{"id":968052,"date":"2026-05-09T14:58:00","date_gmt":"2026-05-09T12:58:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=968052"},"modified":"2026-05-09T13:38:28","modified_gmt":"2026-05-09T11:38:28","slug":"od-smjernica-do-prakse-zasticena-podrucja-crne-gore-pred-izazovom-odgovornog-upravljanja-posjetiocima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/drustvo\/od-smjernica-do-prakse-zasticena-podrucja-crne-gore-pred-izazovom-odgovornog-upravljanja-posjetiocima\/","title":{"rendered":"Od smjernica do prakse: Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja Crne Gore pred izazovom odgovornog upravljanja posjetiocima"},"content":{"rendered":"<p><\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja Crne Gore danas sve sna\u017enije postaju prostori u kojima se prepli\u0107u priroda, turizam, lokalne zajednice, nauka, edukacija i odr\u017eivi razvoj. Upravo zato pitanje upravljanja po \u015betiocima zauzima jedno od va\u017enih mjesta u savremenoj za\u0161titi prirode. Nacionalni parkovi pored svoje izuzetne ljepote i turisti\u010dke privla\u010dnosti su prostori odgovornosti, znanja, identiteta i trajne obaveze prema generacijama koje dolaze. Njihova vrijednost ne mjeri se samo brojem posjetilaca, ve\u0107 na\u010dinom na koji se ti prostori \u010duvaju, razumiju i koriste. Zbog toga svaka posjeta za\u0161ti\u0107enom podru\u010dju mora biti promi\u0161ljena, planski usmjerena i uskla\u0111ena sa osnovnim ciljem o\u010duvanjem prirodnih, pejza\u017enih, kulturnih i duhovnih vrijednosti koje \u010dine temelj za\u0161ti\u0107enog prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>U tom kontekstu, u Centru za po\u015betioce Nacionalnog parka Durmitor, 7. i 8. maja 2026. godine, odr\u017eana je zna\u010dajna dvodnevna radionica pod nazivom \u201eOd smjernica do prakse: Unapre\u0111enje upravljanja pos\u015betiocima u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima Crne Gore\u201c. Radionicu su organizovali Parkovi Dinarida, a u njenoj realizaciji posebnu ulogu imale su Jelena Marojevi\u0107-Gali\u0107, projekt koordinatorka Parkova Dinarida, i Milena \u0160ijan, stru\u010dna konsultantkinja i predava\u010dica, koja je kroz stru\u010dno osmi\u0161ljene prezentacije i prakti\u010dan rad sa u\u010desnicima ukazala na savremene modele upravljanja po\u015betiocima u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebnu vrijednost radionici dala je \u010dinjenica da je Nacionalni park Durmitor bio doma\u0107in ovog va\u017enog stru\u010dnog okupljanja. Durmitor, kao jedan od najprepoznatljivijih simbola prirodne ba\u0161tine Crne Gore i prostor upisan u svijest brojnih generacija kao planina izuzetne snage, ljepote i izazova, bio je prirodan izbor za razgovor o tome kako se za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima upravlja odgovorno, stru\u010dno i dugoro\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<p>Na radionici su u\u010destvovali predstavnici Nacionalnog parka Durmitor, kao doma\u0107ina, zatim Nacionalnog parka Lov\u0107en, Nacionalnog parka Skadarsko jezero, Nacionalnog parka Biogradska gora, Nacionalnog parka Prokletije, kao i predstavnici drugih za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja. Takav sastav u\u010desnika pokazuje da je tema upravljanja po\u015betiocima prepoznata kao zajedni\u010dki izazov svih upravlja\u010da za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u Crnoj Gori, bez obzira na njihove specifi\u010dnosti, geografski polo\u017eaj, stepen posje\u0107enosti ili karakter prirodnih vrijednosti koje \u010duvaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Radionica je bila zami\u0161ljena