<\/p>\n\n\n\n
To se navodi u analizi \u201eAnaliza uticaja primjene CBAM-a na TE Pljevlja i lokalnu i nacionalu ekonomiju\u201d koju je izradila ova NVO.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPrema nalazima analize, podaci za prvi kvartal 2026. godine pokazuju da su prvi tr\u017ei\u0161ni efekti CBAM-a ve\u0107 vidljivi. Elektri\u010dna energija se u Italiji mogla prodati po znatno vi\u0161oj cijeni nego u Crnoj Gori, razlika je iznosila oko 43 eura po megavat-satu. U uobi\u010dajenim tr\u017ei\u0161nim okolnostima, to bi bio jasan podsticaj za izvoz. Me\u0111utim, na izvoz elektri\u010dne energije iz Crne Gore sada se dodaje i CBAM tro\u0161ak, koji je procijenjen na oko 74 eura po megavat-satu. Kako je taj dodatni tro\u0161ak ve\u0107i od razlike u cijeni izme\u0111u crnogorskog i italijanskog tr\u017ei\u0161ta, izvoz prema Italiji prestaje da bude jednako isplativ. Drugim rije\u010dima, CBAM je prakti\u010dno poni\u0161tio cjenovnu prednost koju je Crna Gora imala na italijanskom tr\u017ei\u0161tu. Zbog toga se dio elektri\u010dne energije koji je ranije mogao biti konkurentan na tr\u017ei\u0161tu Evropske unije sada te\u017ee plasira ili se prodaje uz znatno ni\u017eu mar\u017eu.\u201d, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Klju\u010dni efekat CBAM-a, kako navode, nije samo uvo\u0111enje novog tro\u0161ka, ve\u0107 slabljenje izvozne konkurentnosti i rast pritiska na prihode energetskog sektora.<\/p>\n\n\n\n
\u201eOvo je va\u017ean signal za Crnu Goru. CBAM ve\u0107 mijenja tr\u017ei\u0161ne odluke i pokazuje da izvoz elektri\u010dne energije iz sistema sa visokim emisijama postaje sve manje konkurentan, \u010dak i kada su cijene na EU tr\u017ei\u0161tu vi\u0161e\u201c, kazala je Diana Milev \u010cavor, koordinatorka programa za klimu i energiju, NVO Eko-tim.<\/p>\n\n\n\n
Analiza, kako isti\u010du iz \u201cEko tima\u201d procjenjuje da bi oko 500 GWh planirane prodaje elektri\u010dne energije u 2026. godini moglo biti tretirano kao EU-relevantni izvoz, odnosno kao dio prodaje potencijalno izlo\u017een CBAM riziku. Ako bi se stopa pada trgovine izme\u0111u zemalja Zapadnog Balkana i EU od pribli\u017eno 25 odsto primijenila na taj obim, manji izvoz u odnosu na godu\u0161nji plan iznosio bi oko 125 GWh.<\/p>\n\n\n\n
\u201cBruto vrijednost takve izgubljene izvozne prilike, po prosje\u010dnoj cijeni u ju\u017enoj Italiji od 130,3 eura po MWh, iznosila bi oko 16,3 miliona eura. Ipak, analiza upozorava da se taj iznos ne smije posmatrati kao direktan neto gubitak, jer se dio elektri\u010dne energije mo\u017ee prodati na doma\u0107em ili regionalnom tr\u017ei\u0161tu\u201d, pi\u0161e u saop\u0161tenju.<\/p>\n\n\n\n
Realniji pokazatelj mogu\u0107eg manjeg prihoda jeste, isti\u010du, izgubljena izvozna premija, odnosno razlika izme\u0111u italijanske i crnogorske cijene, koja bi za 125 GWh iznosila oko 5,6 miliona eura.<\/p>\n\n\n\n
\u201eSu\u0161tina problema nije samo u tome koliko Crna Gora mo\u017ee izgubiti kroz manji izvoz. Su\u0161tina je u tome \u0161to se mijenja cijela ekonomska ra\u010dunica proizvodnje i prodaje elektri\u010dne energije. Ukoliko doma\u0107i sistem cijene ugljenika ostane neure\u0111en i znatno ni\u017ei od evropskog, razliku \u0107e napla\u0107ivati EU kroz CBAM, umjesto da taj novac ostaje u Crnoj Gori i bude ulo\u017een u modernizaciju energetike, za\u0161titu potro\u0161a\u010da i pravednu tranziciju\u201c, navela je Diana Milev \u010cavor.<\/p>\n\n\n\n
Iz \u201cEko tima\u201d dodaju da opreznijem, mix-based scenariju, CBAM tro\u0161ak na manji izvoz od 125 GWh iznosio bi oko \u010detiri miliona eura. U vi\u0161em, default scenariju, taj pritisak bi iznosio oko 9,2 miliona eura. Upravo u tom scenariju CBAM tro\u0161ak prema\u0161uje izvoznu premiju, \u0161to obja\u0161njava za\u0161to izvoz mo\u017ee opasti \u010dak i kada je cijena na EU tr\u017ei\u0161tu znatno vi\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
\u201eCrna Gora mora prestati da posmatra klimatske politike EU kao spoljne obaveze koje se mogu odlagati. One ve\u0107 imaju cijenu za na\u0161 energetski sektor. Tu cijenu smo ve\u0107 do\u010dekali nespremni, zbog \u010dega je neophodno hitno napraviti promjene kako bismo je pretvorili u instrument za ulaganje u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i sigurniji elektroenergetski sistem\u201c, istakla je Diana Milev \u010cavor.<\/p>\n\n\n\n
Iz NVO \u201cEko tim\u201d poru\u010duju da je neophodno hitno unaprijediti doma\u0107i sistem odre\u0111ivanja cijene emisija CO\u2082, obezbijediti transparentno kori\u0161\u0107enje prihoda od emisionih kredita i pripremiti energetski sektor za tr\u017ei\u0161te na kojem \u0107e ugljeni\u010dni intenzitet proizvodnje sve direktnije uticati na konkurentnost.<\/p>\n\n\n\n
<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Mehanizam Evropske unije za prilago\u0111avanje ugljenika na granicama, poznat kao CBAM, ve\u0107 uti\u010de na tr\u017ei\u0161nu logiku izvoza elektri\u010dne energije iz Crne Gore. Iako je cijena elektri\u010dne energije u ju\u017enoj Italiji u prvom kvartalu 2026. godine bila znatno vi\u0161a nego u Crnoj Gori, planirani komercijalni tokovi iz Crne Gore prema Italiji smanjeni su za vi\u0161e od 2.100 MWh dnevno u odnosu na isti period prethodne godine, saop\u0161teno je iz nevladine organizacije \u201cEko tim\u201d.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":969744,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[13651,4240],"naslovna":[],"class_list":["post-969742","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-cbam","tag-eko-tim"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/ekotim.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969742","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=969742"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":969743,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969742\/revisions\/969743"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/969744"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=969742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=969742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=969742"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=969742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}