktobra do 30. novembra 2025. godine na teritoriji svih 25 op\u0161tina, a koja su uklju\u010dena u izvje\u0161taj Uprave policije, pokazuju zabrinjavaju\u0107u sliku pona\u0161anja voza\u010da i pje\u0161aka.<\/p>\n\n\n\n Od 37.538 vozila \u010dija je brzina mjerena, vi\u0161e od polovine kretalo se brzinom ve\u0107om od ograni\u010denja. Prosje\u010dna brzina prekora\u010denja iznosila je 63,1 kilometar na sat, a najve\u0107a izmjerena brzina na auto-putu bila je 145 kilometara na sat. Najve\u0107i procenat prekora\u010denja zabilje\u017een je u Petnjici (78,2 odsto), Danilovgradu (70,1 odsto), Bijelom Polju, Pljevljima i Zeti.<\/p>\n\n\n\n Sigurnosni pojas na prednjim sjedi\u0161tima koristi samo 46,1 odsto putnika, dok je na zadnjim sjedi\u0161tima upotreba pojasa svega 17 odsto. Dje\u010dja sjedi\u0161ta koriste se u 38,1 odsto slu\u010dajeva. Mobilni telefon tokom vo\u017enje na nedozvoljen na\u010din koristi 10,6 odsto voza\u010da, sa najve\u0107im procentom u Podgorici (17,4 odsto).<\/p>\n\n\n\n Podijeljena odgovornost institucija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Uprave policije upozoravaju da na nastanak saobra\u0107ajnih nezgoda uti\u010du tri osnovna faktora \u010dovjek, vozilo i put sa okru\u017eenjem puta i vremenskim uslovima, ali da je ljudski faktor i dalje primarni uzro\u010dnik, kako u Crnoj Gori tako i u svijetu.<\/p>\n\n\n\n \u201eSaobra\u0107ajna kultura i obrazovanje dio su op\u0161te kulture i obrazovanja dru\u0161tva, a stanje bezbjednosti u saobra\u0107aju ukazuje da, imaju\u0107i u vidu broj saobra\u0107ajnih nezgoda u Crnoj Gori i njihove posljedice, svijest gra\u0111ana o bezbjednom u\u010de\u0161\u0107u u saobra\u0107aju jo\u0161 nije dovoljno razvijena. Upravo je neodgovorno pona\u0161anje u\u010desnika u saobra\u0107aju najodgovornije za veliki broj nezgoda, posebno onih sa najte\u017eim posljedicama. Odgovornost za stanje bezbjednosti ne snosi samo policija, ve\u0107 \u010ditava dru\u0161tvena zajednica. Policija je po definiciji represivni organ i dio izvr\u0161ne vlasti, pa samim tim na odre\u0111ene negativne dru\u0161tvene pojave mo\u017ee reagovati isklju\u010divo u okvirima svojih zakonom definisanih nadle\u017enosti\u201c, pojasnili su iz Uprave policije.<\/p>\n\n\n\n Zakonom o bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima, kako su naglasili, precizno su definisane nadle\u017enosti razli\u010ditih institucija kada je rije\u010d o saobra\u0107ajnom obrazovanju i vaspitanju.<\/p>\n\n\n\n \u201ePorodica ima klju\u010dnu ulogu u saobra\u0107ajnom obrazovanju djece, dok je Ministarstvo prosvjete nadle\u017eno za dono\u0161enje i realizaciju programa saobra\u0107ajnog obrazovanja u vrti\u0107ima, osnovnim i srednjim \u0161kolama, kao i u auto-\u0161kolama. Ministarstvo zdravlja zadu\u017eeno je za edukaciju gra\u0111ana o zdravstvenim aspektima bezbjednog pona\u0161anja u saobra\u0107aju, dok lokalne samouprave imaju obavezu da planiraju i sprovode mjere za\u0161tite u\u010desnika u saobra\u0107aju, posebno djece\u201c, rekli su iz Uprave policije.<\/p>\n\n\n\n Dodaju da va\u017enu ulogu imaju i mediji, \u010diji je zadatak da gra\u0111ane informi\u0161u o bezbjednom u\u010destvovanju u saobra\u0107aju i posljedicama nebezbjednog pona\u0161anja, kao i udru\u017eenja gra\u0111ana koja se bave bezbjedno\u0161\u0107u saobra\u0107aja, brigom o djeci i mladima.