Medijski pejza\u017e<\/strong><\/p>\n\n\n\nUprkos malom broju stanovnika (620.000), Crna Gora, kako navode, ima desetine registrovanih medija, uklju\u010duju\u0107i nekoliko dnevnih novina, nacionalne privatne i javne TV kanale i jednu novinsku agenciju.<\/p>\n\n\n\n
„Tri od pet televizijskih mre\u017ea s nacionalnom pokriveno\u0161\u0107u djelimi\u010dno su ili u potpunosti u stranom vlasni\u0161tvu, uglavnom kompanija iz susjedne Srbija“, navodi se.<\/p>\n\n\n\n
Politi\u010dki kontekst<\/strong><\/p>\n\n\n\nKako zemlja nastoji da se pridru\u017ei Evropska unija, vladaju\u0107a koalicija \u2014 koja je preuzela vlast 2023. godine \u2014 uskladila je, kako napominju, nacionalno zakonodavstvo s evropskim standardima.<\/p>\n\n\n\n
„Ponovo su se pojavile zabrinutosti zbog mogu\u0107ih poku\u0161aja vlasti da uti\u010du na nezavisnost javnog servisa RTCG. Parlamentarna ve\u0107ina usvojila je novi zakon koji omogu\u0107ava generalnom direktoru medija da ostane na funkciji uprkos vi\u0161e sudskih presuda koje njegovo imenovanje progla\u0161avaju nezakonitim. Tako\u0111e postoje zabrinutosti da \u0107e strani vlasnici pojedinih medija uticati na ure\u0111iva\u010dku politiku kako bi slu\u017eila interesima drugih dr\u017eava, poput Srbije, i njihovih politi\u010dkih aktera“, ka\u017ee se u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Pravni okvir<\/strong><\/p>\n\n\n\nU Crnoj Gori sloboda izra\u017eavanja je zagarantovana, a kleveta je dekriminalizovana. Uprkos brojnim izmjenama posljednjih godina, i dalje postoje nedostaci u pravnom okviru u pogledu slobodnog pristupa javnim informacijama i za\u0161tite povjerljivosti izvora. Posljedica je nedovoljna za\u0161tita nezavisnosti medija pred politi\u010dkim i ekonomskim pritiscima.<\/p>\n\n\n\n
Ekonomski kontekst<\/strong><\/p>\n\n\n\nKao glavni ogla\u0161iva\u010d, dr\u017eava je u posljednjim decenijama ve\u0107inu sredstava raspore\u0111ivala \u201elojalnim\u201c medijima. Dok dr\u017eava prete\u017eno finansira RTCG i lokalne javne emitere, privatni mediji su u velikoj mjeri izlo\u017eeni uticaju ogla\u0161iva\u010da i nestabilnosti tr\u017ei\u0161ta, navodi se.<\/p>\n\n\n\n
Kao odgovor na ozbiljan ekonomski uticaj pandemije COVID-19 na medijski sektor \u2014 dodatno pogor\u0161an izazovima malog tr\u017ei\u0161ta \u2014 Vlada je 2024. godine uvela nove zakonske mjere za ja\u010danje fonda za podr\u0161ku medijima u javnom interesu.<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tveno-kulturni kontekst<\/strong><\/p>\n\n\n\nCrnogorsko dru\u0161tvo obilje\u017eeno je dubokim etni\u010dkim, vjerskim i politi\u010dkim podjelama, uz autoritarnu politi\u010dku kulturu naslije\u0111enu iz pro\u0161losti. U takvom okru\u017eenju mediji se \u010desto optu\u017euju da rade za strane interese i da izdaju naciju ili crkvu.<\/p>\n\n\n\n
Bezbjednost<\/strong><\/p>\n\n\n\nGotovo svi zlo\u010dini nad novinarima u posljednjim godinama su rije\u0161eni, ali mnogi stariji slu\u010dajevi i dalje su nerije\u0161eni. To je slu\u010daj sa ubistvom urednika novina Du\u0161ko Jovanovi\u0107 2004. godine i poku\u0161ajem ubistva istra\u017eiva\u010dke novinarke Olivera Laki\u0107 2018. godine. Novinari su redovno meta kampanja diskreditacije koje podsti\u010du politi\u010dari iz vlasti i opozicije.<\/p>\n\n\n\n
Sloboda \u0161tampe na najni\u017eem nivou u poslednjih 25 godina<\/strong><\/p>\n\n\n\nPrvi put u istoriji Svjetskog indeksa slobode \u0161tampe organizacije Reporteri bez granica (RSF), vi\u0161e od polovine zemalja svijeta sada spada u \u201ete\u0161ke\u201c ili \u201eveoma ozbiljne\u201c kategorije slobode \u0161tampe. Za 25 godina, prosje\u010dan rezultat svih 180 zemalja i teritorija uklju\u010denih u rangiranje nikada nije bio tako nizak, navodi se u izvje\u0161taju RSF-a.<\/p>\n\n\n\n
