<\/p>\n\n\n\n
U Crnoj Gori je, za prethodne \u010detiri godine, posje\u010deno gotovo 600 kilometara kvadratnih \u0161ume \u0161to je, osim velike ekonomske \u0161tete, promijenilo i \u0161umski pokriva\u010d, ka\u017eu u resornom ministarstvu. Najugro\u017eeniji je sjever zemlje, dok Podgorica najve\u0107e posljedice trpi zbog \u010destih \u0161umskih po\u017eara.<\/p>\n\n\n\n “Izazivanje \u0161umskih po\u017eara predstavlja ekolo\u0161ki kriminal. Taj vid ekolo\u0161kog kriminala za posljedice ima uni\u0161tavanje biodiveriteta prevashodno jer u \u0161umskom po\u017earu strada maltene ukupni biljni biodiverzitet, mijenja mikroklimatske uslove“, naveo je Kankara\u0161.<\/p>\n\n\n\n Institucionalne slabosti i nedovoljna kontrola, dodaje, otvaraju prostor za zloupotrebe.<\/p>\n\n\n\n “Otvoreno treba re\u0107i da je zakazala dr\u017eava. Dakle nije to, ponavljam, samo moj zaklju\u010dak. To je zaklju\u010dak DRI i NVO sektora. Imali smo situaciju da postoje odre\u0111eni nalozi u kojima uop\u0161te nije bilo imena i prezimena ljudi, dakle postojali su nalozi na lica koja su preminula. Postojali su fiktivni nalozi, gdje po Zakonu o \u0161umama ta koli\u010dina mo\u017ee biti 10 metara kubnih po doma\u0107instvu, a jedno doma\u0107instvo koristi 50 kubika drvne mase i ono \u0161to je najgore to drvo je zavr\u0161avalo u pilanama umjesto u stvarne svrhe u koje je dato“, kazao je Kankara\u0161.<\/p>\n\n\n\n Sistem je, kako navodi Kankara\u0161, umjesto kontrole, omogu\u0107avao manipulacije i nelegalne tokove sirovine.<\/p>\n\n\n\n “Jedan \u0161umar koji je partijski doveden prije \u0161est godina na to mjesto gdje se nalazi, od svih \u0161umarskih organa je procesuiran, me\u0111utim u tu\u017eila\u0161tvu gdje ve\u0107 \u0161est godina stoji njegova prijava nema nikakvog rezultata, ono je ve\u0107 u fazi zastare“, istakao je Kankara\u0161.<\/p>\n\n\n\n Negativni uticaji evidentirani su u \u010dak dvije tre\u0107ine \u0161umskih podru\u010dja \u2013 \u0161to potvr\u0111uje da je biodiverzitet ozbiljno ugru\u017een, a posljedice se prelijevaju na dru\u0161tvo i ekonomiju.<\/p>\n\n\n\n
“To zna\u010di da je, ako prevedemo na godi\u0161nji nivo, na prosje\u010dnom godi\u0161njem nivou vr\u0161ena sje\u010da na oko 15.000 hektara. To je vi\u0161e od 100 miliona eura god\u0161inje direktne ekolo\u0161ke \u0161tete“, kazao je na\u010delnik Direkcije za \u0161ume u Ministarstvu poljoprivrede, Ranko Kankaras.<\/strong><\/p>\n\n\n\n