kao spoj teorijsko-prakti\u010dnih znanja. Njen osnovni kvalitet ogledao se u spoju stru\u010dnih prezentacija, grupnog rada, diskusija, razmjene iskustava i terenskog sagledavanja konkretnih primjera. Ve\u0107 sam naziv radionice od smjernica do prakse jasno je ukazao na potrebu da se postoje\u0107a znanja, dokumenti, preporuke i planovi preto\u010de u konkretne mjere na terenu. Jer za\u0161tita prirode ne mo\u017ee ostati samo na nivou dobre namjere. Ona mora biti vidljiva u na\u010dinu na koji se po\u015betioci informi\u0161u, usmjeravaju, edukuju i uklju\u010duju u razumijevanje prostora kroz koji prolaze.<\/p>\n\n\n\n<p>Prvog dana radionice poseban akcenat stavljen je na temu upravljanja po\u015betiocima u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima, zatim na analizu postoje\u0107ih modela upravljanja, kao i na pitanje uklju\u010divanja zainteresovanih strana. Kroz prezentacije i grupni rad u\u010desnici su razmatrali kako se po\u015betila\u010dki tokovi mogu bolje organizovati, na koji na\u010din se mogu smanjiti pritisci na najo\u015betljivije lokalitete i kako se mo\u017ee unaprijediti odnos izme\u0111u za\u0161tite prirode i turisti\u010dkog kori\u0161\u0107enja prostora. Program radionice obuhvatio je i rad u grupama, mapiranje zainteresovanih strana, diskusije i predstavljanje rezultata, \u0161to je dodatno doprinijelo aktivnom u\u010de\u0161\u0107u svih prisutnih.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od najva\u017enijih poruka radionice bila je da upravljanje po\u015betiocima ne smije biti shva\u0107eno kao (svojevrsna) kontrola kretanja ljudi kroz za\u0161ti\u0107eni prostor. Rije\u010d je o slo\u017eenom sistemu koji<\/p>\n\n\n\n<p>objedinjuje za\u0161titu prirode, bezbjednost, edukaciju, interpretaciju, razvoj infrastrukture, saradnju sa lokalnom zajednicom i stvaranje kvalitetnog po\u015betila\u010dkog do\u017eivljaja. Po\u015betilac treba da postane neko ko razumije vrijednost prostora, ko zna za\u0161to su odre\u0111ena pravila va\u017ena i ko svojim pona\u0161anjem doprinosi o\u010duvanju prirodne i kulturne ba\u0161tine.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo zato je posebno zna\u010dajna tema uklju\u010divanja zainteresovanih strana. Za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja ne mogu se uspje\u0161no \u010duvati bez saradnje sa lokalnim zajednicama, turisti\u010dkim organizacijama, vodi\u010dima, obrazovnim ustanovama, nevladinim organizacijama, nau\u010dnom zajednicom, privrednim subjektima i samim po\u015betiocima. Svaki od ovih aktera ima svoju odgovornost, ali i mogu\u0107nost da doprinese odr\u017eivijem i kvalitetnijem upravljanju prostorom. Park je \u017eivi sistem u kojem se susrije\u0107u prirodni procesi, ljudske potrebe, tradicija, turizam, ekonomija i kultura.<\/p>\n\n\n\n<p>U\u010desnici radionice pokazali su sna\u017enu zainteresovanost, visok nivo profesionalne odgovornosti i spremnost da kroz diskusiju otvoreno sagledaju i prednosti i slabosti postoje\u0107ih praksi. Posebno je bilo va\u017eno to \u0161to se razgovaralo ne samo o onome \u0161to je ve\u0107 ura\u0111eno, ve\u0107 i o onome \u0161to tek treba unaprijediti. Takav pristup potvr\u0111uje da upravlja\u010di za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja u Crnoj Gori sve vi\u0161e prepoznaju potrebu da se planiranje po\u015beta zasniva na realnim podacima, stalnom pra\u0107enju stanja na terenu i prilago\u0111avanju savremenim izazovima.