Od zemalja u okru\u017eenju, Srbija je najgore rangirana i nalazi se na 104. mjestu \u2014 \u0161to je pad za osam mjesta u odnosu na prethodni izvje\u0161taj \u2014 i spada u zemlje u kojima je \u201ete\u0161ka situacija\u201c. Ocjenjuje se da, s izuzetkom Kosovo (84. od 180 u Indeksu, skok za 15 mjesta od 2025. godine), koje je zabilje\u017eilo pobolj\u0161anje uprkos tome \u0161to je ostalo jedna od najslabije rangiranih zemalja u Evropi, sloboda \u0161tampe se na Zapadnom Balkanu generalno pogor\u0161ava.<\/p>\n\n\n\n
\u201eIako Albanija (83. mjesto, pad od tri mjesta), Bosna i Hercegovina (90. mjesto, pad od \u010detiri mjesta) i Srbija (104. mjesto, pad od osam mjesta) te\u017ee da se pridru\u017ee Evropska unija (EU), sve tri zemlje su neprijateljski nastrojene prema novinarstvu i ranjive na propagandu\u201c, ukazuje Reporteri bez granica.<\/p>\n\n\n\n
Moldavija (31. mjesto) i dalje je jedina zemlja u Isto\u010dnoj Evropi koja spada u kategoriju \u201ezadovoljavaju\u0107e\u201c slobode \u0161tampe.<\/p>\n\n\n\n
Sjeverna Makedonija je na 45. mjestu i spada u grupu zemalja s \u201eproblemati\u010dnom situacijom\u201c, a u istu grupu spada i Hrvatska, koja je na 53. mjestu.<\/p>\n\n\n\n
Kriminalizacija novinarstva<\/strong><\/p>\n\n\n\n\u201eOd 2001. godine, \u0161irenje sve restriktivnijih zakonodavnih okvira, posebno onih povezanih s politikama nacionalne bezbjednosti, stalno erodira pravo na informisanje, \u010dak i u demokratskim zemljama\u201c, navodi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Od pet indikatora koji se koriste za procjenu slobode \u0161tampe \u0161irom svijeta \u2014 koji procjenjuju ekonomsko, pravno, bezbjednosno, politi\u010dko i dru\u0161tveno okru\u017eenje za novinarstvo \u2014 pravni indikator je zabilje\u017eio najve\u0107i pad ove godine, \u0161to je jasan znak da je novinarstvo sve vi\u0161e kriminalizovano \u0161irom svijeta, isti\u010de RSF.<\/p>\n\n\n\n
U Americi se situacija znatno promijenila, pri \u010demu su Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave pale za sedam mjesta, a nekoliko latinoameri\u010dkih zemalja, poput Ekvador i Peru, skliznulo je dublje u spiralu nasilja i represije.<\/p>\n\n\n\n
Norve\u0161ka dr\u017ei prvo mjesto desetu godinu zaredom, dok je Eritreja posljednja tre\u0107u godinu zaredom.<\/p>\n\n\n\n
Sirija poslije Ba\u0161ar el-Asad zabilje\u017eila je najve\u0107i napredak u slobodi \u0161tampe od svih zemalja i teritorija u Indeksu za 2026. godinu, popev\u0161i se za 36 mjesta na rang-listi.<\/p>\n\n\n\n
Gdje je situacija za medije dobra<\/strong><\/p>\n\n\n\nPored Norve\u0161ke, jo\u0161 samo u \u0161est zemalja sloboda medija ocjenjuje se kao \u201edobra\u201c: Holandija, Estonija, Danska, \u0160vedska, Finska i Irska.<\/p>\n\n\n\n
\u201ePru\u017eaju\u0107i retrospektivu proteklih 25 godina, RSF se ne osvr\u0107e samo unazad. Ova nevladina organizacija gleda direktno u budu\u0107nost, s jednostavnim pitanjem na umu: koliko dugo \u0107emo jo\u0161 tolerisati gu\u0161enje novinarstva, sistematsko ometanje novinara i kontinuirano uni\u0161tavanje slobode \u0161tampe? Iako su napadi na pravo na informisanje raznovrsniji i sofisticiraniji, njihovi po\u010dinioci su vidljiviji. Autoritarne dr\u017eave, sau\u010desni\u010dke i nesposobne politi\u010dke sile, predatorski ekonomski akteri i nedovoljno regulisane platforme direktno su i u ogromnoj mjeri odgovorne za globalni pad slobode \u0161tampe. U ovom kontekstu, neaktivnost je oblik sau\u010desni\u0161tva. Samo