<\/p>\n\n\n\n
Forum je otvorio Aleksa Becic<\/strong>, potpredsjednik Vlade Crne Gore, nakon \u010dega su se u uvodnom dijelu prisutnima obratili i ambasador Njema\u010dke u Crnoj Gori, Peter Felten<\/strong>, zamjenica gradona\u010delnika Glavni grad Podgorica, Na\u0111a Ljiljani\u0107<\/strong>, \u0161ef Regionalne kancelarije za saradnju mladih u Crnoj Gori, Edin Koljenovi\u0107<\/strong> i koordinatorka komunikacija u Gra\u0111anskoj alijansi, Danijela Darmanovic<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Nakon uvodnih obra\u0107anja, predstavljeno je istar\u017eivanje Gra\u0111anske alijanse pod nazivom \u201eJa\u010danje smislenog u\u010de\u0161\u0107a mladih u procesima dono\u0161enja odluka u Crnoj Gori\u201c.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje ukazuje na niz izazova – \u010dak 49% mladih smatra da institucije ne uzimaju njihovo mi\u0161ljenje ozbiljno, 29,9% navodi da nema dovoljno znanja ili podr\u0161ke, 25,3% da nema dovoljno informacija, dok 24,3% vjeruje da je u\u010de\u0161\u0107e dostupno samo odre\u0111enim grupama. Tako\u0111e, 13,5% mladih procese vidi kao netransparentne, a 29,6% smatra da nijesu jednako uklju\u010deni u dono\u0161enje odluka.<\/p>\n\n\n\n Na panel \u201eMladi kao snaga za osna\u017eivanje demokratije?\u201cu\u010destvovali su Nikola Zirojevic<\/strong> i Bojana Pi\u0107an<\/strong>, poslanici u Skup\u0161tini Crne Gore, Vladimir Perazi\u0107, generalni sekretar Mre\u017ee za mlade, Kristina \u017dugi\u0107, direktorica Inicijative mladih za ljudska prava, kao i Anja Ke\u010dalovi\u0107 iz Ministarstva sporta i mladih.<\/p>\n\n\n\n Bojana Pi\u0107an istakla je da primjeri mladih koji pokre\u0107u promjene postoje na svim nivoima i u razli\u010ditim politi\u010dkim opcijama, ali da se i dalje suo\u010davaju sa sistemom u kojem se vrijednosti \u010desto relativizuju. Naglasila je da mladi sve vi\u0161e ru\u0161e barijere i nastoje da doprinesu dru\u0161tvu kroz konkretne inicijative, posebno isti\u010du\u0107i kao pozitivan signal to \u0161to se oko pojedinih pitanja od zna\u010daja za mlade bri\u0161u politi\u010dke razlike i gradi saradnja izme\u0111u razli\u010ditih aktera. Kao ilustraciju, navela je inicijativu za povla\u0161\u0107ene avio-karte za studente, kao i prijedlog za formiranje skup\u0161tinskog Odbora za mlade, koji bi omogu\u0107io sistemsko bavljenje pitanjima mladih.<\/p>\n\n\n\n Kao primjer iz parlamentarne prakse gdje su se stavovi mladih zaista uva\u017eili i u\u0161li u izmjene zakona, amandmane ili odluke navela je Zakona o visokom obrazovanju, kao i inicijative koje se odnose na unapre\u0111enje ekonomskog polo\u017eaja mladih, poput besplatnih transakcionih ra\u010duna. Posebno je naglasila potrebu za ve\u0107om finansijskom i operativnom autonomijom mladih unutar politi\u010dkih partija.<\/p>\n\n\n\n Pi\u0107an je poru\u010dila da promjene moraju krenuti sa lokalnog nivoa, gdje se strategije \u010desto donose bez stvarnog u\u010de\u0161\u0107a mladih. Ukazala je na nedostatke postoje\u0107ih javnih rasprava i potrebu za direktnijom komunikacijom, nagla\u0161avaju\u0107i da je klju\u010dno razvijati sistem koji \u0107e su\u0161tinski, a ne samo deklarativno, odgovarati na potrebe mladih.<\/p>\n\n\n\n Nikola Zirojevi\u0107 ukazao je na izazove sa kojima se mladi suo\u010davaju u politi\u010dkom prostoru, isti\u010du\u0107i da negativne reakcije i pritisci, poput javnih napada na mlade koji slobodno izra\u017eavaju stavove, obeshrabruju njihovo u\u010de\u0161\u0107e. Kako je naveo, takva atmosfera ne podsti\u010de otvoren dijalog, ve\u0107 uti\u010de na to da mladi budu oprezniji i manje spremni da se aktivno uklju\u010de u dru\u0161tvene i politi\u010dke procese.