<\/p>\n\n\n\n
Ova lokacija u hrvatskoj Op\u0161tini Dvor je i oko kilometar od vodozahvata iz kojeg pitku vodu dobija oko 15.000 ljudi u ovom dijelu Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n
Milan, otac troje djece, za Radio Slobodna Evropa ka\u017ee kako razmi\u0161lja da se preseli iz Novog Grada zbog najavljene gradnje na Trgovskoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKao roditelj ne mo\u017ee\u0161 ostati ravnodu\u0161an. Djeca su mala, dvoje ih je krenulo u \u0161kolu, ovdje smo sve stekli. A sad razmi\u0161lja\u0161, da li uop\u0161te smije\u0161 ostati\u201d, pri\u010da \u017duji\u0107 za RSE.<\/p>\n\n\n\n
Pitanje izgradnje radioaktivnog otpada u susjednoj Hrvatskoj ve\u0107 godinama izaziva zabrinutost mje\u0161tana sa druge strane rijeke Une, koji su organizovali i nekoliko protesta, a bh. vlasti tra\u017eile od Hrvatske da se njegova gradnja premjesti.<\/p>\n\n\n\n
No, prvo su\u010deljavanje dvije zemlje o ovom skladi\u0161tu desi\u0107e se 14. maja u \u017denevi, kada \u0107e BiH i Hrvatska iznijeti argumente za i protiv gradnje.<\/p>\n\n\n\n
Saslu\u0161anje \u0107e se desiti u okviru tijela Espoo konvencije Ujedinjenih nacija, koja obavezuje dr\u017eave da me\u0111usobno sara\u0111uju i razmjenjuju informacije o projektima koji mogu imati prekograni\u010dni uticaj na \u017eivotnu sredinu.<\/p>\n\n\n\n
Bosna i Hercegovina i Hrvatska su potpisnice Espoo konvencije.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ta ka\u017eu u BiH?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Delegaciju Bosne i Hercegovine \u0107e pred tijelima Espoo konvencije predstavljati Bojan Vipotnik<\/strong>, ministar za prostorno ure\u0111enje, gra\u0111evinarstvo i ekologiju bh. entiteta Republika Srpska.<\/p>\n\n\n\n Vipotnik za RSE ka\u017ee da BiH od Hrvatske ne o\u010dekuje promjenu stava, ali da \u0107e bh. strana iznijeti svoje vi\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n \u201cNe o\u010dekujemo \u010duda. Hrvatska \u0107e tvrditi da je sve ra\u0111eno po procedurama i standardima. Ali, \u017deneva ima ogromnu specifi\u010dnu te\u017einu. Mi imamo vlastita istra\u017eivanja i argumentaciju i spremni smo da, nakon \u017deneve, idemo dalje, pred doma\u0107e i me\u0111unarodne sudove, kao i pred tijela Arhu\u0161ke, Bernske i Helsin\u0161ke konvencije\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n\n\n\n Dodaje da se \u017eeli ukazati i na potencijalnu opasnost za oko 250 hiljada stanovnika koji \u017eive nizvodno od lokacije uz Unu i Savu.<\/p>\n\n\n\n Ina\u010de, BiH je Espoo Komitetu u posljednje tri godine podnijela nekoliko prijava, tvrde\u0107i da Hrvatska nije osigurala punu i transparentnu prekograni\u010dnu procijenu, niti su institucije u Bosni i Hercegovini bile uklju\u010dene u planiranje projekta.<\/p>\n\n\n\n \u0160ta ka\u017ee Hrvatska?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Iz Vlade Republike Hrvatske do objave teksta nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o njihovim o\u010dekivanjima uo\u010di sastanka u \u017denevi.