potvr\u0111ivanje principa vi\u0161e nije dovoljno. Efikasne mjere za\u0161tite novinara su neophodne i moraju se posmatrati kao katalizator promjena, po\u010dev\u0161i od okon\u010danja kriminalizacije novinarstva: zloupotrebe zakona o nacionalnoj bezbjednosti, SLAPP tu\u017ebi i sistematske opstrukcije onih koji istra\u017euju, razotkrivaju i identifikuju imena. Trenutni mehanizmi za\u0161tite nijesu dovoljno jaki, me\u0111unarodno pravo se potkopava, a neka\u017enjivost je rasprostranjena. Potrebne su nam \u010dvrste garancije i zna\u010dajne sankcije. Lopta je u dvori\u0161tu demokratija i njihovih gra\u0111ana. Na njima je da stanu na put onima koji \u017eele da u\u0107utkaju \u0161tampu. \u0160irenje autoritarizma nije neizbje\u017eno\u201c, ocijenila je direktorka redakcije RSF-a An Bokande.<\/p>\n\n\n\nMapa Indeksa svake godine sve crvenija<\/strong><\/p>\n\n\n\nOd kada je RSF po\u010deo da objavljuje Svjetski indeks slobode \u0161tampe prije 25 godina, sloboda \u0161tampe se postepeno pogor\u0161avala, ukazuje se u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje se da je ovaj pad vidljiv na mapi Indeksa, koja svake godine postaje sve crvenija. Novinari se i dalje ubijaju i zatvaraju zbog svog rada, a taktike koje potkopavaju slobodu \u0161tampe se razvijaju.<\/p>\n\n\n\n
Novinarstvo gu\u0161i neprijateljski politi\u010dki diskurs prema novinarima, oslabljeno je posrnulom medijskom ekonomijom i pritisnuto zakonima koji se koriste kao oru\u017eje protiv \u0161tampe, upozorava RSF.<\/p>\n\n\n\n
Godine 2002, 20 odsto svjetske populacije \u017eivjelo je u zemlji u kojoj je stanje slobode \u0161tampe bilo kategorisano kao \u201edobro\u201c. Dvadeset pet godina kasnije, manje od jedan odsto svjetske populacije \u017eivi u zemlji koja spada u ovu kategoriju.<\/p>\n\n\n\n
U nekim zemljama, kao \u0161to su Irak, Sudan i Jemen, ponavljaju\u0107i oru\u017eani sukobi glavni su razlog za ovaj pad slobode \u0161tampe.<\/p>\n\n\n\n
Teku\u0107i ratovi imali su sna\u017ean uticaj ove godine, posebno u Palestina, gdje vlada Benjamin Netanjahu (Izrael je pao za \u010detiri mjesta na 116. mjesto) nastavlja da vodi rat.<\/p>\n\n\n\n
Od oktobra 2023. godine, izraelska vojska u Gazi ubila je vi\u0161e od 220 novinara, uklju\u010duju\u0107i najmanje 70 koji su ubijeni dok su obavljali svoj posao. Isto va\u017ei i za Sudan (pad za pet mjesta na 161. mjesto) i Ju\u017eni Sudan (pad za devet mjesta na 118. mjesto).<\/p>\n\n\n\n
Na drugim mjestima, stanje slobode \u0161tampe gotovo se nije promijenilo, jer ga diktatorski re\u017eimi dr\u017ee u \u0107orsokaku.<\/p>\n\n\n\n
To je slu\u010daj u Kina, Sjeverna Koreja i Eritreji, gdje je novinar Davit Isak zatvoren bez su\u0111enja ve\u0107 25 godina.<\/p>\n\n\n\n
Najopasniji regioni za novinare<\/strong><\/p>\n\n\n\nIsto\u010dna Evropa i Bliski istok su dva najopasnija regiona za novinare na svijetu, kao \u0161to su to bili i u prethodnih 25 godina.<\/p>\n\n\n\n
To se ogleda u rangiranju Rusija Vladimir Putin (172. mjesto), koja je nastavila svoju agresiju na Ukrajina i ostaje jedna od najgorih zemalja po pitanju slobode \u0161tampe.<\/p>\n\n\n\n
Iran (pad za jedno mjesto na 177. mjesto) tako\u0111e ostaje pri dnu rang-liste, ograni\u010den represijom re\u017eima i ameri\u010dko-izraelskim ratom na njegovom tlu.<\/p>\n\n\n\n
Informacioni prostor u nekim zemljama smanjio se u posljednjih 25 godina zbog politi\u010dkih promjena i sve represivnijih re\u017eima. Ovo je posebno slu\u010daj u Hong Kong, El Salvador i Gruzija.<\/p>\n\n\n\n
Najve\u0107i pad zabilje\u017een u Indeksu za 2026. godinu (37 mjesta) imao je Niger (120. mjesto), \u0161to ukazuje na \u0161iri pad slobode \u0161tampe u regionu Sahela.<\/p>\n\n\n\n
