<\/p>\n\n\n\n
O hantavirusu mediji su pisali i nakon \u0161to je pro\u0161le godine supruga pokojnog glumca D\u017eina Hekmana, Betsi Arakava, preminula od infekcije u njihovom domu, dok je Hekman, u uznapredovaloj fazi demencije, preminuo oko sedmicu kasnije od sr\u010danog oboljenja.<\/p>\n\n\n\n
U slu\u010daju kruzera, prva \u017ertva bio je 70-godi\u0161nji mu\u0161karac koji je preminuo na brodu, a \u010dije je tijelo uklonjeno na ostrvu Sveta Jelena u ju\u017enom Atlantiku.<\/p>\n\n\n\n
Njegova supruga se sru\u0161ila na aerodromu u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici poku\u0161avaju\u0107i da se ukrca na let za Holandiju, svoju mati\u010dnu zemlju, i preminula u obli\u017enjoj bolnici.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107i slu\u010daj, 69-godi\u0161nji Britanac, preminuo je tokom lije\u010denja na intenzivnoj njezi u Johanesburgu.<\/p>\n\n\n\n
Jo\u0161 tri osobe su bolesne, od kojih se jedna nalazi na intenzivnoj njezi u Ju\u017enoafri\u010dkoj Republici.<\/p>\n\n\n\n
Svjetska zdravstvena organizacija, koja istra\u017euje izbijanje zaraze, saop\u0161tila je da su laboratorijski testovi potvrdili hantavirus kod jedne osobe, dok se jo\u0161 pet vodi kao \u201esumnjivi slu\u010dajevi\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Kompanija Oceanwide Expeditions navela je da vlasti Zelenortskih ostrva nijesu dale dozvolu da se putnici kojima je potrebna medicinska pomo\u0107 iskrcaju, kao i da holandske vlasti poku\u0161avaju da repatriraju dvoje oboljelih putnika, zajedno sa tijelom preminulog.<\/p>\n\n\n\n
Polarni ekspedicioni brod MV Hondius isplovio je iz Argentine prije oko tri sedmice sa oko 150 putnika i tokom puta ka Zelenortskim ostrvima pristajao na Antarktik i druge lokacije.<\/p>\n\n\n\n
Nacionalni institut za zarazne bolesti Ju\u017ene Afrike saop\u0161tio je da sprovodi pra\u0107enje kontakata u regionu Johanesburga kako bi utvrdio da li su i druge osobe bile izlo\u017eene zara\u017eenim putnicima.<\/p>\n\n\n\n
\u0160ta je hantavirus?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prema ameri\u010dkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), hantavirusi su porodica virusa koji mogu izazvati te\u0161ku bolest i smrt.<\/p>\n\n\n\n Hantavirus se uglavnom \u0161iri me\u0111u glodarima, ali se ljudi mogu zaraziti kontaktom sa zara\u017eenim mi\u0161evima ili pacovima, odnosno izlaganjem njihovom urinu, izmetu ili pljuva\u010dki. U rijetkim slu\u010dajevima mo\u017ee se prenositi sa \u010dovjeka na \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n Na globalnom nivou procjenjuje se da godi\u0161nje ima izme\u0111u 150.000 i 200.000 slu\u010dajeva hantavirusa.<\/p>\n\n\n\n Manje je zarazan od virusa koji se prenose vazduhom, poput COVID-a i gripa, jer se obi\u010dno ne prenosi sa \u010dovjeka na \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n Postoje dvije glavne vrste, svaka sa razli\u010ditim simptomima.<\/p>\n\n\n\n Hantavirusni plu\u0107ni sindrom, koji poga\u0111a plu\u0107a i koji je utvr\u0111en i kao uzro\u010dnik smrti Betsi Arakave, naj\u010de\u0161\u0107e se javlja u Sjedinjenim Dr\u017eavama. Ako se osoba zarazi ovim tipom, u roku od nekoliko dana vjerovatno \u0107e osjetiti ka\u0161alj i ote\u017eano disanje.<\/p>\n\n\n\n Kako bolest napreduje, mogu se javiti simptomi poput umora, groznice i bolova u mi\u0161i\u0107ima. Tako\u0111e se mogu pojaviti glavobolja, vrtoglavica, mu\u010dnina, povra\u0107anje i bol u stomaku. Ovo je najsmrtonosniji oblik hantavirusa \u2013 oko 38 odsto oboljelih umire od bolesti.