{"id":958632,"date":"2026-04-19T11:45:00","date_gmt":"2026-04-19T09:45:00","guid":{"rendered":"https:\/\/gradski.me\/?p=958632"},"modified":"2026-04-19T11:25:54","modified_gmt":"2026-04-19T09:25:54","slug":"klimatske-promjene-sve-veca-prijetnja-lokalitetima-svjetske-bastine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gradski.me\/en\/svijet\/klimatske-promjene-sve-veca-prijetnja-lokalitetima-svjetske-bastine\/","title":{"rendered":"Climate change a growing threat to World Heritage sites"},"content":{"rendered":"<p class=\"wp-block-paragraph\">Ratovi i revolucije ve\u0107 dugo ugro\u017eavaju nacionalna kulturna dobra \u2013 najnoviji primjeri su Iran i Ukrajina. Me\u0111utim, danas im prijeti jo\u0161 jedna opasnost \u2013 klimatske promjene, prenosi Doj\u010de vele.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unesko-lokaliteti svjetske ba\u0161tine \u2013 od 4.000 godina starih piramidalnih hramova u Iraku, do \u010duvenih oko 1.500 godina starih statua na Uskr\u0161njem ostrvu \u2013 sve \u010de\u0161\u0107e su ugro\u017eeni erozijom i propadanjem. Vi\u0161e temperature, ja\u010de oluje i su\u0161e o\u0161te\u0107uju gra\u0111evinski materijal. Studija iz 2025. pokazuje da je 80 odsto lokaliteta svjetske ba\u0161tine pod \u201eklimatskim stresom\u201c, jer se drevni materijali poput drveta ili kamena te\u0161ko prilago\u0111avaju rastu\u0107im temperaturama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>\u201eKolijevka civilizacije\u201c \u2013 VELIKI ZIGURAT URA<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Hiljadugodi\u0161nja istorija prijeti da nestane, jer jug Iraka postaje sve topliji. Pove\u0107ane temperature izazivaju sna\u017enu eroziju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Usred pustinje nalazi se \u010duveni Veliki zigurat Ura \u2013 oko 4.000 godina star hram posve\u0107en bogu Mjeseca Nani. Gra\u0111evina se sve vi\u0161e raspada, a pje\u0161\u010dane dine koje pokre\u0107u jaki vjetrovi dodatno o\u0161te\u0107uju strukturu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><img decoding=\"async\" width=\"100%\" alt=\"foto: Guliver\/AP Photo\/Maya Alleruzzo\" src=\"https:\/\/rtcg.me\/upload\/\/media\/2026\/3\/18\/21\/46\/645\/2498296\/resize\/2498299\/1_569x900\" title=\"\">foto: Guliver\/AP Photo\/Maya Alleruzzo<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istovremeno, podzemne vode zbog vru\u0107ine i su\u0161e postaju sve slanije, \u0161to nagriza cigle od blata starih mesopotamskih hramova.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201eNaslage soli su posljedica klimatskih promjena\u201c, ka\u017ee Kazem Hasun iz slu\u017ebe za antikvitete u provinciji Dhi Kar. Kristali soli prodiru u materijal, \u0161ire se i postepeno ga razaraju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ugro\u017eene su i ru\u0161evine drevnog grada Vavilona na Eufratu, gdje visoka koncentracija soli tako\u0111e o\u0161te\u0107uje gra\u0111evine. Arheolozi poku\u0161avaju da ubla\u017ee \u0161tetu, na primjer izradom desalinizovanih cigala od blata izra\u0111enih po hiljadugodi\u0161njim metodama.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Statue Moai na Uskr\u0161njem ostrvu<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Poznate statue Moai na Uskr\u0161njem ostrvu (Rapa Nui) mogle bi, prema studiji Univerziteta na Havajima, za nekoliko decenija sve \u010de\u0161\u0107e da zavr\u0161avaju pod vodom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Posebno je ugro\u017eeno mjesto Ahu Tongariki s 15 monumentalnih statua. Zbog porasta nivoa mora o\u010dekuju se ja\u010di talasi i poplave, koji bi, prema studiji iz 2025, mogli da ugroze vi\u0161e od polovine kulturnih dobara na tom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><img decoding=\"async\" width=\"100%\" alt=\"Foto: Guliver\/AP Photo\/Esteban Felix\" src=\"https:\/\/rtcg.me\/upload\/\/media\/2026\/3\/18\/21\/22\/912\/2498302\/resize\/2498305\/2_599x900\" title=\"\">Foto: Guliver\/AP Photo\/Esteban Felix<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Autor studije, Noa Paoa, upozorava da bi to bilo pogubno za \u017eivu kulturu i egzistenciju tamo\u0161njih stanovnika. \u201eTa mjesta su klju\u010dna za na\u0161 identitet i tradiciju\u201c, ka\u017ee. I turizam na ostrvu u velikoj mjeri zavisi od njih. \u201eAko ni\u0161ta ne preduzmemo, dugoro\u010dno bi mogao da bude ugro\u017een \u010dak i status ostrva u Unesku.