Analiza je pripremljena u okviru dijaloga koji CDT sa Institutom Damar pokre\u0107e povodom obilje\u017eavanja 20 godina nezavisnosti.<\/p>\n\n\n\n
U analizi se podsje\u0107a da je reforma pravosu\u0111a u Crnoj Gori zapo\u010deta 2000. godine dono\u0161enjem Projekta reforme pravosu\u0111a od strane Vlade onda\u0161nje Republike Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNa prvi pogled pore\u0111enje toga kako je pravosu\u0111e izgledalo na po\u010detku reforme, a kako izgleda sada, vjerovatno bi se najbolje moglo opisati francuskom izrekom \u2013 plus \u00e7a change, plus c\u2019est la m\u00eame chose (\u0161to se vi\u0161e mijenja, to je vi\u0161e isto)\u201d, ka\u017ee se u analizi.<\/p>\n\n\n\n
Ovo posebno, dodaje se, ako se to pore\u0111enje \u010dini iz ugla koji je gra\u0111anima najva\u017eniji \u2013 du\u017eina trajanja postupaka, povjerenje u pravosu\u0111e, percepcija rezistentnosti pravosu\u0111a na korupciju, politi\u010dki i drugi uticaj.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIpak, pa\u017eljivijim sagledavanjem, u dosada\u0161njoj reformi desile su se i brojne izuzetno va\u017ene promjene\u201c, navodi se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje se da se, od iskazivanja namjere za pristupanje EU, sticanja statusa kandidata za \u010dlanstvo 2010. godine i zapo\u010dinjanja pregovora o pristupanju u junu 2012. godine, pa do danas, pravosudna reforma u najve\u0107em dijelu planira i sprovodi kao dio procesa za ispunjavanje kriterijuma za \u010dlanstvo u EU.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKonkretnije, od otvaranja pregovora za poglavlje 23 \u2013 Pravosu\u0111e i osnovna prava, te donekle za pregovara\u010dko poglavlje 24 \u2013 Pravda, sloboda i sigurnost u decembru 2013. godine, koncept reforme sprovodi se, vi\u0161e ili manje uspje\u0161no, u kontekstu pregovaranja\u201c, navodi se u analizi.<\/p>\n\n\n\n
U dokumentu se dodaje da je u junu 2013. godine, Vlada je usvojila akcione planove za poglavlja 23 i 24, a zatim je u julu 2013. godine Skup\u0161tina donijela Amandmane na Ustav Crne Gore koji su uveli i zna\u010dajne izmjene u pogledu pravosu\u0111a.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIzbor predsjednika Vrhovnog suda i predsjednika Sudskog savjeta prenijeti su u nadle\u017enost Sudskog savjeta. Propisana je kvalifikovana ve\u0107ina za izbor sudija Ustavnog suda, Vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca, izmijenjena je struktura Sudskog savjeta na na\u010din da vi\u0161e poslanici u Skup\u0161tini Crne Gore nijesu \u010dlanovi Sudskog savjeta ve\u0107 je pove\u0107an broj uglednih pravnika koje, u skladu sa izmjenama, Skup\u0161tina bira kvalifikovanom ve\u0107inom. Izbor dr\u017eavnih tu\u017eilaca, osim vrhovnog dr\u017eavnog tu\u017eioca u potpunosti je prenijet u nadle\u017enost Tu\u017eila\u010dkog savjeta\u201c, dodaje se u dokumentu.<\/p>\n\n\n\n
Ocjenjuje se da politi\u010dke promjene iz ljeta 2020. godine i njihove odre\u0111ene reperkusije ne mogu da se izostave ni iz najkra\u0107e kontekstualizacije pravosudne reforme.<\/p>\n\n\n\n
\u201cReforme koje su uslijedile uticale su i na kadrovski sastav pravosudnih institucija. Ove promjene doprinijele su ja\u010danju odgovornosti u sistemu i dovele do toga da se na optu\u017eeni\u010dkoj klupi u ovom trenutku nalaze veoma istaknuti predstavnici pravosu\u0111a od kojih su neki bili i nosioci same pravosudne reforme, iako za sva lica za koja je postupak jo\u0161 uvijek u toku i dalje va\u017ei pretpostavka nevinosti\u201c, navodi se u analizi.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, kako se dodaje, \u010dinjenica da su neki od njih sa \u010delnih pozicija u pravosu\u0111u i organima za sprovo\u0111enje zakona pre\u0161li na optu\u017eeni\u010dke klupe u svakom slu\u010daju upu\u0107uje na tektonske potrese i promjene u pravosudnom sektoru.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvi slu\u010dajevi predstavljaju, mo\u017eda i najve\u0107i izazov za sudstvo u njegovoj dosada\u0161njoj istoriji. Sudovi moraju da poka\u017eu da su nepristrasni i nezavisni i od tih pojedinaca kojima sude, ali i od politi\u010dkih centara mo\u0107i koji o\u010dekuju ovakav ili onakav ishod postupka, kao i od o\u010dekivanja op\u0161te javnosti, te da pri tome obezbijede pravo na pravi\u010dno su\u0111enje svim okrivljenim licima\u201d, isti\u010de se.<\/p>\n\n\n\n
Uz to, prema njihovim rije\u010dima, i sam postupak mora biti sproveden u razumnom roku, kako zbog prava okrivljenih, tako i zbog efikasnog sprovo\u0111enja pravde.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNijedna reforma ne\u0107e biti uspje\u0161na bez jasne politi\u010dke volje i elementarnog dru\u0161tvenog konsenzusa i su\u0161tinskih, a ne samo formalnih promjena. Nezavisno, profesionalno i efikasno pravosu\u0111e mora biti shva\u0107eno kao zajedni\u010dki interes svih \u2013 vlasti, opozicije, pravosudnih institucija i gra\u0111ana\u201d, zaklju\u010duje se u analizi reforme pravosu\u0111a od obnove nezavisnosti do danas.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u0160to se vi\u0161e mijenja, to je vi\u0161e isto. Ovako bi se mogla opisati reforma crnogorskog pravosu\u0111a koja je zapo\u010deta jo\u0161 2000. godine, navodi se u analizi koju je za CDT pisao advokat Sini\u0161a Gazivoda.<\/p>","protected":false},"author":19,"featured_media":967117,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[9],"tags":[10329,31003,32205],"naslovna":[],"class_list":["post-967116","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-analiza","tag-centar-za-demokratsku-tranziciju-cdt","tag-sinisa-gazivoda"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/AnalizaSinisaGazivoda.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/967116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/19"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=967116"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/967116\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":967118,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/967116\/revisions\/967118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/967117"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=967116"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=967116"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=967116"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=967116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}