<\/p>\n\n\n\n
-Alihod\u017ei\u0107 je jedan od najistaknutijih arhitekata, profesora i teoreti\u010dara arhitkture na na\u0161im prostorima. Autor je velikog broja realizovanih objekata, na kojima je prepoznatljiv odsjaj tradicije i kulturnog naslje\u0111a u Crnoj Gori, koji su zapa\u017eeni i visoko vrednovani u na\u0161oj dr\u017eavi, regionu i \u0161ire, kazao je Rastoder u uvodu predstavljanja umjetnika arhitekture.<\/p>\n\n\n\n
Professor na Arhitektonskom fakultetu, Alihod\u017ei\u0107 je poznat po stru\u010dnim opservacijama i djelima koja suptilno njeguju ahitekturu kontinuiteta. On nagla\u0161ava, arhitektura je kulura jer odra\u017eava na\u010din na koji dru\u0161tvo izra\u017eava svoje vrijednosti, potrebe, tehnologiju i identitet kroz prostor.<\/p>\n\n\n\n
– \u201cKultura nije samo umjetnost ili obi\u010daji; to je i na\u010din na koji \u017eivimo i ostavljamo tragove u svijetu. Ku\u0107a, trg ili most nisu neutralni jer govore kako ljudi razumiju \u017eivot, zajednicu, privatnost, mo\u0107 ili ljepotu. Arhitektura uti\u010de na to kako se ljudi kre\u0107u, dru\u017ee, rade i osje\u0107aju u prostoru. To nije samo \u201egradnja zgrada\u201d, ve\u0107 na\u010din na koji dru\u0161tvo izra\u017eava svoje vrijednosti, potrebe, tehnologiju i identitet kroz prostor\u201c, kazao je Alihod\u017ei\u0107 obja\u0161navaju\u0107i rasko\u0161nu prezentaciju arhitektonskih djela i starih objekata koji su ga inspirisali.<\/p>\n\n\n\n
\u201eArhitektura je dio materijalne kulture: njen fizi\u010dki trag i arheolo\u0161ki materijal. Na\u010din na koji ljudi grade govori \u0161ta im je prioritet . Veliki trgovi i javne zgrade pokazuju va\u017enost zajednice ili politike, sakralne gra\u0111evine pokazuju duhovne prioritete. Gra\u0111evine ostaju dugo nakon generacija koje su ih izgradile. Kroz njih se mo\u017ee \u201e\u010ditati\u201d pro\u0161lost jednog mjesta. Materijali, oblici, ornamenti i raspored prostora uvijek imaju kulturno zna\u010denje. Tradicionalne ku\u0107e u razli\u010ditim krajevima svijeta izgledaju druga\u010dije jer odgovaraju klimi, na\u010dinu \u017eivota i obi\u010dajima, dakle-kulturi\u201c- pojasnio je Alihod\u017ei\u0107 i zaslu\u017eio laskave komplimente publike.<\/p>\n\n\n\n
U osvrtu na osebujnu akademsku karijeru, Redovna profesorica na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dr Slavica Stamatovi\u0107- Vu\u010dkovi\u0107, nagalsaila je da Alihod\u017ei\u0107 kreira<\/p>\n\n\n\n
upe\u010datljiv i jedinstven arhitektonski jezik koji, kroz vi\u0161eslojnu savremenu naraciju, odr\u017eava stalni dijalog sa tradicijom.<\/p>\n\n\n\n
-\u201cDjelo profesora Alihod\u017ei\u0107a je neophodno posmatrati kroz tri, podjednako va\u017ena i me\u0111usobno povezana, profesionalna anga\u017emana: pedago\u0161ki, nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dki i stru\u010dno-prakti\u010dni. Tokom 15 godina akademske karijere prof. Alihod\u017ei\u0107 je prepoznat kao uticajan predava\u010d i mentor koji je ostavio dubok trag u promi\u0161ljanju arhitekture generacija mladih crnogorskih arhitekta, \u0161to alumnisti Arhitektonskog fakulteta i sami \u010desto nagla\u0161avaju.<\/p>\n\n\n\n
U nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkom radu iza njega je veliki broj konferencija, istra\u017eivanja, projekata i tekstova razli\u010ditog tipa, objavljenih kako u me\u0111unarodno priznatim, tako i u nacionalnim \u010dasopisima i publikacijama, kao i dva monografska izdanja, od kojih jedno izdanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (Arhitektura Crne Gore 1966 \u2013 1990, kroz prizmu Borbine nagrade, 2015) – podsjetila je Stamatovi\u0107- Vu\u010dkovi\u0107<\/p>\n\n\n\n
U poku\u0161aju da se sa\u017eeto i jezgrovito opi\u0161e njegov arhitektonski pristup mora se naglasiti upravo uspje\u0161na integracija teorije i prakse, \u0161to se najbolje i\u0161\u010ditava kroz nagra\u0111ivane arhitektonske realizacije. Vje\u0161tim balansiranjem izme\u0111u tradicionalnog i savremenog, profesor Alihod\u017ei\u0107 kreira upe\u010datljiv i jedinstven arhitektonski jezik koji, kroz vi\u0161eslojnu savremenu naraciju, odr\u017eava stalni dijalog sa tradicijom, \u010desto kombinuju\u0107i razli\u010dite arhitektonske elemente u kvalitativno novu, oboga\u0107enu prostornu matricu. To je vidljivo na gotovo svim njegovim realizacijama, posebno na objektima javnog karaktera, po\u010dev od Doma kulture u Plavu (1990), za koji je dobio republi\u010dku nagradu „Borba“, gdje transponuje arhetipsku formu dinarske ku\u0107e (spolja) i orijentalno prostorno iskustvo u unutra\u0161njosti. Autenti\u010dna