Istra\u017eiva\u010di su otkrili da su \u017eene koje konzumiraju vi\u0161e od osam alkoholnih pi\u0107a sedmi\u010dno imale gotovo 50 odsto ve\u0107u vjerovatno\u0107u za razvoj ovog potencijalno smrtonosnog stanja.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanje Ameri\u010dkog koled\u017ea za kardiologiju (ACC) iz 2024. godine, jedno od najve\u0107ih ikada sprovedenih o povezanosti alkohola i koronarne bolesti srca, pokazalo je i da su osobe oba pola koje se povremeno opijaju izlo\u017eene zna\u010dajno ve\u0107em riziku.<\/p>\n\n\n\n
Sr\u010dani udari i drugi oblici sr\u010danih bolesti u porastu su me\u0111u mla\u0111im generacijama, a koronarna bolest srca razvija se su\u017eavanjem arterija koje snabdijevaju srce krvlju, \u0161to ograni\u010dava protok. Posljednjih decenija zabilje\u017een je i porast konzumacije alkohola, kao i povremenog opijanja me\u0111u \u017eenama.<\/p>\n\n\n\n
Iznena\u0111uju\u0107i rezultati za mla\u0111e \u017eene<\/p>\n\n\n\n
\u201eKada je rije\u010d o povremenom opijanju, i mu\u0161karci i \u017eene koji prekomjerno piju imali su ve\u0107i rizik od sr\u010danih bolesti\u201c, objasnio je dr D\u017eamal Rana, kardiolog i vode\u0107i autor studije.<\/p>\n\n\n\n
\u201eAli kod \u017eena nalazimo dosljedno ve\u0107i rizik \u010dak i bez takvog opijanja. Nisam o\u010dekivao ovakve rezultate kod \u017eena u ovoj mla\u0111oj starosnoj grupi, jer obi\u010dno vidimo pove\u0107an rizik od sr\u010danih bolesti kod starijih \u017eena. Ovo je zaista bilo iznena\u0111uju\u0107e.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Metodologija istra\u017eivanja
Istra\u017eiva\u010dki tim koristio je podatke vi\u0161e od 430.000 osoba \u2013 gotovo 243.000 mu\u0161karaca i 189.000 \u017eena prosje\u010dne starosti od 44 godine \u2013 koje su se lije\u010dile u okviru integrisane zdravstvene organizacije Kaiser Permanente u sjevernoj Kaliforniji. Niko od u\u010desnika na po\u010detku istra\u017eivanja nije imao dijagnostikovanu sr\u010danu bolest.<\/p>\n\n\n\n
Podaci o konzumaciji alkohola prikupljeni su tokom rutinskih pregleda izme\u0111u 2014. i 2015. godine. Istra\u017eiva\u010di su zatim pratili dijagnoze koronarne bolesti srca kod u\u010desnika tokom naredne \u010detiri godine.<\/p>\n\n\n\n
Na osnovu samoprocjena, konzumacija alkohola podijeljena je u tri kategorije: niska (jedno do dva pi\u0107a sedmi\u010dno za oba pola), umjerena (tri do 14 pi\u0107a sedmi\u010dno za mu\u0161karce i tri do sedam za \u017eene) i visoka (15 ili vi\u0161e pi\u0107a sedmi\u010dno za mu\u0161karce i osam ili vi\u0161e za \u017eene).<\/p>\n\n\n\n
U\u010desnici su tako\u0111e klasifikovani prema tome da li su se upu\u0161tali u povremeno opijanje, definisano kao konzumacija vi\u0161e od \u010detiri pi\u0107a za mu\u0161karce ili vi\u0161e od tri za \u017eene u jednom danu u posljednja tri mjeseca.<\/p>\n\n\n\n
Osobe koje su navele da ne piju alkohol isklju\u010dene su iz studije, a podaci su prilago\u0111eni uzrastu, fizi\u010dkoj aktivnosti, pu\u0161enju i drugim poznatim kardiovaskularnim faktorima rizika.<\/p>\n\n\n\n
Rizik raste sa koli\u010dinom alkohola<\/p>\n\n\n\n
Tokom \u010detvorogodi\u0161njeg pra\u0107enja, kod ukupno 3108 pacijenata dijagnostikovana je koronarna bolest srca. Istra\u017eiva\u010di su utvrdili da je u\u010destalost bolesti rasla sa nivoom konzumacije alkohola.<\/p>\n\n\n\n