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugi dan radionice bio je usmjeren na konkretne alate za smanjenje klju\u010dnih pritisaka, po\u015betila\u010dke sadr\u017eaje i sigurnost posjetilaca. Ove teme od posebnog su zna\u010daja jer se u praksi upravo na njima naj\u010de\u0161\u0107e prelama odnos izme\u0111u za\u0161tite i kori\u0161\u0107enja prostora. Ako po\u015betilac nema jasne informacije, ako staze nijesu dovoljno ozna\u010dene, ako ne postoje kvalitetni interpretativni sadr\u017eaji, ako su najatraktivniji lokaliteti preoptere\u0107eni, tada i najljep\u0161i prostor mo\u017ee biti izlo\u017een pritiscima koji vremenom naru\u0161avaju njegove vrijednosti. Zato su informisanje, usmjeravanje i edukacija posjetilaca jednako va\u017eni kao i fizi\u010dka za\u0161tita prostora.<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru radionice posebno se govorilo o razvoju novih po\u015betila\u010dkih sadr\u017eaja, analizi postoje\u0107ih praksi, unapre\u0111enju sigurnosti i mogu\u0107nostima boljeg kori\u0161\u0107enja centara za posjetioce, tematskih staza, interpretativnih tabli, vidikovaca i edukativnih punktova. Ovi sadr\u017eaji imaju vi\u0161estruku ulogu. Sa jedne strane, oni po\u015betiocima omogu\u0107avaju bogatiji i sigurniji do\u017eivljaj prirode. Sa druge strane, oni poma\u017eu upravlja\u010dima da posjetioce usmjere ka prostorima koji mogu podnijeti ve\u0107i broj ljudi, dok se osjetljiva stani\u0161ta i lokaliteti \u0161tite od prekomjernog optere\u0107enja.<\/p>\n\n\n\n<p>Posebno je zna\u010dajan bio i terenski obilazak lokaliteta u Nacionalnom parku Durmitor, koji je u\u010desnicima omogu\u0107io da ste\u010dena znanja sagledaju kroz prakti\u010dan primjer. Terenski rad uvijek ima posebnu vrijednost, jer pokazuje da upravljanje za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem nije (apstraktna) disciplina, ve\u0107 svakodnevni rad na prostoru koji ima svoje staze, vidikovce, po\u015betioce, rizike, vrijednosti i ograni\u010denja. Na terenu se najbolje vidi koliko su va\u017eni dobra signalizacija, jasno definisani pravci kretanja, kvalitetna interpretacija i stalna prisutnost upravlja\u010da.<\/p>\n\n\n\n<p>Za Nacionalni park Lov\u0107en, u\u010de\u0161\u0107e na ovoj radionici ima poseban zna\u010daj. Lov\u0107en je prostor sna\u017ene simbolike, istorijske dubine, kulturnog pam\u0107enja i izuzetnih prirodnih vrijednosti. On je istovremeno nacionalni simbol, prostor rekreacije, edukacije, turizma, duhovnosti i nau\u010dnog interesovanja. Upravo zbog toga upravljanje po\u015betiocima na Lov\u0107enu zahtijeva posebno osjetljiv pristup. Lokaliteti kao \u0161to su Ivanova korita, Mauzolej Petra II Petrovi\u0107a Njego\u0161a, brojne pje\u0161a\u010dke staze, vidikovci i katunski prostori moraju se posmatrati kroz ravnote\u017eu izme\u0111u dostupnosti i za\u0161tite a posebno dio \u017ei\u010dare-gondole koja izlazi na katunu KUK.<\/p>\n\n\n\n<p>Radionica u Nacionalnom parku Durmitor pokazala je da za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja Crne Gore imaju mnogo zajedni\u010dkih izazova, ali i mnogo mogu\u0107nosti za zajedni\u010dko djelovanje. Durmitor, Lov\u0107en, Skadarsko jezero, Biogradska gora i Prokletije razlikuju se po pejza\u017eu, biodiverzitetu, na\u010dinu kori\u0161\u0107enja i<\/p>\n\n\n\n<p>po\u015betila\u010dkim pritiscima, ali ih povezuje ista misija o\u010duvanje prirodne ba\u0161tine i njeno odgovorno predstavljanje javnosti. Upravo u toj povezanosti le\u017ei velika snaga sistema za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>Zato je uloga Parkova Dinarida kao organizatora ove radionice posebno va\u017ena. Kroz ovakve programe Parkovi Dinarida potvr\u0111uju svoju posve\u0107enost ja\u010danju kapaciteta za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja, unapre\u0111enju stru\u010dne saradnje i povezivanju ljudi koji rade na istom zadatku o\u010duvanju prostora koji su od neprocjenjive vrijednosti za prirodu, kulturu i dru\u0161tvo. Organizacija ovakvih radionica ne donosi samo nova znanja, ve\u0107 gradi i profesionalnu zajednicu, razmjenu iskustava i me\u0111usobno povjerenje.