Velimir Rako\u010devi\u0107 (Foto: gov.me, arhiva)<\/p>\n\n\n\n
Za Rako\u010devi\u0107a nasilje odavno nije samo vezano za u\u010dinioca i \u017ertvu, ve\u0107 je postalo planetarni problem.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovom mi\u0161ljenju, na najte\u017ee zlo\u010dine agresije, kao \u0161to su razli\u010diti oblici ubistva, uti\u010du brojni faktori i tu gotovo da nema razlike me\u0111u dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n
On ka\u017ee da na svako protivpravno li\u0161enje \u017eivota \u010dovjeka uti\u010du dvije grupe faktora koji se odnose na li\u010dne crte lica i spoljne, odnosno ambijentalne \u010dinioce.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTreba ista\u0107i da njihovo dejstvo nije isto kod svih zlo\u010dina ubistva, budu\u0107i da na neke krvne delikte dominantan uticaj imaju individualni \u010dinioci, dok na druge prete\u017ean uticaj imaju socijalni faktori, a u nekim slu\u010dajevima njihovo djelovanje je gotovo izjedna\u010deno. Ako bi ove faktore svrstali u grupe, onda bi obuhvatili biopsiholo\u0161ke \u010dinioce, zatim faktore vezane za rani razvoj i socijalizaciju, kao i socijalne, kulturolo\u0161ke i situacione faktore\u201c, ka\u017ee profesor Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da kada se desi ovako te\u017eak zlo\u010din, prvo pitanje koje gra\u0111ani postavljaju jeste za\u0161to, ali da je na to pitanje izuzetno te\u0161ko dati odgovor.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovom mi\u0161ljenju, razlog je u tome \u0161to je svako ubistvo, osim ako nije iz oblasti organizovanog kriminaliteta gdje va\u017ee posebna pravila, odgovor na specifi\u010dnu situaciju li\u010dnosti kada govorimo o tzv. ekspresivnom nasilju.<\/p>\n\n\n\n
Prema njegovim rije\u010dima, ekspresivno ubistvo sadr\u017ei nasilje u \u010dijoj pozadini dominira afektivni pritisak koji se osloba\u0111a ispoljavanjem agresije, \u0161to uklju\u010duje i vrlo jak emotivni naboj prema \u017ertvi koja se okrivljuje za li\u010dno osuje\u0107enje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eUbistva iz ove tipologije, kada govorimo o u\u010diniocu, upravo karakteri\u0161e nasilni\u010dki stil reakcije na frustracije, posebno u interakciji sa kulturolo\u0161kim definicijama o mu\u0161kosti koje uklju\u010duju \u010dak i legitimnost nasilja u odre\u0111enim situacijama. Ubice iz ove tipologije vrlo \u010desto imaju hostilna osje\u0107anja i smanjenu kognitivnu i bihevioralnu kontrolu sa izra\u017eenom impulsivno\u0161\u0107u\u201c, rekao je Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Govore\u0107i o motivima, Rako\u010devi\u0107 ka\u017ee da su motivi za izvr\u0161enje ubistava razli\u010diti, a kada se radi o ovim ekspresivnim zlo\u010dinima, onda su naj\u010de\u0161\u0107e u pitanju niske pobude kao \u0161to su mr\u017enja, netrpeljivost, pakost, zloba, zavist, pohlepa, patolo\u0161ka ljubomora, osveta i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n
Mi\u0161ljenja je da dr\u017eava, odnosno njeni klju\u010dni organi zadu\u017eeni za oblast bezbjednosti, policija i ANB, ula\u017eu ogromne napore da kombinacijom preventivno-represivnih aktivnosti za\u0161tite \u017eivote gra\u0111ana i druge vitalne vrijednosti.<\/p>\n\n\n\n
\u201eMe\u0111utim, treba re\u0107i da, iako su brojni zlo\u010dini sprije\u010deni efikasnim djelovanjem dr\u017eavnih organa, ima i onih ubistava koja su toliko iracionalna, eksplozivna i nepredvidiva da ih je gotovo nemogu\u0107e sprije\u010diti ili se za\u0161tititi od njih, i taj problem imaju sve moderne dr\u017eave danas jer se suo\u010davaju sa talasima nasilja\u201c, ka\u017ee Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Ocjenjuje da treba biti objektivan i konstatovati ono \u0161to su nesporne \u010dinjenice, a one se ti\u010du visokog procenta uspje\u0161nosti i efikasnosti policije u suzbijanju najte\u017eih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, ka\u017ee, ima jo\u0161 mnogo toga \u0161to mora da se uradi da bi stanje bilo bolje.<\/p>\n\n\n\n