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o politi\u010dkim promjenama iz 2020. godine, Zirojevi\u0107 je rekao da je, bez obzira na razli\u010dite politi\u010dke stavove o tim de\u0161avanjima, jedan od zna\u010dajnih iskoraka bilo podmla\u0111ivanje parlamenta. Na li\u010dnom primjeru naveo je da je upravo taj trenutak otvorio prostor za nove generacije, isti\u010du\u0107i da je pitanje da li bi i sam dobio priliku da postane poslanik u tada\u0161njim okolnostima, kada su politi\u010dki prostori bili zatvoreniji i sporije se otvarali za mla\u0111e kadrove. Kako je naglasio, ve\u0107e prisustvo mladih doprinijelo je i ve\u0107oj vidljivosti tema koje se ti\u010du njihove generacije.<\/p>\n\n\n\n Zirojevi\u0107 je poru\u010dio da ne vjeruje u brza rje\u0161enja, ali da je neophodno zapo\u010deti su\u0161tinske promjene kako bi se sistem ozbiljnije bavio mladima. Ohrabrio je mlade da budu dru\u0161tveno aktivni, ne samo kroz politiku, ve\u0107 i kroz civilni sektor, isti\u010du\u0107i da takav anga\u017eman doprinosi li\u010dnom razvoju i sticanju iskustva.<\/p>\n\n\n\n Anja Ke\u010dalovi\u0107 ukazala je na nedostatke u komunikaciji izme\u0111u institucija i mladih, isti\u010du\u0107i da \u010desto izostaje adekvatan i mladima prilago\u0111en na\u010din obra\u0107anja, zbog \u010dega oni ne prepoznaju institucije kao saveznike. Naglasila je da je va\u017eno raditi na izgradnji me\u0111usobnog povjerenja, kako bi komunikacija bila dvosmjerna i efikasnija.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o institucionalnim unapre\u0111enjima, Ke\u010dalovi\u0107 je najavila da \u0107e novi zakonski okvir omogu\u0107iti direktniju komunikaciju mladih sa donosiocima odluka, uklju\u010duju\u0107i i ministre, te naglasila da je klju\u010dno da se mladi posmatraju kao ravnopravan dio procesa, a ne kao eksterni saradnici. Posebno je istakla potrebu za \u201esmislenim u\u010de\u0161\u0107em\u201c mladih, koje podrazumijeva ne samo formalnu zastupljenost, ve\u0107 i stvarni uticaj na dono\u0161enje odluka.<\/p>\n\n\n\n Ukazala je i na izazove u radu sa mladima na lokalnom nivou, posebno onima koji nijesu u sistemu obrazovanja, rada ili obuka, do kojih je najte\u017ee doprijeti. U tom kontekstu, naglasila je va\u017enost terenskog rada i ja\u010danja vidljivosti institucija. Istakla je da \u0107e novi zakon dodatno unaprijediti ovaj segment kroz izdvajanje ve\u0107ih sredstava i ja\u010danje institucionalnih kapaciteta.<\/p>\n\n\n\n Vladimir Perazi\u0107 istakao je zna\u010daj rada Mre\u017ee za mlade, kao krovne organizacije koja okuplja vi\u0161e od \u010detrdeset omladinskih organizacija i pru\u017ea im institucionalnu podr\u0161ku u sprovo\u0111enju omladinskih inicijativa i politika. Naglasio je i va\u017enost dono\u0161enja novog Zakona o mladima, koji bi trebalo da na kvalitetniji na\u010din uspostavi okvir za u\u010de\u0161\u0107e mladih u procesima dono\u0161enja odluka.<\/p>\n\n\n\n U tom kontekstu, osvrnuo se i na veliki broj mladih koji su marginalizovani i do kojih je neophodno doprijeti, isti\u010du\u0107i da ta komunikacija mora zapo\u010deti na lokalnom nivou, kroz ja\u010danje i potpuno osposobljavanje omladinskih servisa. Naveo je da ovi servisi ve\u0107 postoje – njih trinaest na nivou dr\u017eave, ali da je neophodno dodatno raditi na njihovom unapre\u0111enju, prije svega kroz ja\u010danje kapaciteta administratora koji u njima svakodnevno djeluju, a \u0161to \u0107e tako\u0111e biti dodatno prepoznato i ure\u0111eno novim Zakonom o mladima.