<\/p>\n\n\n\n<p>Doprinos Jelene Marojevi\u0107-Gali\u0107, kao projekt koordinatorke Parkova Dinarida, ogleda se u pa\u017eljivo osmi\u0161ljenom programu, povezivanju u\u010desnika i stvaranju prostora za konstruktivan dijalog. Sa druge strane, stru\u010dni doprinos Milene \u0160ijan, kao konsultantkinje i predava\u010dice, bio je posebno va\u017ean u dijelu preno\u0161enja prakti\u010dnih znanja, usmjeravanja grupnog rada i otvaranja pitanja koja su od su\u0161tinskog zna\u010daja za savremeno upravljanje po\u015betiocima. Njihov rad pokazuje koliko su stru\u010dnost, organizacija i komunikacija va\u017eni kada se slo\u017eene teme \u017eele pribli\u017eiti ljudima koji ih svakodnevno primjenjuju na terenu.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedan od najva\u017enijih zaklju\u010daka ove radionice jeste da upravljanje po\u015betiocima nije jednokratan zadatak, ve\u0107 trajan proces. To je proces koji zahtijeva planiranje, pra\u0107enje, evaluaciju, korekciju i stalno u\u010denje. Broj po\u015betilaca nije jedini pokazatelj uspjeha. Uspjeh se mjeri i time koliko su prirodne vrijednosti o\u010duvane, koliko su po\u015betioci informisani, koliko je lokalna zajednica uklju\u010dena, koliko su staze bezbjedne, koliko su pritisci smanjeni i koliko se prostor koristi na na\u010din koji ne ugro\u017eava njegovu budu\u0107nost. Radionica \u201eOd smjernica do prakse: Unapre\u0111enje upravljanja po \u015betiocima u za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima Crne Gore\u201c zato predstavlja va\u017ean korak u pravcu odgovornijeg, savremenijeg i odr\u017eivijeg pristupa za\u0161titi prirode. Ona je pokazala da u Crnoj Gori postoji stru\u010dni potencijal, volja i spremnost da se o za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima razmi\u0161lja ozbiljno, dugoro\u010dno i odgovorno. Za Nacionalni park Lov\u0107en, ali i za sva za\u0161ti\u0107ena podru\u010dja Crne Gore, poruka ove radionice je jasna: priroda se najbolje \u010duva onda kada se razumije, a pos\u015betilac postaje saveznik za\u0161tite onda kada mu se prostor predstavi znanjem, mjerom i po\u0161tovanjem. Upravo u tome le\u017ei su\u0161tina prelaska od smjernica ka praksi da za\u0161tita ne ostane samo napisana rije\u010d, ve\u0107 svakodnevni \u010din odgovornosti prema prostoru koji nas nadilazi i obavezuje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":968053,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[188],"naslovna":[],"class_list":["post-968052","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-crna-gora"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/9286ebe8-80b2-40cc-9072-6b252af0339d.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/968052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=968052"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/968052\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":968054,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/968052\/revisions\/968054"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/968053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=968052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=968052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=968052"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=968052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}