\u201eTu mislim prije svega na smanjenje op\u0161te izlo\u017eenosti nasilju i prilika za negativno modelovanje i nasilni\u010dku identifikaciju, kao i pru\u017eanje \u0161to \u0161ire za\u0161tite i pomo\u0107i onima koji su povezani sa rizikom nasilni\u0161tva\u201c, poru\u010duje Rako\u010devi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Dru\u0161tvo mora da do\u017eivi neki stepen „ozdravljenja“<\/strong><\/p>\n\n\n\n Gra\u0111ani u Crnoj Gori sve te\u017ee do\u017eivljavaju porast nasilja, uz sve izra\u017eeniji strah i osje\u0107aj nesigurnosti, ocjenjuje Zarija Pavicevic<\/strong> iz Alternative Crna Gora. Kako navodi, povjerenje u institucije je poljuljano, a klju\u010d rje\u0161enja vidi u ranijoj reakciji sistema, boljoj koordinaciji institucija i ja\u010danju prevencije i mentalnog zdravlja.<\/p>\n\n\n\n \u201eSve ono \u0161to smo nekada gledali samo na filmovima i \u0161to nam je bilo u domenu nau\u010dne fantastike danas \u017eivimo u na\u0161im sredinama\u201c, ka\u017ee Pavi\u0107evi\u0107. On dodaje da sti\u010de utisak da, kako nasilje postaje svakodnevno, ljudi su oprezniji te da generalno imaju osje\u0107aj da sigurnost vi\u0161e nije ne\u0161to \u0161to se podrazumijeva.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da gra\u0111ani o\u010dekuju da ih dr\u017eava za\u0161titi, ali smatra i da je to povjerenje dosta poljuljano, te da je va\u017eno da kao dru\u0161tvo do\u017eivimo neki stepen \u201eozdravljenja\u201c.<\/p>\n\n\n\n Problem, kako ka\u017ee, nije samo u tome da li institucije postoje, ve\u0107 i da li gra\u0111ani vide da one stvarno rade svoj posao brzo, ozbiljno i bez izuzetaka.<\/p>\n\n\n\n Prema njegovim rije\u010dima, nakon trideset i vi\u0161e godina formiranja jednog sistema, kao i potpuno pogre\u0161nog sistema vrijednosti, institucije ogrezle u korupciji predstavljaju pravo \u010dudo i minimalan napredak, ako se uzme u obzir da je naslije\u0111ena ozbiljna brojka kadrova biv\u0161eg re\u017eima koja i dalje daje znakove da postoji.<\/p>\n\n\n\n Predla\u017ee da dr\u017eava prvo mora da po\u010dne da reaguje prije nego \u0161to do\u0111e do tragedije, uz bolju koordinaciju institucija, kao i ve\u0107a ulaganja u prevenciju i mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n \u201eZna\u010di, ne tek poslije zlo\u010dina, nego mnogo ranije, \u010dak u periodu kada postoje prijetnje, kada ne\u0161to li\u010di na nasilno pona\u0161anje, porodi\u010dni problem, ponovljeni incident i sve ono \u0161to mo\u017ee da bude upozorenje. Potrebna je bolja povezanost policije, tu\u017eila\u0161tva, \u0161kola, centara za socijalni rad, kao i svih gra\u0111ana i aktera na svakom nivou, kako bi se rizi\u010dne situacije prepoznale na vrijeme\u201c, isti\u010de Pavi\u0107evi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Uz to, nagla\u0161ava da se mora poslati jasna poruka da nasilje ne\u0107e i ne smije biti tolerisano, ne oslanjaju\u0107i se isklju\u010divo na jaku kaznenu politiku, ve\u0107 i kroz ve\u0107a ulaganja u prevenciju i mentalno zdravlje.