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o budu\u0107im prilikama, Perazi\u0107 je podsjetio na \u010dinjenicu da \u0107e Podgorica 2028. godine biti Evropska prijestonica mladih. Kao pozitivan primjer participacije mladih izdvojio je i strukturu Upravnog odbora za organizaciju tog procesa, koji broji 41 \u010dlana, od \u010dega dvije tre\u0107ine \u010dine mladi, \u010dime im je obezbije\u0111en sna\u017ean uticaj i realna mogu\u0107nost da oblikuju i usmjere klju\u010dne inicijative.<\/p>\n\n\n\n Kristina \u017dugi\u0107 ocijenila je da mladi trenutno nijesu dovoljno uva\u017eeni, isti\u010du\u0107i da se u kontekstu evropskih integracija sve vi\u0161e govori o njihovom u\u010de\u0161\u0107u u procesima dono\u0161enja odluka, ali da ostaje otvoreno pitanje da li \u0107e taj fokus na mlade rezultirati konkretnim i trajnim promjenama ili je rije\u010d o politi\u010dkom populizmu, \u0161to \u0107e se pokazati kroz vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Ukazala je i na dilemu da li se mladima zaista otvara prostor da razviju interesovanje za dru\u0161tvene i politi\u010dke procese, nagla\u0161avaju\u0107i da \u017eivimo u duboko patrijarhalnom dru\u0161tvu u kojem mladi imaju vrlo malo prilika da u\u010de o demokratiji prije nego \u0161to steknu pravo glasa. Pozivaju\u0107i se na nalaze me\u0111unarodnih istra\u017eivanja poput PISA testiranja, kazala je da se nivo funkcionalnih znanja i kompetencija mladih, kao i njihovo u\u010de\u0161\u0107e, nije zna\u010dajno unaprijedio od 2006. godine, te da se stoga njihova nezainteresovanost mora posmatrati u \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu.<\/p>\n\n\n\n \u017dugi\u0107 je naglasila da je neophodno vratiti povjerenje mladih u demokratske procese, jer oni \u010desto ne \u017eele da u\u010destvuju u modelu demokratije kakav danas postoji. Istakla je i dilemu da li mladi u politi\u010dkim partijama zaista zastupaju interese svojih vr\u0161njaka ili partijske agende. Ipak, izrazila je povjerenje u potencijal mladih da nose promjene, nagla\u0161avaju\u0107i da ih naj\u010de\u0161\u0107e pokre\u0107u sna\u017eni pojedinci.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Vra\u0107anje povjerenja mladih u demokratske procese mora zapo\u010deti na lokalnom nivou, uz njihovo stvarno i smisleno uklju\u010divanje u dono\u0161enje odluka, kako bi bilo mogu\u0107e graditi bolju i stabilniju budu\u0107nost, zaklju\u010dak je Foruma \u201eObe\u0107anje mladih za mir\u201c, koji je danas Gra\u0111anska alijansa organizovala u Podgorici.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":962905,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[1698,5507,8064,19756,2268,468,14861],"naslovna":[],"class_list":["post-962902","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-aleksa-becic","tag-bojana-pican","tag-danijela-darmanovic","tag-edin-koljenovic","tag-nadja-ljiljanic","tag-nikola-zirojevic","tag-peter-felten"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/962902","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=962902"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/962902\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":962907,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/962902\/revisions\/962907"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/962905"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=962902"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=962902"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=962902"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=962902"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}