Zaklju\u010deno je da je oblast gra\u0111evinarstva i dalje zaista najosjetljivija djelatnost i da je neophodno ulo\u017eiti dodatne napore, kako bi primjena mjera za\u0161tite i zdravlja na radu u ovoj grani privrede bila na \u0161to ve\u0107em nivou.<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju naj\u010de\u0161\u0107i faktori rizika po zdravlje, izdvojeno je sjedenje.<\/p>\n\n\n\n
„Po sektorima, naj\u010de\u0161\u0107e ga izvje\u0161tavaju preduze\u0107a u finansijskim i osiguravaju\u0107im djelatnostima (88% preduze\u0107a u sektoru u EU-27), javnoj upravi (88%) i informisanju i komunikacijama (84%). Istra\u017eivanje iz 2020. jo\u0161 je detaljnije i opse\u017enije od prvog, pri \u010demu se veli\u010dina uzorka pove\u0107ala za pola, a u tri su se zemlje dodatno pove\u0107ali nacionalni uzorci“, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Kako navode, dosada\u0161nja praksa prijavljivanja povreda na radu je pokazala mnoge manjkavosti. Jedna od njih je da se prijavljivanje povreda na radu odvija popunjavanjem obrazaca u pisanoj formi na osnovu slobodno une\u0161enog teksta \u0161to je u uslovima dana\u0161nje napredne IT tehnologije neprihvatljivo. Konstatovano je i neprijavljivanje povreda na radu od strane poslodavaca, zaka\u0161njelo prijavljivanje povrede na radu i do mjesec dana, pa \u010dak i situacija da poslodavac ne zna svoje obaveze kada se desi povreda na radu. <\/p>\n\n\n\n
„Uvo\u0111enje jedinstvenog softverskog rje\u0161enja u kojem bi se slivali svi podaci od trenutka nastanka povreda na radu do ostvarivanja prava osiguranika, bilo bi odli\u010dno rje\u0161enje za obezbje\u0111ivanje pouzdanih podataka neophodnih za sektorsko djelovanje“, isti\u010de se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Dodaju da je zaklju\u010deno da odgovorna primjena digitalnih tehnologija mora biti pra\u0107ena kontinuiranim ja\u010danjem kapaciteta za za\u0161titu i zdravlje na radu, kroz aktivnu saradnju svih relevantnih aktera, u cilju stvaranja bezbjednijeg, zdravijeg i pravednijeg radnog okru\u017eenja u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n Moramo uspostaviti mehanizam za utvr\u0111ivanje profesionalnih oboljenja<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Crnoj Gori su organizovane konferencije na ovu temu, a na jednoj od njih je ocijenjeno da Crna Gora hitno mora uspostaviti funkcionalan institucionalni mehanizam za utvr\u0111ivanje profesionalnih oboljenja, kao klju\u010dni stub modernog sistema za\u0161tite i zdravlja na radu.<\/p>\n\n\n\n Kako se navodi, kapaciteti medicine rada moraju biti unaprije\u0111eni, kako u pogledu kadrovskih kapaciteta, tako i uslova rada doktora medicine rada.<\/p>\n\n\n\n \u201eVa\u017ean ishod konferencije jeste informacija da je Ministarstvo zdravlja preduzelo konkretne korake ka institucionalizaciji medicine rada u okviru Instituta za javno zdravlje kao dijela tercijarnog nivoa zdravstvene za\u0161tite\u201c, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n U dokumentu se navodi da je predstavljen model prema kojem je planirano da od 2026. godine pri Institutu za javno zdravlje po\u010dne sa radom posebna kancelarija koju \u0107e \u010diniti komisija od tri ljekara medicine rada sa jasno definisanim godi\u0161njim planom rada.<\/p>\n\n\n\n \u201eJedan od klju\u010dnih zadataka ovako zami\u0161ljene strukture jeste unapre\u0111enje akata kojima su regulisane povrede na radu i profesionalna oboljenja, te stvaranje uslova za po\u010detak rada na utvr\u0111ivanju profesionalnih oboljenja\u201c, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Kako se isti\u010de, predlo\u017eeni model ocijenjen je kao najoptimalnije rje\u0161enje, jer Institut za javno zdravlje Crne Gore ve\u0107 raspola\u017ee potrebnom infrastrukturom, uklju\u010duju\u0107i i savremenu toksikolo\u0161ku laboratoriju.<\/p>\n\n\n\n \u201ePrema procjenama Me\u0111unarodne organizacije rada, profesionalna oboljenja predstavljaju glavni uzrok smrti na radu i to skoro \u0161est puta vi\u0161e od profesionalnih nezgoda\u201c, navodi se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Od 2015. nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n U Crnoj Gori od 2015. godine do danas nije verifikovano nijedno profesionalno oboljenje, dok je u periodu od 2009. do 2015. godine verifikovano svega desetak slu\u010dajeva.<\/p>\n\n\n\n Predstavnici Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Crne Gore potvrdili su da u evidenciji Fonda u posljednjih dvadeset godina nije zabilje\u017een nijedan slu\u010daj invalidske penzije po osnovu profesionalnog oboljenja.<\/p>\n\n\n\n \u201eOvakva statistika ne govori u prilog tome da zaposleni u Crnoj Gori ne obolijevaju od profesionalnih bolesti, ve\u0107 ukazuje na sistemski problem u kojem zaposleni ne mogu ostvariti prava koja im pripadaju\u201c, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n Poru\u010duju da je stvaranje zdravog radnog okru\u017eenja i zakonska obaveza, ali i va\u017eno za stvaranje dugoro\u010dnog uspjeha poslodavaca. .<\/p>\n\n\n\n „Primjena mjera za\u0161tite i zdravlja na radnom mestu je stalan proces koji zahtijeva posve\u0107enost svih \u010dinilaca dru\u0161tva. Efikasna kultura rada je osnova sigurnog i zdravog radnog mjesta. To zna\u010di da svaki aspekt radnog okru\u017eenja, od menad\u017ementa do novozaposlenog, daje prednost za\u0161titi i zdravlju na radu iznad svega. Da bi njegovali ovu kulturu, poslodavci moraju da obezbijede da svi zaposleni razumiju va\u017enost primjene mjera za\u0161tite i zdravlja na radu i da su osposobljeni za bezbjedan i zdrav rad kako bi pratili bezbjednosne protokole“, preporu\u010duju u ovoj strategiji.<\/p>\n\n\n\n Bezbjedan i zdrav rad je, kako zaklju\u010duju, od su\u0161tinskog zna\u010daja za sve zaposlene.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Tokom 2025. godine zabilje\u017eene su 23 povrede na radu, od kojih je pet bilo sa smrtnim ishodom, a 18 su bile te\u0161ke povrede. Ukupno su 24 osobe izgubile \u017eivote na radnim mjestima u periodu od 2020. do 2025. godine. To su podaci iz Strategije za unapre\u0111enje za\u0161tite i zdravlja na radu do 2027. godine. Najve\u0107i broj povreda na radu, smrtnih, te\u0161kih i kolektivnih, de\u0161ava u sredini sedmice, ta\u010dnije \u010detvrtkom.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":970540,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[1577],"naslovna":[910],"class_list":["post-970539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-pet-godina","naslovna-preporuceno"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ddddddddddddddddddddddddddddddd.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/970539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=970539"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/970539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":970541,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/970539\/revisions\/970541"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/970540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=970539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=970539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=970539"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=970539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}} (Foto: Vlada – dokument )<\/em><\/p>\n\n\n\n
(Foto: Vlada – dokument )<\/em><\/p>\n\n\n\n