<\/p>\n\n\n\n Potiskivanje emocija pospje\u0161uje mogu\u0107e neprimjereno postupanje<\/strong><\/p>\n\n\n\n Za psiholo\u0161kinju Radmilu Stupar \u0110uri\u0161i\u0107<\/strong>, talas masovnih ubistava u Crnoj Gori, odnosno klju\u010dni bezbjednosni i psiholo\u0161ki faktori koji mu doprinose, ne mogu se posmatrati isklju\u010divo kroz prizmu individualne odgovornosti, ve\u0107 su, kako ka\u017ee, rezultat me\u0111usobnog djelovanja psiholo\u0161kih, dru\u0161tvenih i sistemskih faktora.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da su najvidljiviji dru\u0161tveni faktori normalizacija nasilja, slabljenje povjerenja u institucije, kao i nedovoljno razvijen obrazovni sistem koji, prema njenom mi\u0161ljenju, ne posve\u0107uje dovoljno pa\u017enje emocionalnoj pismenosti, rje\u0161avanju konflikata i li\u010dnoj odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n Ona ka\u017ee da socioekonomske frustracije i osje\u0107aj nepravde mogu doprinijeti akumulaciji nezadovoljstva, ali da one nijesu nu\u017eno u grupi najsna\u017enijih faktora za nastanak neprimjerenih pona\u0161anja pojedinca.<\/p>\n\n\n\n Sa bezbjednosnog aspekta, izazovi se, kako ka\u017ee, ogledaju u dostupnosti oru\u017eja, nedovoljno efikasnoj prevenciji i slabijoj koordinaciji izme\u0111u klju\u010dnih sistema poput zdravstva, policije i socijalnih slu\u017ebi.<\/p>\n\n\n\n Sa psiholo\u0161kog aspekta, kod po\u010dinilaca se \u010desto uo\u010davaju obrasci duboke frustracije, osje\u0107aja nepravde, socijalne izolacije, kao i pote\u0161ko\u0107a u regulaciji emocija.<\/p>\n\n\n\n \u201eU odre\u0111enim slu\u010dajevima dolazi do razvoja tzv. \u2018tunelskog razmi\u0161ljanja\u2019, gdje nasilje po\u010dinje da se do\u017eivljava kao jedino mogu\u0107e rje\u0161enje\u201c, kazala je psiholo\u0161kinja Stupar \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Ona nagla\u0161ava da je posebno va\u017eno razumjeti specifi\u010dnosti manjih sredina. U takvim okru\u017eenjima, ka\u017ee psiholo\u0161kinja, identitet pojedinca sna\u017eno je vezan za reputaciju i dru\u0161tveni status, \u0161to, kako nagla\u0161ava, pove\u0107ava pritisak i ote\u017eava prevazila\u017eenje li\u010dnih i socijalnih kriza.<\/p>\n\n\n\n \u201eOgrani\u010deni socijalni krugovi mogu dovesti do osje\u0107aja zarobljenosti, dok neformalna pravila i dru\u0161tvene norme ponekad imaju ve\u0107u te\u017einu od formalnih institucija. U crnogorskoj kulturi prisutna je praksa potiskivanja emocija, \u0161to dodatno doprinosi njihovom nagomilavanju, pa i to pospje\u0161uje mogu\u0107nost neprimjerenog postupanja\u201c, nagla\u0161ava Stupar \u0110uri\u0161i\u0107.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o znacima koji mogu ranije da upozore na opasno pona\u0161anje, psiholo\u0161kinja ka\u017ee da \u010desto postoje rani znaci upozorenja, poput promjena u pona\u0161anju, socijalnog povla\u010denja, izra\u017eavanja bezna\u0111a, pove\u0107ane agresije ili interesovanja za nasilje.<\/p>\n\n\n\n Isti\u010de da rje\u0161enje ovog problema mora biti sveobuhvatno i dugoro\u010dno, te da je prije svega neophodno unaprijediti obrazovni sistem kroz uvo\u0111enje programa koji razvijaju emocionalnu pismenost, nenasilnu komunikaciju i sposobnost rje\u0161avanja konflikata.<\/p>\n\n\n\n \u201eTako\u0111e je potrebno oja\u010dati mehanizme resocijalizacije kroz dostupnu i destigmatizovanu psiholo\u0161ku podr\u0161ku, kao i kroz programe koji poma\u017eu reintegraciju pojedinaca u dru\u0161tvo. Neophodan je kontinuiran rad na izgradnji savremenih dru\u0161tvenih vrijednosti koje promovi\u0161u nenasilje, odgovornost i brigu o mentalnom zdravlju. Kombinacijom kvalitetnijeg obrazovanja, sna\u017enijih institucija i sistemske podr\u0161ke pojedincima mogu\u0107e je dugoro\u010dno smanjiti rizik od ovakvih tragi\u010dnih doga\u0111aja\u201c, poru\u010dila je psiholo\u0161kinja.