<\/p>\n\n\n\n U Fondu za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Kr\u0161ko (Fond NEK), dr\u017eavne institucije u Hrvatskoj, za RSE isti\u010du da se na Trgovskoj gori ne planira odlagali\u0161te, ve\u0107 \u201cprivremeno skladi\u0161te nisko i srednje radioaktivnog otpada, koje bi funkcionisalo do 2051., dok se ne prona\u0111e trajno rje\u0161enje\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cBosna i Hercegovina je sudjelovala u prekograni\u010dnom postupku strate\u0161ke procjene uticaja na okolinu za Nacionalni program 2016. , koji je vodilo nadle\u017eno Ministarstvo ekonomije i odr\u017eivog razvoja. BiH je, tako\u0111ee, sudjelovala i u postupku odre\u0111ivanja sadr\u017eaja Studije procjene uticaja na okolinu (scoping) 2023. Prekograni\u010dne konsultacije \u0107e se odvijati u skladu s ESPOO konvencijom za vrijeme postupka procjene uticaja na okolinu koja jo\u0161 nije zapo\u010dela\u201d, navode iz Fonda za RSE.<\/p>\n\n\n\n Odbacuju tvrdnje o prekograni\u010dnim rizicima i nagla\u0161avaju da je objekat projektovan prema \u201cnajvi\u0161im sigurnosnim standardima\u201d, uklju\u010duju\u0107i otpornost na sna\u017ene zemljotrese, poplave i klimatske promjene.<\/p>\n\n\n\n Iz Evropske unije ranije je za RSE navedeno kako dr\u017eave \u010dlanice EU \u201cmoraju osigurati da se javnosti pru\u017ee potrebne mogu\u0107nosti za efikasno u\u010de\u0161\u0107e u procesu dono\u0161enja odluka u vezi s upravljanjem istro\u0161enim gorivom i radioaktivnim otpadom u skladu, posebno, s me\u0111unarodnim obavezama\u201d.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, posebno isti\u010du konvencije o za\u0161titi \u017eivotne sredine, usvojene u danskom Arhusu i finskom Espou.<\/p>\n\n\n\n Na \u0161ta ukazuju stru\u010dnjaci?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Profesor emeritus Prirodno-matemati\u010dkog fakulteta u Novom Sadu Bo\u017eo<\/strong> Dalmacija<\/strong> pomagao je u pripremi delegacije BiH pred su\u010deljavanje sa Hrvatskom u \u017denevi.<\/p>\n\n\n\n On isti\u010de kako je Hrvatska u planiranju odlagali\u0161ta za radioaktivni otpad \u201cprekr\u0161ila najmanje dvije direktive Evropske Unije o prekograni\u010dnom uticaju, te ESPO Konvenciju\u201d.<\/p>\n\n\n\n Pri tome je posebno istakao kr\u0161enje Direktive EU o strate\u0161koj studiji uticaja iz 2014. koje u obzir uzimaju i klimatske promjene, potencijalne zemljotrese i poplave.<\/p>\n\n\n\n On isti\u010de i da je nakon potpisivanja direktive o prekograni\u010dnom uticaju 2008., Hrvatske bila obavezna da obavje\u0161tava BiH o svim aktivnostima, \u0161to \u201cnije u\u010dinila\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cRadioaktivni otpad ostaje opasan 100 do 200 godina. Ovdje su kori\u0161\u0107eni dokumenti iz 1998., bez razmatranja alternativnih lokacija i bez ozbiljne procjene katastrofa \u2013 poplava, potresa i klimatskih promjena\u201d, navodi Dalmacija.<\/p>\n\n\n\n Kakve su posljedice odluka tijela Espoo konvencije?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dci i preporuke tijela Espoo konvencije nemaju pravno obavezuju\u0107i karakter.<\/p>\n\n\n\n No, direktorica Aarhus centra Sarajevo Emina Veljovi\u0107<\/strong> za RSE ka\u017ee da njihov stvarni uticaj mo\u017ee biti daleko ve\u0107i od same procedure u \u017denevi.<\/p>\n\n\n\n \u201cTe preporuke mo\u017eda formalno nisu presuda, ali u praksi \u010desto imaju sna\u017ean uticaj na daljnje postupanje institucija Evropske unije, me\u0111unarodnih finansijskih tijela i nacionalnih vlasti\u201d, ka\u017ee Veljovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Prema njenim rije\u010dima, eventualna potvrda da je Hrvatska prekr\u0161ila Espoo konvenciju zna\u010dila bi da postoji zvani\u010dni me\u0111unarodni dokument koji konstatuje kr\u0161enje osnovnih ekolo\u0161kih pravila.