Na Bliskom istoku, Saudijska Arabija (pad za 14 mjesta) pla\u0107a cijenu zbog nasilja vlasti nad novinarima u 2025. godini, uklju\u010duju\u0107i pogubljenje Turki el-D\u017easer.<\/p>\n\n\n\n
Nasuprot tome, pad diktature Ba\u0161ara el-Asada u decembru 2024. i politi\u010dka tranzicija podigli su Siriju sa 177. na 141. mjesto.<\/p>\n\n\n\n
Pravni indikator naglo pada<\/strong><\/p>\n\n\n\nPravni indikator Indeksa ove godine zabilje\u017eio je najve\u0107i pad i pogor\u0161an je u vi\u0161e od 60 odsto dr\u017eava (110 od 180) izme\u0111u 2025. i 2026. godine.<\/p>\n\n\n\n
To je slu\u010daj u Indija, Egipat, Izraelu i Gruziji. Kriminalizacija novinarstva pokazuje se kao globalni fenomen.<\/p>\n\n\n\n
Dvadeset pet godina nakon napada 11. septembra 2001. u SAD-u, \u0161irenje nacionalne bezbjednosti postalo je sredstvo za zabranu izvje\u0161tavanja o pitanjima od javnog interesa u mnogim zemljama.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u zemljama zatvorenim za nezavisnu \u0161tampu, Rusija Vladimira Putina postala je \u201especijalista\u201c za kori\u0161\u0107enje zakona protiv terorizma i ekstremizma kako bi ograni\u010dila slobodu \u0161tampe. Od aprila 2026. godine, dr\u017ei 48 novinara u zatvoru.<\/p>\n\n\n\n
Sli\u010dne prakse postoje u Bjelorusija, Mjanmar, Nikaragva i Egiptu.<\/p>\n\n\n\n
\u010cak i u demokratijama, zakonodavni pritisak raste \u2014 na primjer u Japan, Filipini i Hong Kongu.<\/p>\n\n\n\n
U Turska, pod Red\u017eep Tajip Erdogan, optu\u017ebe poput \u201edezinformacija\u201c i \u201evrije\u0111anja predsjednika\u201c koriste se za suzbijanje novinarstva.<\/p>\n\n\n\n
U Sjevernoj Africi, Tunis tako\u0111e pokazuje trend pravnog pritiska na medije.<\/p>\n\n\n\n
SLAPP tu\u017ebe i pritisci<\/strong><\/p>\n\n\n\nPad pravnog indikatora obja\u0161njava se i porastom SLAPP tu\u017ebi protiv novinara u zemljama poput Bugarska i Gvatemala.<\/p>\n\n\n\n
Ove zloupotrebe prisutne su i u Indonezija, Singapur, Tajland, pa \u010dak i u Francuska.<\/p>\n\n\n\n
RSF zaklju\u010duje da u vi\u0161e od 80 odsto zemalja mehanizmi za\u0161tite novinara nijesu dovoljni ili ne postoje.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Crna Gora ove godine zauzela je 41. mjesto Svjetskog indeksa slobode \u0161tampe organizacije Reporteri bez granica (RSF). Ovom pozicijom, Crna Gora se poslije Slovenije koja je zauzela 36. mjesto pozicionira najbolje od ostalih balkanskih zemalja.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":964189,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[852,8144,31729],"naslovna":[],"class_list":["post-964188","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-novinari","tag-sloboda-medija","tag-svjetski-indeks-slobode-stampe"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/964188","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=964188"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/964188\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":964191,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/964188\/revisions\/964191"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/964189"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=964188"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=964188"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=964188"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=964188"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"\"](\"https:\/\/gradski.me\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/svjetski-indeks-slobode-stampe-tabela.webp\" "\\"\\"")
<\/figure>\n\n\n\n