{"id":961331,"date":"2026-04-24T08:13:00","date_gmt":"2026-04-24T06:13:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=961331"},"modified":"2026-04-24T07:51:38","modified_gmt":"2026-04-24T05:51:38","slug":"cernobilj-lekcija-koju-evropa-nema-pravo-da-zaboravi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/svijet\/cernobilj-lekcija-koju-evropa-nema-pravo-da-zaboravi\/","title":{"rendered":"\u010cernobilj \u2013 lekcija koju Evropa nema pravo da zaboravi"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Ambasador Ukrajine u Crnoj Gori Oleh Herasymenko<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u010cernobilj nije bio samo nesre\u0107a u nuklearnoj elektrani. Bila je to katastrofa koju je iznjedrila sama logika sovjetskog sistema \u2014 sistema u kojem su ideologija, tajnovitost i samoodr\u017eanje vlasti uvijek bili va\u017eniji od \u017eivota i zdravlja ljudi.<\/p>\n\n\n\n

U no\u0107i izme\u0111u 25. i 26. aprila 1986. godine eksplodirao je \u010detvrti blok \u010cernobiljske nuklearne elektrane. Ali razmjere tragedije nijesu odredile samo posljedice eksplozije. Jednako presudni bili su i postupci tada\u0161njih vlasti: \u0107utanje, prikrivanje \u010dinjenica, manipulacija informacijama, zaka\u0161njela evakuacija i odbijanje da se ljudima ka\u017ee istina \u010dak i kada se radijacija ve\u0107 \u0161irila daleko izvan granica Ukrajine.<\/p>\n\n\n\n

Svijet nije odmah saznao za katastrofu. Sovjetsko rukovodstvo poku\u0161avalo je da kupi vrijeme ne da bi spasavalo ljude, ve\u0107 da bi sa\u010duvalo sopstveni politi\u010dki obraz. Prva zvani\u010dna saop\u0161tenja bila su mekana i umiruju\u0107a. Stvarne razmjere tragedije skrivane su, dijagnoze radijacionog o\u0161te\u0107enja falsifikovane, a informacije o stepenu opasnosti stavljene pod strogu kontrolu partije i slu\u017ebi bezbjednosti. Dok su u inostranstvu ve\u0107 bilje\u017eili porast nivoa radijacije, milioni sovjetskih gra\u0111ana ostajali su u neznanju.<\/p>\n\n\n\n

Jedan od najmra\u010dnijih simbola te la\u017ei bila je odluka da se ne otka\u017eu prvomajske demonstracije. Ljudi, uklju\u010duju\u0107i i djecu, izvedeni su na ulice Kijeva ve\u0107 nakon nesre\u0107e, kada je opasnost bila sasvim stvarna. To je bio moralni zlo\u010din sistema koji se vi\u0161e pla\u0161io istine nego radijacije. \u010cernobilj je pokazao da je totalitarni re\u017eim opasan i zbog represije, i zbog spremnosti da \u017ertvuje ljude zarad o\u010duvanja mita o snazi, redu i kontroli.<\/p>\n\n\n\n

Posljedice katastrofe bile su zaista ogromne. Radijaciono zaga\u0111enje pro\u0161irilo se daleko izvan granica Ukrajine. Pogo\u0111eni su Bjelorusija, drugi regioni tada\u0161njeg Sovjetskog Saveza, ali i veliki dio Evrope. Milioni ljudi bili su izlo\u017eeni zra\u010denju, a stotine hiljada prinu\u0111ene da zauvijek napuste svoje domove. Zona isklju\u010denja i danas ostaje mjesto na kojem su se ljudska gre\u0161ka, dr\u017eavna la\u017e i zlo\u010dina\u010dki nemar stopili u katastrofu planetarnih razmjera. \u010cernobilj je jasno pokazao da nuklearna bezbjednost nikada ne mo\u017ee da bude unutra\u0161nje pitanje jedne dr\u017eave. Radijacija ne poznaje nikakve politi\u010dke granice. Upravo zato \u010cernobilj od samog po\u010detka nije bio samo ukrajinska tragedija, ve\u0107 i evropska.<\/p>\n\n\n\n

Istovremeno, \u010cernobilj je i pri\u010da o ljudskoj hrabrosti. Klanjamo se pred likvidatorima, vatrogascima, ljekarima, vojnicima, in\u017eenjerima i zaposlenima u elektrani \u2014 pred svima koji su, po cijenu sopstvenog zdravlja i \u017eivota, zaustavljali katastrofu. Mnogi od njih djelovali su gotovo bez odgovaraju\u0107e za\u0161tite, \u010desto ne znaju\u0107i punu istinu o razmjerama prijetnje. Oni nijesu spasavali samo Ukrajinu, nego i brojne evropske zemlje. Tako da je sje\u0107anje na \u010cernobilj i sje\u0107anje na po\u017ertvovanost, odgovornost i dostojanstvo obi\u010dnih ljudi koji su se pokazali ja\u010dima od sistema koji ih je izdao.<\/p>\n\n\n\n