arhitektura koja tra\u017ei anga\u017eovano i\u0161\u010ditavanje je karakteristika i njegovih kasnijih realizacija, u prvom redu objekta Gasalhane (kapele) u Bijelom Polju (2008\/09), nominovane za presti\u017enu me\u0111unarodnu Aga Kahn nagradu, jedinstvenog primjera funeralne arhitekture na na\u0161im prostorima; zatim Ku\u0107e maslina u Baru (2022), fragmentirana struktura polivalentne estetike, sa suptilnim detaljima i vizurama, koja uspostavlja uspje\u0161an dijalog sa morfologijom Starog Bara u pozadini, kao i najrecentniji objekat – Hadrovi\u0107a d\u017eamija na Dra\u010du u Podgorici (2024), hrabra reinterpretacija istorijskog konteksta i memorije mjesta, za koju profesor Alihod\u017ei\u0107 sa svojim timom dobija presti\u017enu regionalnu nagradu \u201cRanko Radovi\u0107\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Kreiranjem vi\u0161eslojnih zna\u010denja, kroz stalno prisutnu transpoziciju tradicionalnih arhitektonskih kodova u savremene, stvara se osje\u0107aj kontinuiteta, trajanje starog u novom, \u010dime profesor Alihod\u017ei\u0107 arhitekturi i do\u017eivljaju prostora daje jednu posebnu, duhovnu dimenziju, zaklju\u010dila je prof dr Slavica Stamatovi\u0107 Vu\u010dkovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
-Rifat Alihod\u017ei\u0107 je dobitnik brojnih priznaja. Svojim djelom, prema nominaciji Ministarstva kulture Crne Gore, predstavljavao je Crnu Goru na XII internacionalnom Bienalu arhitekture u Veneciji 2010 godine; -Na me\u0111unarodnom Salonu urbanizma u Ni\u0161u 2011, laureat je tre\u0107e nagrade \u201eCEMEX\u201c 2014.god. -Prvu nagradu na dr\u017eavnom, i tre\u0107u nagradu \u201eCEMEX\u201c na me\u0111unarodnom niovou u Meksiku osvojio je 2018.godine. \u010casopis Word Architecture, u<\/p>\n\n\n\n
tematskom broju posve\u0107enom funeralnoj arhitekturi, objekat gasulhane-kapele u Bijlom Polju uvrstio je me\u0111u trinaest objekata, te vrste, iz cijelog svijeta.<\/p>\n\n\n\n
Autor je ve\u0107eg broja nau\u010dnih radova, jedne knjiige i jedne monografije izdate od strane crnogorske Akademije nauka i umjetnosti. Jedan je od autora djelova \u010detiri monografije me\u0111unarodnog zna\u010daja. Gostuju\u0107i urednik \u010dasopisa AR Arhitektonskog fakulteta Unoiverziteta u Ljubljani (AR 2017\/1) Gotuju\u0107i profesor na arhitektonskim fakulteima u Beogradu, Ljubljani, Ankari (METU) i Bariju (Politehnika).<\/p>\n\n\n\n
Ime\u0111u brojnih doma\u0107ih I me\u0111unarodnih priznaja izdavjamo; Dobitnik je i \u201c Povelje Husein Pa\u0161a Boljani\u0107, koju mu je B\u0161nja\u010dko vije\u0107e dodijelilo 2022. za doprinos u o\u010duvanju, obnovi i popularizaciji kulturno\u2013istorijskog, bo\u0161nja\u010dkog, naslje\u0111a kako kroz nova arhitektonska rje\u0161enja tako i rekonstrukciju i restauraciju postoje\u0107ih objekata.<\/p>\n\n\n\n
Autorsko ve\u010de prof. dr Rifata Alihod\u017ei\u0107a, realizovano je u okviru manifestacije, Dani kulture bo\u0161njaka u Crnoj Gori, koju su podr\u017eali Fond za za\u0161titu i ostvarivanje manjinskih prava i Bo\u0161nja\u010dko vije\u0107e u Crnoj Gori.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U sali Narodne biblioteke “Radosav Ljumovi\u0107’ u Podgorici, 12.maja 2026. odr\u017eano je autorsko ve\u010de istaknutog arhitekte, prof. dr Rifata Alihod\u017ei\u0107a, pod naslovom Arhitektura je kultura. O njegovim stvarala\u010dkim postignu\u0107ima i akademskoj edukaciji mladih govorili su prof. dr Slavica Stamatovi\u0107-Vu\u010dkovi\u0107 i publicista Mirsad Rastoder.<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":970149,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[11],"tags":[20469,1472],"naslovna":[],"class_list":["post-970148","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-kultura","tag-autorsko-vece","tag-bosnjacko-vijece"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/9343c97e-7dad-46cf-9942-082c2ec179cd.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/970148","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=970148"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/970148\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":970150,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/970148\/revisions\/970150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/970149"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=970148"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=970148"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=970148"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=970148"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}