\u017dene koje su prijavile visoku konzumaciju imale su 45 odsto ve\u0107i rizik od sr\u010danih bolesti u pore\u0111enju sa onima koje su pile malo, kao i 29 odsto ve\u0107i rizik u odnosu na one koje su pile umjereno.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107a razlika uo\u010dena je u kategoriji povremenog opijanja. \u017dene iz ove grupe imale su \u010dak 68 odsto ve\u0107u vjerovatno\u0107u za razvoj sr\u010danih bolesti u pore\u0111enju sa \u017eenama koje su pile umjereno.<\/p>\n\n\n\n
Mu\u0161karci sa visokom ukupnom konzumacijom imali su 33 odsto ve\u0107u vjerovatno\u0107u za razvoj bolesti u pore\u0111enju sa mu\u0161karcima koji su pili umjereno. Zanimljivo je da rezultati nisu pokazali zna\u010dajnu razliku u riziku izme\u0111u onih koji su prijavili umjerenu i nisku konzumaciju alkohola.<\/p>\n\n\n\n
Alkohol kao potcijenjen faktor rizika
\u201e\u017dene misle da su za\u0161ti\u0107ene od sr\u010danih bolesti dok ne ostare, ali ova studija pokazuje da \u010dak i ako ste mladi ili u srednjim godinama, ako konzumirate velike koli\u010dine alkohola ili se povremeno opijate, izlo\u017eeni ste riziku od koronarne bolesti srca\u201c, rekao je dr Rana.<\/p>\n\n\n\n
Istra\u017eivanja su pokazala da alkohol pove\u0107ava krvni pritisak i podsti\u010de metaboli\u010dke promjene povezane sa upalom i gojazno\u0161\u0107u, pri \u010demu \u017eene druga\u010dije metaboli\u0161u alkohol od mu\u0161karaca.<\/p>\n\n\n\n
Dr Rana i njegov tim upozorili su da njihovi nalazi nagla\u0161avaju zdravstvene rizike konzumacije alkohola i va\u017enost uzimanja ovog faktora u obzir pri procjeni i prevenciji sr\u010danih bolesti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKada je rije\u010d o sr\u010danim bolestima, prvo pomislimo na pu\u0161enje, a o alkoholu ne razmi\u0161ljamo kao o jednom od klju\u010dnih pokazatelja\u201c, dodao je dr Rana. \u201eMislim da je potrebna mnogo ve\u0107a svijest i da bi alkohol ubudu\u0107e trebalo da bude dio rutinskih zdravstvenih procjena.\u201c<\/p>\n\n\n\n
Jedan od nedostataka studije, predstavljene na godi\u0161njem nau\u010dnom skupu ACC-a u Atlanti 6. aprila 2024. godine, jeste to \u0161to se oslanja na samoprocjene pacijenata, koji \u010desto potcjenjuju sopstvenu konzumaciju alkohola.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga istra\u017eiva\u010di navode da su procjene rizika u njihovoj studiji vjerovatno \u201ekonzervativne\u201c, odnosno da bi stvarni rizik mogao biti i ve\u0107i.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u017dene koje popiju samo jednu \u010da\u0161u vina dnevno, kao i dvije tokom vikenda, suo\u010dene su sa znatno ve\u0107im rizikom od razvoja sr\u010danih bolesti, upozorava velika ameri\u010dka studija.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":914754,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[17816,20203],"naslovna":[],"class_list":["post-965004","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-studija","tag-vino"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/965004","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=965004"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/965004\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":965005,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/965004\/revisions\/965005"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/914754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=965004"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=965004"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=965004"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=965004"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}