<\/p>\n\n\n\n Hemoragijska groznica sa bubre\u017enim sindromom naj\u010de\u0161\u0107e se javlja u Evropi i Aziji, ali se soj poznat kao Seul virus pro\u0161irio \u0161irom svijeta. Ovaj oblik hantavirusa prvenstveno poga\u0111a bubrege.<\/p>\n\n\n\n Simptomi se obi\u010dno razvijaju u roku od dvije sedmice nakon izlaganja virusu, a rani simptomi uklju\u010duju jake glavobolje, bol u stomaku, mu\u010dninu i zamu\u0107en vid. U uznapredovaloj fazi mogu se javiti nizak krvni pritisak, unutra\u0161nje krvarenje, pa \u010dak i akutno otkazivanje bubrega. Smrtnost varira izme\u0111u jednog i 15 odsto, u zavisnosti od soja.<\/p>\n\n\n\n Na\u017ealost, ne postoji specifi\u010dan lijek ili terapija za bilo koji tip hantavirusa. Ipak, rana medicinska intervencija mo\u017ee pove\u0107ati \u0161anse za pre\u017eivljavanje i podrazumijeva respiratornu podr\u0161ku, terapiju kiseonikom i dijalizu.<\/p>\n\n\n\n Vlasti i dalje istra\u017euju kojem tipu hantavirusa su putnici bili izlo\u017eeni.<\/p>\n\n\n\n Kako je hantavirus dospio na kruzer?<\/strong><\/p>\n\n\n\n U zatvorenom okru\u017eenju kao \u0161to je kruzer, postoje dva mogu\u0107a na\u010dina zaraze.<\/p>\n\n\n\n Jedan je izlaganje virusu tokom izleta na kopnu, dok je druga mogu\u0107nost da su glodari dospjeli na brod putem tereta i prenijeli virus preko zara\u017eenog urina ili izmeta. Faktori poput higijenskih standarda i na\u010dina skladi\u0161tenja hrane mogli su doprinijeti \u0161irenju infekcije.<\/p>\n\n\n\n Da bi se suzbilo izbijanje zaraze, neophodno je ukloniti glodare sa broda i pratiti sve putnike zbog simptoma. Virus se dijagnostikuje PCR testom.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da ne postoji specifi\u010dna terapija, lije\u010denje je usmjereno na ubla\u017eavanje simptoma i pra\u0107enje funkcije disanja i bubrega.<\/p>\n\n\n\n Iako zvu\u010di zabrinjavaju\u0107e, slu\u010dajevi hantavirusa su izuzetno rijetki, ali se savjetuje oprez i konsultacija sa ljekarom, naro\u010dito ako je osoba boravila u rizi\u010dnim podru\u010djima.<\/p>\n\n\n\n <\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sumnja se da je za smrt troje putnika na kruzeru u Atlantskom okeanu kriv hantavirus, \u0161to je ponovo skrenulo pa\u017enju na oblik zaraze koji se u savremenom svijetu rijetko javlja, ali mo\u017ee biti izuzetno opasan.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":966034,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[24],"tags":[31932,32000],"naslovna":[],"class_list":["post-966029","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-hantavirus","tag-oceanwide-expeditions"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/966029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=966029"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/966029\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":966038,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/966029\/revisions\/966038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/966034"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=966029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=966029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=966029"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=966029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}