<\/p>\n\n\n\n Auto-put \u201ePrinceza Ksenija\u201c izdvaja se kao izuzetak – njime je u 2025. pro\u0161lo 3.212.066 vozila, a nije bilo stradalih. U izvje\u0161taju Uprave policije ocijenjeno je da je \u201eauto-put u potpunosti opravdao o\u010dekivanja u bezbjednosnom smislu\u201c i da je \u201epostavio savremene standarde za izgradnju ostalih dionica auto-puta, Jadransko-jonskog auto-puta i brzih saobra\u0107ajnica\u201c<\/p>\n\n\n\n Strategija do 2030. i nove kazne<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Uprave policije podsje\u0107aju da je Strategijom pobolj\u0161anja bezbjednosti u drumskom saobra\u0107aju za period 2024-2030. definisan niz konkretnih mjera i aktivnosti, zajedno sa nosiocima aktivnosti i rokovima realizacije.<\/p>\n\n\n\n \u201eEvropska komisija dala je pozitivno mi\u0161ljenje na ovaj dokument, koji je potom usvojila i Vlada Crne Gore. Od realizacije ove strategije direktno zavisi stanje bezbjednosti drumskog saobra\u0107aja u Crnoj Gori. U skup\u0161tinskoj proceduri trenutno se nalazi i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima, kojim su predvi\u0111ena zna\u010dajna pove\u0107anja nov\u010danih kazni. Poo\u0161travanje kaznene politike da\u0107e doprinos pobolj\u0161anju op\u0161teg stanja bezbjednosti saobra\u0107aja na putevima, ali efekti tih mjera bi\u0107e kratkoro\u010dni ukoliko se paralelno ne budu sprovodile sistemske mjere predvi\u0111ene Strategijom\u201c, naveli su iz policije.<\/p>\n\n\n\n U godi\u0161njem izvje\u0161taju Uprava policije navodi i da nedostatak stacionarnih radarskih sistema za nadzor saobra\u0107aja u ve\u0107im gradovima i kriti\u010dnim dionicama magistralnih i regionalnih puteva i dalje negativno uti\u010de na stanje bezbjednosti, kao i da kadrovsko stanje saobra\u0107ajne policije postaje \u201elimitiraju\u0107i faktor u obavljanju svakodnevnih policijskih zadataka\u201c.<\/p>\n\n\n\n Dugoro\u010dni rezultati, zaklju\u010duju iz Uprave policije, mogu se posti\u0107i jedino kontinuiranom edukacijom, unapre\u0111enjem saobra\u0107ajne kulture i zajedni\u010dkim djelovanjem svih dru\u0161tvenih institucija.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na crnogorskim putevima u prva tri mjeseca ove godine \u017eivot je izgubilo 14 ljudi, dok je u istom, prvom kvartalu pro\u0161le godine broj izgubljenih \u017eivota bio osam, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Time se prekida pozitivan trend iz 2025. godine, kada je broj poginulih prvi put smanjen za 10,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":898540,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10],"tags":[849,3188,109],"naslovna":[910],"class_list":["post-971053","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-monstat","tag-saobracajna-nesreca","tag-uprava-policije","naslovna-preporuceno"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/02\/saobracajni-udes-sudar-uvidjaj-nesreca-nezgoda-saobracajka-pixabay.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=971053"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":971054,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/971053\/revisions\/971054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/898540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=971053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=971053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=971053"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=971053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}