\u010cernobilj je postao i politi\u010dka prekretnica. Ogolio je bankrot sovjetskog modela upravljanja \u2014 njegov kult tajnovitosti, prezir prema ljudskom dostojanstvu i naviku da la\u017ee \u010dak i onda kada je istina ve\u0107 o\u010digledna cijelom svijetu. Katastrofa je potkopala povjerenje miliona ljudi u sovjetski projekat, oja\u010dala ekolo\u0161ke i nacionalno-demokratske pokrete u Ukrajini i ubrzala dru\u0161tveno bu\u0111enje. U tom smislu, \u010cernobilj je zapravo postao jedan od katalizatora raspada Sovjetskog Saveza. Istorija je vi\u0161e puta pokazala da se imperije ne ru\u0161e samo zbog ekonomske slabosti ili spoljnog pritiska, ve\u0107 i zbog unutra\u0161nje moralne praznine.<\/p>\n\n\n\n

Na\u017ealost, \u010detrdeset godina kasnije \u010cernobilj se ponovo na\u0161ao u sredi\u0161tu evropske pa\u017enje \u2014 ovoga puta u kontekstu nove ruske agresije na Ukrajinu. Godine 2022. ruske trupe zauzele su \u010cernobiljsku zonu isklju\u010denja i samu elektranu, dovode\u0107i u opasnost nuklearnu bezbjednost \u010ditavog kontinenta. Sama \u010dinjenica da u XXI vijeku vojska dr\u017eave-agresora koristi nuklearni objekat kao vojni instrument trebalo bi kona\u010dno da razbije sve iluzije o prirodi savremenog ruskog re\u017eima. To je izazov \u010ditavom sistemu me\u0111unarodne bezbjednosti.<\/p>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedan uznemiruju\u0107i signal bio je ruski udarni dron koji je u februaru 2025. godine o\u0161tetio za\u0161titnu konstrukciju iznad uni\u0161tenog \u010detvrtog bloka. U su\u0161tini, radilo se o udaru na cio sistem me\u0111unarodnih napora koji je decenijama gra\u0111en kako bi se sprije\u010dile nove nuklearne katastrofe. Rusija je jo\u0161 jednom pokazala da nuklearnu temu koristi kao instrument ucjene, zastra\u0161ivanja i destabilizacije. Zato \u010cernobilj vi\u0161e ne mo\u017eemo posmatrati samo kao tragi\u010dno sje\u0107anje iz pro\u0161losti. Danas je to i upozorenje na opasnosti sada\u0161njosti.<\/p>\n\n\n\n

Ukrajina danas brani, osim sopstvenog suvereniteta i nezavisnosti, tako\u0111e i va\u017ean princip bez kojeg nije mogu\u0107a sigurna Evropa: civilni nuklearni objekti ne mogu biti meta, instrument okupacije niti sredstvo geopoliti\u010dkog pritiska. U tom smislu, borba Ukrajine va\u017ena je za sve \u2014 od Kijeva do Podgorice, od Baltika do Jadrana.<\/p>\n\n\n\n

Za Crnu Goru, kao i za sve evropske dr\u017eave, sje\u0107anje na \u010cernobilj ima i istorijsku, i izrazitu moralno-politi\u010dku dimenziju. Ono podsje\u0107a da ravnodu\u0161nost prema autoritarizmu uvijek skupo ko\u0161ta. Da la\u017e uzdignuta na nivo dr\u017eavne politike prije ili kasnije vodi u katastrofu. I da solidarnost sa onima koji se suprotstavljaju agresiji i nuklearnoj ucjeni nije pitanje apstraktne simpatije, ve\u0107 pitanje zajedni\u010dke odgovornosti za budu\u0107nost Evrope.<\/p>\n\n\n\n

Na \u010detrdesetu godi\u0161njicu \u010cernobiljske tragedije odajemo po\u0161tu stradalima, zahvaljujemo herojima-likvidatorima i ponavljamo jednostavnu, ali principijelnu istinu: svijet nema pravo da se navikne na nuklearnu ucjenu, dr\u017eavnu la\u017e i neka\u017enjivost. \u010cernobilj je morao postati trajna opomena. Na\u0161a zajedni\u010dka du\u017enost je da u\u010dinimo sve da \u010dovje\u010danstvo nikada vi\u0161e ne do\u017eivi novi \u010cernobilj.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana 26. aprila 2026. navr\u0161ava se 40 godina od \u010cernobiljske katastrofe \u2014 najve\u0107e tehnogene katastrofe u istoriji \u010dovje\u010danstva. Za Ukrajinu to je tu\u017ean datum. To je dan sje\u0107anja na hiljade slomljenih sudbina, na herojstvo likvidatora, na cijenu sovjetske la\u017ei \u2014 ali i podsjetnik na lekciju koja i danas ostaje bolno aktuelna za cijelu Evropu.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":961332,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[14],"tags":[31340,25599,12006],"naslovna":[],"class_list":["post-961331","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-cernobilj","tag-oleh-herasymenko","tag-ukrajinska-ambasada"],"acf":[],"jetpack_publicize_connections":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/961331","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=961331"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/961331\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":961333,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/961331\/revisions\/961333"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/961332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=961331"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=961331"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=961331"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=961331"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}