<\/p>\n\n\n\n \u201cZa zemlju \u010dlanicu EU, kr\u0161enje pravila koja su direktno povezana s pravom javnosti na informacije i za\u0161titu okoli\u0161a izuzetno je lo\u0161e po imid\u017e. Evropska unija se globalno predstavlja kao lider u ekolo\u0161kim standardima, i ovakvi slu\u010dajevi to direktno dovode u pitanje\u201d, rekla je.<\/p>\n\n\n\n Uporedo upu\u0107ena i nova prijava protiv Hrvatske<\/strong><\/p>\n\n\n\n Paralelno sa postupkom pred Espoo tijelima, Bosna i Hercegovina je krajem aprila podnijela i novu prijavu prema Aarhu\u0161koj konvenciji, koja garantuje pravo javnosti na pristup informacijama, u\u010de\u0161\u0107e u dono\u0161enju odluka i pravnu za\u0161titu u pitanjima \u017eivotne sredine.<\/p>\n\n\n\n Prijavu je podnijelo Ministarstvo ekologije i turizma drugog bh. entiteta Federacije BiH, koje je kontakt ta\u010dka Bosne i Hercegovine za provo\u0111enje Aarhu\u0161ke konvencije.<\/p>\n\n\n\n \u201cU prilo\u017eenoj komunikaciji pokazano je da su postupci Republike Hrvatske rezultirali, izme\u0111u ostalog, neadekvatnim pristupom informacijama o okoli\u0161u za pogo\u0111enu javnost u BiH. Osim toga, ti su postupci ograni\u010dili sudjelovanje javnosti BiH, potkopavaju\u0107i povjerenje u proces dono\u0161enja odluka, ograni\u010davaju\u0107i identifikaciju potencijalnih rizika za okoli\u0161 i kr\u0161e\u0107i brojne druge me\u0111unarodne obaveze prema Aarhu\u0161koj konvenciji\u201d, saop\u0161teno je iz entitetskog ministarstva nakon podno\u0161enja prijave.<\/p>\n\n\n\n Hrvatska Vlada je 2018. usvojila nacionalni program zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kojim je Trgovska gora ozna\u010dena kao lokacija skladi\u0161ta, uprkos protivljenju lokalnih zajednica s obje strane rijeke Une.<\/p>\n\n\n\n Hrvatski sabor je 15. decembra pro\u0161le godine usvojio i poseban zakon o izgradnji tog centra.<\/p>\n\n\n\n Osim otpada iz Kr\u0161kog, u \u010cerkezovcu na Trgovskoj gori bio bi, prema ranijim najavama, smje\u0161tan i institucionalni radioaktivni otpad iz Hrvatske, uklju\u010duju\u0107i medicinski i industrijski otpad.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Oko 700 metara vazdu\u0161ne linije. Toliko bi dijelilo stan\u00a0Milana \u017duji\u0107a\u00a0iz Novog Grada, na zapadu Bosne i Hercegovine u blizini granice sa Hrvatskom, gdje susjedna zemlja planira graditi skladi\u0161te radioaktivnog otpada.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":931192,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[13],"tags":[32076,722],"naslovna":[],"class_list":["post-966379","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-region","tag-bosna-i-hercegovian","tag-hrvatska"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Bosna1.webp","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/966379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=966379"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/966379\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":966380,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/966379\/revisions\/966380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/931192"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=966379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=966379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=966379"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=966379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}