\u201c<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>D\u017eamije u Isfahanu, Iran<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Rat trenutno predstavlja veliku prijetnju istorijskim lokalitetima u Iranu, ali i klimatske promjene ostavljaju vidljive posljedice. Me\u0111u ugro\u017eenim objektima su i istorijske d\u017eamije u gradu Isfahanu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Saborna d\u017eamija prikazuje razvoj d\u017eamijske arhitekture tokom dvanaest vjekova. Gradnja je po\u010dela 841. godine, a objekat je kasnije vi\u0161e puta pro\u0161irivan i obnavljan. Unesko je smatra \u201emuzejom iranske arhitekture\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sa svojim impresivnim kupolama i bogatim \u0161tukaturama, slu\u017eila je kao uzor za religijske i obrazovne gra\u0111evine \u0161irom regiona \u2013 od Irana do Iraka i Sirije.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">U blizini se nalazi i trg Mejdan-e-imam iz 17. vijeka, gdje stoji poznata \u0160ahova d\u017eamija sa plavom kupolom i bogatom kaligrafijom.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><img decoding=\"async\" width=\"100%\" alt=\"\" src=\"https:\/\/rtcg.me\/upload\/\/media\/2026\/3\/18\/21\/34\/720\/2498335\/resize\/2498338\/7107011426_600x900\" title=\"\"> (Foto: Guliver\/AP Photo\/Horst Faas)<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Me\u0111utim, objekti stoje na nestabilnom tlu koje se postepeno spu\u0161ta zbog opadanja nivoa podzemnih voda usljed su\u0161a. Ekstremne temperature i velike promjene vla\u017enosti dodatno optere\u0107uju gra\u0111evine.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Unesko upozorava da bi taj spor proces bez za\u0161titnih mjera mogao da dovede do pukotina i nestabilnosti, pa \u010dak i do uru\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Kineski zid<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kineski zid, dug vi\u0161e od 21.000 kilometara, jedno je od najzna\u010dajnijih gra\u0111evinskih dostignu\u0107a na svijetu. Gra\u0111en je i pro\u0161irivan tokom vi\u0161e od dva milenijuma, a od 1987. nalazi se na listi svjetske ba\u0161tine Uneska. Ipak, i on je sve ugro\u017eeniji.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Mnogi njegovi djelovi napravljeni su od nabijene zemlje, tako da su osjetljivi na vjetar, ki\u0161u i naslage soli. To dovodi do pukotina, raspadanja i mogu\u0107ih uru\u0161avanja.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><img decoding=\"async\" width=\"100%\" alt=\"Foto: Guliver\/AP Photo\/Mark Schiefelbein\" src=\"https:\/\/rtcg.me\/upload\/\/media\/2026\/3\/18\/21\/38\/948\/2498314\/resize\/2498317\/3_599x900\" title=\"\">Foto: Guliver\/AP Photo\/Mark Schiefelbein<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Danas se samo oko \u0161est odsto zida smatra dobro o\u010duvanim, dok je pribli\u017eno polovina ve\u0107 ozbiljno o\u0161te\u0107ena ili nestala.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Istra\u017eiva\u010di zato pozivaju na hitne mjere za\u0161tite, poput stvaranja prirodnih za\u0161titnih slojeva od mahovine, takozvanih \u201ebiokrusta\u201c (biolo\u0161ke pokorice tla).<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Klimatske promjene tako ne ugro\u017eavaju samo prirodu, ve\u0107 i kulturnu ba\u0161tinu \u010dovje\u010danstva \u2013 i time dio na\u0161e zajedni\u010dke istorije.<\/p>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vru\u0107ine, su\u0161e i porast nivoa mora sve su ve\u0107a prijetnja lokalitetima svjetske ba\u0161tine UNESKO \u0161irom svijeta. Ugro\u017eena su jedinstvena kulturna dobra poput Kineskog zida ili statua na Uskr\u0161njem ostrvu.<\/p>","protected":false},"author":13,"featured_media":958633,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[2931,30969],"naslovna":[],"class_list":["post-958632","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svijet","tag-klimatske-promjene","tag-svjetska-bastina"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/958632","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/users\/13"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=958632"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/958632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":958634,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/958632\/revisions\/958634"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/958633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=958632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=958632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=958632"},{"taxonomy":"naslovna","embeddable":true,"href":"https:\/\/gradski.me\/en\/wp-json\/wp\/v2\/naslovna?post=958632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}