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161estrukih ubistava bilo i prethodnih godina<\/strong><\/p>\n\n\n\n Vi\u0161estruka ubistava de\u0161avale su se i ranije u na\u0161oj dr\u017eavi. Neki od njih su se dogodila u Herceg Novom u no\u0107i sa 2. na 3. januar 2005. svirepo ubistvo bra\u010dnog para Nikole (64) i Marije Ra\u0161o (59).<\/p>\n\n\n\n Njih je sjekirom ubio kom\u0161ija \u017deljko Pi\u0161tinjat koji je, kako se tada govorilo, sa njima bio u dobrim odnosima i \u010desto je dolazio i na kafu kod njih. Kako se ispostavilo, Pi\u0161tinjat je bio vi\u0161estruki povratnik, lije\u010den je na psihijatriji u vi\u0161e navrata, a za ubistvo supru\u017enika osu\u0111en je na 30 godina robije.<\/p>\n\n\n\n Tokom posljednjeg dana 2005, uo\u010di same novogodi\u0161nje no\u0107i, u Zelenici kod Herceg Novog ubijena je peto\u010dlana porodica \u2013 i to Slavoljub (41), Slavica (41), \u017deljko (12), Sr\u0111an (10) i Marko Roganovi\u0107 (7).<\/p>\n\n\n\n Njih je, koriste\u0107i pi\u0161tolj i no\u017e, likvidirao prvi kom\u0161ija Milan Zekovi\u0107, koji \u0107e kasnije biti smje\u0161ten na psihijatriju u zatvorskoj bolnici u Beogradu, a koji je \u2013 kako se kasnije ispostavilo \u2013 prethodno ubio i jo\u0161 jednu osobu u Zemunu.<\/p>\n\n\n\n U Budvi su u septembru 2007. godine u ba\u0161ti jednog lokala ubijeni Vladimir Rako\u010devi\u0107 i Adalbert \u0160ut, pri \u010demu su ranjene jo\u0161 dvije osobe. Za ubistvo je osu\u0111ena \u010detvoro\u010dlana grupa iz na\u0161e dr\u017eave, koja je tada osu\u0111ena na po 17 godina robije.<\/p>\n\n\n\n U januaru 2008. godine, u kafi\u0107u Tivtu su ubijeni Petar Drakulovi\u0107 i Sr\u0111an Kasalica, pri \u010demu je jo\u0161 jedna osoba ranjena. Zlo\u010din je po\u010dinio Dalibor Bulaji\u0107, koji je osu\u0111en na 40 godina robije.<\/p>\n\n\n\n U novembru 2011, u centru Podgorice su u automobilu ubijeni Marija Rai\u010devi\u0107 (30) i Ivan Dulovi\u0107 (28). Ubistvo je po\u010dinio Igor Rai\u010devi\u0107, koji se nalazi na odslu\u017eenju 40-godi\u0161nje kazne.<\/p>\n\n\n\n U maju 2012. godine, u Andrijevici se dogodilo trostruko ubistvo. Slavko Milovi\u0107 tada je ubio tasta Sloba, ta\u0161tu Danicu i \u0161uru Zorana Otovi\u0107a, dok je jednu osobu ranio. Nakon toga, izvr\u0161io je samoubistvo.<\/p>\n\n\n\n U februaru 2013, u lokalu u centru Bara ubijeni su Ljubomir (24) i Dejan Goja\u010danin (26). Njih je ubio tada 22-godi\u0161nji \u0160\u0107epan Buji\u0107, koji je prvo pucao u Ljubomira, a nakon toga i u Dejana koji je poku\u0161ao da pomogne bratu. Ubica je osu\u0111en na 20 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n Bra\u0107a Davorin (31) i Danijel \u0106ulafi\u0107 (24) ubijeni su u jednom lokalu u podgori\u010dkom naselju Stari aerodrom u februaru 2014. Njih je nakon sva\u0111e iz vatrenog oru\u017eja ubio tada 22-godi\u0161nji Ma\u0161an \u010coguri\u0107, koji se nalazi na odslu\u017eenju 20-godi\u0161nje zatvorske kazne.<\/p>\n\n\n\n U avgustu 2016, u beranskom naselju Pe\u0161ca ubijeni su Zdravko \u0106ulafi\u0107 (67) i Dragutin Spalevi\u0107 (62). Zlo\u010din je po\u010dinio Radenko Buli\u0107 (45), koji je odmah nakon toga po\u010dinio suicid.<\/p>\n\n\n\n Krajem 2016. godine, Budvanin \u0110or\u0111e Boreta i doktor u penziji Dragan Ze\u010devi\u0107 ubijeni su u jednom lokalu u Be\u010di\u0107ima. Za ubistvo je optu\u017eena vi\u0161e\u010dlana kriminalna grupa, kao \u010diji su organizatori ozna\u010deni Ratko Vu\u0161ovi\u0107 i Vasilije Rafailovi\u0107, pri \u010demu je Ze\u010devi\u0107 bio slu\u010dajna \u017ertva.