<\/p>\n\n\n\n
Pritom, kako je pokazalo istra\u017eivanje SMCG-a \u201e<\/a>Bezbjednost novinarki i medijskih radnica \u2013 Crna Gora, kratki pregled 2025.\u201d<\/a>, novinarke su naj\u010de\u0161\u0107e bile mete digitalnih prijetnji i uznemiravanja, uklju\u010duju\u0107i prijetnje po \u017eivot, uvrede, seksisti\u010dke komentare, takozvani \u201edoxing\u201d <\/em>(prikupljanje i javno objavljivanje privatnih ili identifikacionih podataka o nekoj osobi ili organizaciji na internetu bez njihovog pristanka) kao i razli\u010ditih oblika javnog diskreditovanja.<\/p>\n\n\n\n \u201eOd 18 slu\u010dajeva napada na novinarke, 12 se dogodilo onlajn, \u0161to pokazuje da se rizik za \u017eene u medijima sve vi\u0161e premje\u0161ta u sferu digitalnog nasilja i kontinuiranog zastra\u0161ivanja\u201d, navodi se u istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n Kako se isti\u010de, naj\u010de\u0161\u0107i oblik napada na novinarke tokom 2025. godine potpadao je pod kategoriju \u201eOstale prijetnje novinarima\/kama\u201d u kojoj je zabilje\u017eeno ukupno deset slu\u010dajeva, od kojih se ve\u0107ina odnosila na onlajn prijetnje. Novinarke su dobijale prijete\u0107e i uznemiravaju\u0107e poruke ili javne komentare na svojim privatnim profilima na dru\u0161tvenim mre\u017eama, ali i putem elektronske po\u0161te.<\/p>\n\n\n\n U ovoj potkategoriji \u010detiri slu\u010daja imala su rodno zasnovane elemente. Zabilje\u017een je i slu\u010daj u kojem je novinarka bila meta stranice na Facebooku koja objavljuje mim sadr\u017eaj: administratori te stranice objavili su njenu privatnu fotografiju, uz ironi\u010dan opis da je ona administrator stranice, i pozvali su pratioce da je \u201eslobodno kontaktiraju\u201d. Na toj objavi na\u0161li su se uvredljivi i seksisti\u010dki komentari.<\/p>\n\n\n\n Tako\u0111e, dvije novinarke bile su izlo\u017eene neosnovanom sudskom i administrativnom uznemiravanju, uklju\u010duju\u0107i SLAPP postupke, pri \u010demu je u jednom slu\u010daju protiv novinarke podnijeta krivi\u010dna prijava zbog objave na Facebooku.<\/p>\n\n\n\n Sindikat medija Crne Gore tokom 2025. zabilje\u017eio je i sedam prijetnji po \u017eivot i fizi\u010dku bezbjednost novinarkama \u2013 u ve\u0107ini slu\u010dajeva, radilo se o eksplicitnim prijetnjama. Novinarke su, izme\u0111u ostalog, dobijale komentare i poruke poput: \u201ePazi ti na metak\u201d, \u201ePa druga ti ubi\u0161e onomad na Cetinju iz snajpera a ja da ne naru\u010dim i jedan za tebe\u201d. Ovakvi oblici prijetnji nijesu imali izra\u017eenu rodnu dimenziju, ve\u0107 su bili usmjereni na zastra\u0161ivanje i ugro\u017eavanje li\u010dne sigurnosti u kontekstu njihovog profesionalnog djelovanja.<\/p>\n\n\n\n U bazi Safejournalists zabilje\u017een je i jedan fizi\u010dki incident iz kategorije \u201eStvarni napad na novinare\/ke\u201d, kada je novinarka bila verbalno napadnuta, a po\u010dinilac ju je odgurnuo poku\u0161avaju\u0107i da joj oduzme kameru.<\/p>\n\n\n\n Novinarke prepu\u0161tene same sebi<\/strong><\/p>\n\n\n\n Efikasnost policije i tu\u017eila\u0161tva u slu\u010dajevima napada na novinare i novinarke se znatno pove\u0107ala posljednih godina tako da je malo koji novi slu\u010daj ostao nerije\u0161en ili neistra\u017een. Prema tome, najve\u0107i problem ostaju stari nerije\u0161eni slu\u010dajevi napada.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina prijetnji tokom protekle godine bila je usmjerena prema novinarkama tako da je rodna komponenta o\u010digledna.<\/p>\n\n\n\n Ipak, najve\u0107i problem u za\u0161titi novinarki nije samo broj napada, ve\u0107 jaz izme\u0111u formalno postoje\u0107ih mehanizama za\u0161tite i stvarnog osje\u0107aja sigurnosti.<\/p>\n\n\n\n \u201eIako izvje\u0161taj pokazuje da su policija i tu\u017eila\u0161tvo u novim slu\u010dajevima efikasniji nego ranije i da je malo predmeta ostalo potpuno neistra\u017eeno, posebno postupanje u slu\u010dajevima kada su \u017ertve novinarke nije primije\u0107eno, niti postoji cjelovita analiza pravnih kvalifikacija u svjetlu izmjena Krivi\u010dnog zakonika\u201d, isti\u010de se u istra\u017eivanju SMCG-a.<\/p>\n\n\n\n Istovremeno, same novinarke ukazuju da se \u010desto osje\u0107aju prepu\u0161teno same sebi, da izostanak podr\u0161ke i u redakcijama doprinosi autocenzuri i povla\u010denju, te da napadi mogu imati dugoro\u010dne posljedice po njihovo psiholo\u0161ko blagostanje i ostanak u profesiji. Posebno je va\u017eno \u0161to samo nekoliko medija selektivno obezbje\u0111uje pravnu pomo\u0107 napadnutim novinaroma\/kama, dok psiholo\u0161ku i bezbjednosnu podr\u0161ku ne obezbje\u0111uje nijedan.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje Sindikata medija pokazalo je i da rodna dimenzija napada postoji, ali nije uvijek dosljedno prepoznata.<\/p>\n\n\n\n \u201eU dijelu slu\u010dajeva prijetnje i uznemiravanje imali su jasno seksisti\u010dke ili diskriminatorne elemente, dok su u drugim predmetima novinarke bile meta prije svega zbog svog profesionalnog rada. Upravo zato za\u0161tita novinarki ne mo\u017ee se svesti samo na op\u0161ti odgovor na napade na novinare, ve\u0107 mora uklju\u010diti rodno osjetljivo postupanje, bolje razumijevanje digitalnog nasilja i jasniju odgovornost redakcija\u201d, isti\u010de se u istra\u017eivanju.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Od ukupno 33 slu\u010daja napada na novinare i novinarke, koliko ih je Sindikat medija (SMCG) zabilje\u017eio tokom 2025. godine u bazi Safejournalists, \u017eene su bile \u017ertve u 18 slu\u010dajeva. Njihove mu\u0161ke kolege napdanute su u 8 slu\u010dajeva, dok su u preostalih 7 incidenata napadane grupe novinara ili same medijske organizacije.<\/p>","protected":false},"author":14,"featured_media":969416,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[32555,13602,475,32554,7361],"naslovna":[],"class_list":["post-969415","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-javno-diskreditovanje","tag-novinarke","tag-prijetnje","tag-seksisticki-komentari","tag-sindikat-medija"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/bezbjednost-novinarki-i-medijskih-radnica-Crne-Gore-scaled.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969415","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/14"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=969415"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969415\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":969418,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/969415\/revisions\/969418"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/969416"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=969415"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=969415"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=969415"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=969415"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}