\nhttps:\/\/youtube.com\/watch?v=l_gX1TD2TF0%3Fstart%3D1662%26feature%3Doembed\n<\/div><\/figure>\n\n\n\n
\u201cZbog svega \u0161to Savo Brkovi\u0107 simbolizuje smatrali smo da je uo\u010di predstoje\u0107eg praznika i jubileja neophodno ukazati na njega kao pobornika crnogorske dr\u017eavne samobitnosti i svojevrsnog simbola zalaganja i borbe za samostalnu i suverenu Crnu Goru\u201d, rekao je Ivanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Prema rije\u010dima Marka \u0160padijera, Savo Brkovi\u0107 je bio jedan od rijetkih, ako ne i jedini, koji je izabrao da se bori za novu Crnu Goru van funkcija, foruma i institucija, individualnim javnim intelektualnim anga\u017eovanjem.<\/p>\n\n\n\n
On je podsjetio na politi\u010dku klimu koja je vladala u Crnoj Gori u periodu poslije II svjetskog rata kada se nastojalo da se na tekovinama NOR-a i Avnojevske Jugoslavije donese program prevladavanja provincijalizma, nadoknadi privredno zaostajanje, obogati nacionalna svijest i prevlada kulturno zaostajanje.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKrajem 1970. godine CK SK CG je usvojio Platformu o razvoju crnogorske kulture. Projektovane su i realizovane brojne institucije koje i danas \u010dine temelj nacionalne kulture (Univerzitet, Akademija nauka, Radio-televizija Crne Gore, \u201ePobjeda\u201c kao dnevni list, Umjetni\u010dka galerija). Otvoreni su novi vidici i nove \u0161anse za nacionalni kulturni razvoj (pokre\u0107u se \u010dasopisi, vodi debata o nacionalnoj kulturi (ankete u reviji \u201eOvdje\u201d), pojavljuje se \u201eLu\u010da\u201c, prva antologijska biblioteka crnogorske knji\u017eevnosti, odvija kvalitetna produkcija filmova, otpo\u010dinje rad na crnogorskoj retrospektivnoj bibliografiji, a 1974. godine otvoren je Njego\u0161ev mauzolej na Lov\u0107enu, kao kruna moderne crnogorske samosvijesti\u201d, rekao je \u0160padijer i dodao da je postojala i druga strana tog procesa.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVe\u0107 na Prvom kongresu KPJ za Crnu Goru konstatovano je postojanje crnogorske nacije po modelu koji je \u201epropisao\u201c Milovan \u0110ilas u jednom \u010dlanku iz 1945. godine, da je nastala kao grana srpskog nacionalnog korpusa. To je opredjeljenje \u017eivjelo kao neupitna politi\u010dka deklaracija, ali sve \u0161to je zna\u010dilo crnogorsku nacionalnu posebnost (istorija, dr\u017eava, kultura, knji\u017eevnost, jezik, vjera) srpska gra\u0111anska nauka je ve\u0107 \u201euknji\u017eila\u201c u svoj posjed. Traganje za novim izvorima i pogledima na crnogorsku nacionalnu posebnost nailazilo je na o\u0161tru kritiku od strane prvenstveno srpskih intelektualnih krugova\u201d, rekao je \u0160padijer.<\/p>\n\n\n\n
Prou\u010davaju\u0107i manifestacije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori, Brkovi\u0107 je uo\u010dio u istorijskoj nauci i njenoj politi\u010dkoj upotrebi brojne nelogi\u010dnosti, neta\u010dnosti u interpretaciji istorijskih \u010dinjenica, pa i falsifikate koji su kori\u0161\u0107eni za \u201enau\u010dni dokaz\u201c o nepostojanju crnogorske nacije, istakao je \u0160padijer.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNjegova zapa\u017eanja i kriti\u010dki sudovi su precizni, ubjedljivi, pokazuju kako su zloupotrijebljeni u svrhu nastajanja velikosrpske doktrine utemeljene Na\u010dertanijem iz 1844. godine. On isti\u010de da je bio borac za \u201ecrnogorsku nacionalnu samobitnost i punu avnojevsku ravnopravnost\u201c. Iako su mu podmetali antisrpstvo, u cijelom njegovom publicisti\u010dkom opusu nema ni trunke \u0161ovinizma prema srpskom narodu i ima jasnu distinkciju izme\u0111u \u201ebratskog\u201c srpskog naroda i onih koji \u201esrbuju i nemanji\u0161u\u201c, objasnio je \u0160padijer.<\/p>\n\n\n\n
I Ivan Jovovi\u0107 je podvukao da je Savo Brkovi\u0107 svojim djelovanjem odudarao od ustaljene partijske matrice, tj. ve\u0107ine partijskih funkcionera tog vremena, s obzirom na to da nije pristajao na kompromis kada je rije\u010d o crnogorskom nacionalnom pitanju.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSuprotstavio se zvani\u010dnom stavu partije koja je do po\u010detka sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka podr\u017eavala \u0110ilasov koncept, tj. njegovala dualnu nacionalnu svijest Crnogoraca. Brkovi\u0107 je svojim knjigama i raspravama pokazao i dokazao da je, za razliku od \u0110ilasa, bio svjestan dubine tokova crnogorske istorije jo\u0161 od ranog srednjeg vijeka, vidjev\u0161i upravo u tim etapama obilje\u017eje materijalne i nematerijalne kulturne ba\u0161tine koja je oblikovala habitus crnogorskog nacionalnog i dr\u017eavnog bi\u0107a. Uostalom, Savo Brkovi\u0107 je ostao dosljedan samom sebi, jer se nije odrekao onog \u0161to je cijelog \u017eivota javno zastupao, za razliku od mnogih njegovih nekada\u0161njih partijskih drugova, uklju\u010duju\u0107i i \u0110ilasa, koji su pri kraju \u017eivotnog puta postali epigoni hegemonisti\u010dke politike zlo\u010dina\u010dkog re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a. Upravo zbog istrajavanja na stavu o samobitnosti crnogorskoga naroda, pu\u010disti koji su 1989. godine sebe