<\/p>\n\n\n\n Bra\u010dni par Du\u0161an (62) i Bosiljka Kalezi\u0107 (52) ubijeni su u barskom naselju \u0160u\u0161anj u martu 2017. godine. Njih je ubio tada 55-godi\u0161nji kom\u0161ija Uro\u0161 Jedgi\u0107, koji je prvo provalio u njihovu ku\u0107u, a nakon zlo\u010dina je poku\u0161ao da izvr\u0161i samoubistvo.<\/p>\n\n\n\n U Bijelom Polju naro\u010dito pamte dva zvjerska zlo\u010dina iz 1993.<\/p>\n\n\n\n Nedaleko od mjesta gdje su ubijeni Jovan i Milanka Mad\u017egalj, u mjestu \u010cokrlije, 1993. godine dogodilo se \u0161estostruko ubistvo. Mom\u010dilo Cerovi\u0107 (14) iz tog mjesta tada je ubio oca Mla\u0111ena (45), majku Milevu (43), brata Mila (20), sestri\u0107a J. T. (3) i babu Mitru (70).<\/p>\n\n\n\n Iste godine, u Bijelom Polju dogodilo se jo\u0161 jedno vi\u0161estruko ubistvo. Tada je Novo So\u0161i\u0107 (44) ubio ro\u0111ake \u2013 Vuksana So\u0161i\u0107a (42), njegovu \u017eenu Slavicu (40), te djecu Tatjanu (12) i Miroslava (8), sa kojima je prije toga pio kafu.<\/p>\n\n\n\n Najmasovnije ubistvo na sjeveru dr\u017eave dogodilo se prije vi\u0161e od 30 godina, kada je u Pu\u0161onjskom dolu kod Pljevalja Kosta Damjanovi\u0107 (22), kre\u0107u\u0107i se naoru\u017ean od ku\u0107e do ku\u0107e, ubio devetoro ljudi. On je tada prijetio kako \u0107e ubiti \u010ditavo selo, a zlo\u010din je po\u010dinio u alkoholisanom stanju.<\/p>\n\n\n\n Ubijeni su Jovan (61) i Radovan Ostoji\u0107 (32), Vukota Marti\u0107 (50), Rajko (64) i Radovan Ostoji\u0107 (62), njihove \u017eene Mara (60) i Radojka Ostoji\u0107 (50), te Mara Miliki\u0107 (62) i Dosta \u0160ubari\u0107 (62). Upravo je sin Doste \u0160ubari\u0107, Veljko, uspio da savlada ubicu, otme mu pu\u0161ku i potom da ga likvidira.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U Crnoj Gori posljednjih godina bilje\u017ei se zabrinjavaju\u0107i niz vi\u0161estrukih ubistava, uz sve izra\u017eeniji strah i osje\u0107aj nesigurnosti me\u0111u gra\u0111anima. Kriminolog Velimir Rako\u010devi\u0107 upozorava da na najte\u017ea krivi\u010dna djela uti\u010du brojni individualni, socijalni i ambijentalni faktori, dok Zarija Pavi\u0107evi\u0107 iz Alternative Crna Gora isti\u010de da je povjerenje u institucije poljuljano i da je klju\u010d u ranijoj reakciji sistema i boljoj koordinaciji. Psiholo\u0161kinja Radmila Stupar \u0110uri\u0161i\u0107 poru\u010duje da se rizik od ovakvih tragedija mo\u017ee smanjiti kroz kvalitetnije obrazovanje, ja\u010de institucije i sistemsku podr\u0161ku pojedincima.<\/p>","protected":false},"author":8,"featured_media":902166,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[10],"tags":[1144,31454,2483,3786],"naslovna":[910],"class_list":["post-962179","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-hronika","tag-nasilje","tag-radmila-stupar-djurisic","tag-velimir-rakocevic","tag-zarija-pavicevic","naslovna-preporuceno"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/962179","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=962179"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/962179\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":962180,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/962179\/revisions\/962180"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/902166"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=962179"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=962179"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=962179"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=962179"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Zarija Pavi\u0107evi\u0107 iz Alternative Crna Gora (Foto: RTCG)<\/p>\n\n\n\n
Psiholo\u0161kinja Radmila Stupar \u0110uri\u0161i\u0107 (Foto: Privatna arhiva)<\/p>\n\n\n\n