{"id":964765,"date":"2026-05-01T15:18:00","date_gmt":"2026-05-01T13:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=964765"},"modified":"2026-05-01T12:16:25","modified_gmt":"2026-05-01T10:16:25","slug":"uticaj-hrane-na-mentalno-zdravlje-sve-je-povezano","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/zanimljivosti\/uticaj-hrane-na-mentalno-zdravlje-sve-je-povezano\/","title":{"rendered":"The impact of food on mental health \u2013 it's all connected"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\"><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sve ima svoju nau\u010dnu zasnovanost, a lista namirnica kojima se vrijedi okrenuti zarad dobrog osje\u0107aja je duga i inspirativna.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Pored toga \u0161to se bolje osje\u0107amo kada njegujemo umjerenost i disciplinu, va\u017eno je i \u0161ta jedemo. Veza izme\u0111u ishrane i emocija proizilazi iz bliskog odnosa izme\u0111u mozga i gastrointestinalnog trakta, prenosi City Magazine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U ovom traktu se nalazi mno\u0161tvo bakterija koje uti\u010du na proizvodnju neurotransmitera, hemijskih supstanci koje neprestano prenose poruke od crijeva do mozga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Odre\u0111ene namirnice pove\u0107avaju nivo serotonina u organizmu i direktno uti\u010du na raspolo\u017eenje, bolju koncentraciju, osje\u0107aj zadovoljstva.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Serotonin je va\u017ena hemikalija i neurotransmiter u ljudskom tijelu koji poma\u017ee u reguliranju raspolo\u017eenja i koji se u najve\u0107oj mjeri proizvodi u digestivnom sistemu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A konzumiranje zdrave hrane podsti\u010de rast &#8222;dobrih&#8220; bakterija, \u0161to direktno pozitivno uti\u010de na proizvodnju neurotransmitera. Mozak prima ove pozitivne poruke glasno i jasno, a na\u0161e emocije to odra\u017eavaju. I obrnuto \u2013 nekvalitetna hrana mo\u017ee stvoriti upale i lo\u0161u sredinu u digestivnom sistemu i uzrokovati razli\u010dite tegobe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokazano je da zdrava ishrana obezbje\u0111uje manje fluktuacije raspolo\u017eenja, bolju koncentraciju i sveop\u0161ti dobar osje\u0107aj, te da ubla\u017eava simptome depresije i anksioznosti.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Hrana za dobro raspolo\u017eenje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ljudi koji prate mediteransku ishranu ili konzumiraju zdravu hranu poput vo\u0107a, povr\u0107a, integralnih \u017eitarica i nemasnih proteina imaju 25% do 35% manji rizik od depresije od onih u \u010dijoj ishrani je zastupljena velika koli\u010dina prera\u0111ene hrane i \u0161e\u0107era.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Na listi namirnica koje su dobre za mentalno zdravlje visoko je rangirano tamno, lisnato povr\u0107e. Namirnice poput kelja, \u0161pinata i brokolija su pune vitamina i minerala poput magnezijuma, kalijuma, folne kiseline i vitamina B-12.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Redovno konzumiranje ovog povr\u0107a, koje tijelu obezbje\u0111uje i dobre crijevne bakterije, mo\u017ee pobolj\u0161ati raspolo\u017eenje i umanjiti anksioznost i poti\u0161tenost.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I redovno konzumiranje ora\u0161astih plodova i mahunarki umanjuje anksioznost i depresivna raspolo\u017eenja. Orasi, bademi, pasulj i so\u010divo su osnovni sastojci zdrave ishrane \u2013 namirnice koje sadr\u017ee zdrave masti, proteine, vlakna, magnezijum\u2026<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Va\u017ene su i zdrave masti, i to one koje se nalaze u masnoj ribi, maslinovom ulju, avokadu. One imaju antiinflamatorna svojstva i tako\u0111e su blagotvorne, ba\u0161 kao i bobi\u010dasto vo\u0107e \u2013 borovnice, maline i jagode.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Razne bobice su bogate vlaknima i vitaminom C i poma\u017eu u regulisanju nivoa kortizola, hormona koji se osloba\u0111a tokom stresnih stanja i situacija. Preporuka je da \u0161aku bobica konzumirate bar jednom dnevno.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eivanja su tako\u0111e pokazala da svoje mentalno zdravlje mo\u017eete u\u010diniti stabilnijim i sna\u017enijim tako \u0161to \u0107ete u svakodnevni jelovnik dodati fermentisane namirnice koje podsti\u010du zdrave crijevne bakterije \u2013 jogurt, kiseli kupus, kisele krastav\u010di\u0107e, tur\u0161iju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u0160ta bi trebalo izbjegavati?<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Prosti \u0161e\u0107eri koji se nalaze u slatki\u0161ima ili sokovima mogu izazvati nagli skok (i potom i pad) nivoa \u0161e\u0107era u krvi, \u0161to mo\u017ee dovesti do naleta energije, a zatim i do letargije i izrazitog neraspolo\u017eenja. Fluktuacije \u0161e\u0107era u krvi mogu pogor\u0161ati i mnoge simptome povezane sa anksiozno\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Za izbjegavanje je, svakako, i hrana sa visokim sadr\u017eajem trans masti. Rije\u010d je o brzoj hrani (\u010dips, pica, ro\u0161tilj\u2026) koja, zbog svog sastava i na\u010dina pripreme, lo\u0161e djeluje na crijevnu floru, izaziva upale i spre\u010dava proizvodnju omega-3 masnih kiselina. Rezultat je naru\u0161eni balans i smanjen nivo serotonina u organizmu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">I obra\u0111ena, industrijska hrana puna aditiva, soli ili \u0161e\u0107era pogubna je za proizvodnju serotonina u crijevima. Stru\u010dnjaci savjetuju ograni\u010davanje ili izbjegavanje brzih, prakti\u010dnih opcija kada je hrana u pitanju. I preporu\u010duju da, zarad dugoro\u010dnog dobrog mentalnog zdravlja, budete nje\u017eni prema sebi i okrenete se zdravim izborima.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Odavno je dokazano da odabir hrane uti\u010de na raspolo\u017eenje, te da je hrana, odnosno njena uloga u o\u010duvanju sna\u017enog mentalnog zdravlja \u2013 klju\u010dna.<\/p>","protected":false},"author":5,"featured_media":674503,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[24],"tags":[784,6532,25],"naslovna":[],"class_list":["post-964765","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti","tag-hrana","tag-mozak","tag-zdravlje"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/964765","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=964765"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/964765\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":964773,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/964765\/revisions\/964773"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/674503"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=964765"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=964765"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=964765"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=964765"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}