samoproklamovali u antibirokratske revolucionare, su se obra\u010dunavali ne samo na personalnom nivou nego i na ideolo\u0161kom planu, jer im je bilo bli\u017ee \u0110ilasovo poimanje Crne Gore i Crnogoraca, \u0161to je svakako bio put u dru\u0161tvenu regresiju, koja je ubrzo eskalirala ratom, plja\u010dkom dru\u0161tvene imovine eufemisti\u010dki nazvanom tranzicijom, kao i uvo\u0111enjem crkve u politi\u010dki \u017eivot\u201d, rekao je Jovovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Adnan Preki\u0107 se osvrnuo na dva zna\u010dajna djela Sava Brkovi\u0107a, \u201eO postanku i razvoju crnogorske nacije\u201c (1974) i \u201eEtnogenezofobia \u2013 prilog kritici velikosrpstva\u201c (1988), isti\u010du\u0107i va\u017enost posebno prve u kojoj autor bez okoli\u0161anja kritikuje stavove klju\u010dnog istoriografa u Crnoj Gori Dimitrija Dima Vujovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPo\u010dinje od jednostavnog principa \u2013 postavlja pitanje Vujovi\u0107u: \u201eVi se prvi zala\u017eete za nau\u010dni metod, govorite da u nauci nema etiketiranja, a upravo to radite. Ja vam sve vrijeme iznosim argumente, argumentima poku\u0161avam da uka\u017eem na ono \u0161to nije ta\u010dno, a va\u0161 jedini odgovor je da sam ja crnogorski nacionalista.\u201c I to je ono \u0161to je po\u010detna teza u razumijevanju Sava Brkovi\u0107a\u201d, rekao je Preki\u0107 i dodao da je Brkovi\u0107eva knjiga temelj ru\u0161enja svih velikosrpskih la\u017ei o Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Danilo Kalezi\u0107 se osvrnuo na nau\u010dnu vrijednost djela Sava Brkovi\u0107a isti\u010du\u0107i da su teme koje se tretiraju i dalje aktuelne i kao da odgovaraju na ono \u0161to se danas de\u0161ava u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
\u201cMislim da svako od nas iz toga mo\u017ee da zaklju\u010di koliko je ta velikosrpska propaganda koja postoji u Crnoj Gori najmanje 150 godina ukorijenjena u dru\u0161tvenom, politi\u010dkom, kulturolo\u0161kom, \u010dak i ekonomskom bi\u0107u gra\u0111ana ovog dru\u0161tva, a koliko malo se radi na kontriranju, na suprotstavljanju tome\u201d, rekao je Kalezi\u0107 i dodao da je uvidom u sve politi\u010dko-humanisti\u010dke obrazovne programe u Crnoj Gori potvrdio da se djelo Sava Brkovi\u0107a ne izu\u010dava niti na jednom.<\/p>\n\n\n\n
\u201cI to najbolje govori o toj vrsti nacionalne dru\u0161tvene svijesti u Crnoj Gori koja je bila dominantna i od 2006\u20132020\u201d, rekao je Kalezi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Milo\u0161 Brkovi\u0107 je ispri\u010dao neke defini\u0161u\u0107e momente iz \u017eivota svog oca koji su publici pribli\u017eili lik i va\u017enost Sava Brkovi\u0107a, a dirljivim govorom punim zahvalnosti Matici crnogorskoj obratila se i Savova unuka, Vanja Popovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Matica crnogorska ukupnim djelovanjem kontinuirano nastoji da podsje\u0107a i \u010dini dostupnim djela istaknutih montenegrista, posebno onih minule generacije, podsjetio je Ivan Ivanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNa\u0161a je obaveza da njihova djela prezentujemo, afirmi\u0161u\u0107i ih, ali ih i postavljaju\u0107i pred kriti\u010dki nau\u010dni sud i revalorizaciju. Vode\u0107i se ovakvim stavom, na inicijativu Matice crnogorske je postignut dogovor s porodicom Sava Brkovi\u0107a da tokom teku\u0107e i u narednoj godini objavimo odabrana djela Sava Brkovi\u0107a u tri knjige. Najprije \u0107emo pristupiti pripremi za \u0161tampu i objavljivanju djela \u201eO postanku i razvoju crnogorske nacije\u201c, a zatim i \u201eEtnogenezofobije\u201c, nakon kojih \u0107emo objaviti i njegov ratni dnevnik pod naslovom \u201eZapisano u ratu\u201c, najavio je Ivanovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Tribina posve\u0107ena Savu Brkovi\u0107u je dio programskih aktivnosti kojima Matica crnogorska obilje\u017eava 20 godina od obnove crnogorske nezavisnosti.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Na inicijativu Matice crnogorske je postignut dogovor s porodicom\u00a0Sava Brkovi\u0107a\u00a0da tokom teku\u0107e i u narednoj godini objave odabrana djela Sava Brkovi\u0107a u tri knjige.<\/p>","protected":false},"author":7,"featured_media":961419,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[9],"tags":[5906,31358],"naslovna":[],"class_list":["post-961417","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drustvo","tag-matica","tag-savo-brkovic"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/961417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=961417"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/961417\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":961422,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/961417\/revisions\/961422"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/961419"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=961417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=961417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=961417"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=961417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}